Stupanjem na snagu toga Zakona prestaju vrijediti Zakon o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata¹ i Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske² te odredbe različitih izbornih zakona kojima su bila uređena pojedina pitanja koja se odnose na financiranje izborne promidžbe.³ 

Pojedina pitanja koja se odnose na financiranje izborne promidžbe, koja su već bila uređena Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, bila su uređena na drukčiji način, čime se stvaranje neujednačenosti nastavilo. 

Primjerice, u odnosu na zabranjene izvore financiranja rješenja su bila različita. Donacije od stranih fizičkih osoba nisu bile zabranjene prema Zakonu o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, a bile su zabranjene prema Zakonu o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske i prema Zakonu o izboru općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba. Također, anonimne donacije bile su zabranjene prema Zakonu o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, ali nisu bile zabranjene prema Zakonu o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske. 

Možebitne donacije uplaćene iz nedopuštenih izvora, političke stranke, nositelji nezavisnih lista i kandidati, prema Zakonu o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, bili su dužni prijaviti tijelima koja su bila nadležna za provedbu nadzora, tj. Državnom uredu za reviziju i Ministarstvu financija-poreznoj upravi, a uplaćena sredstva doznačiti u korist državnog proračuna, dok se o takvim donacijama, prema Zakonu o izboru općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, obavještavalo nadležno izborno povjerenstvo, koje nije imalo nadzornih ovlasti nad financiranjem, a sredstva su se uplaćivala u proračun jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

Pitanje naknade troškova izborne promidžbe također je bilo uređeno različito.⁴ 

Financiranje izborne promidžbe koje je spomenutim zakonima bilo uređeno nepotpuno i na različite načine, uređuje se novim Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, cjelovito i na jedinstven način za sve izbore, a cjelokupni sustav financiranja političkih aktivnosti znatno se unapređuje novim i kvalitetnijim rješenjima, primjereno normativi i praksi europskih zemalja.

2. Primjena Zakona
Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe primjenjuje se na redovito godišnje financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na financiranje izborne promidžbe političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, za zastupnike u Hrvatski sabor i Europski parlament, za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba te za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Financiranjem, u smislu ovoga Zakona, smatra se stjecanje financijskih sredstava te pružanje usluga ili davanje proizvoda bez naplate, u svrhu potpore i promicanja političkog djelovanja te trošenje financijskih sredstava odnosno korištenje proizvoda i usluga za političko djelovanje (čl. 1.).

Zakon se ne primjenjuje na izbore za članove vijeća nacionalnih manjina i na izbore za mjesnu samoupravu. Sukladno članku 52. stavak 6. Zakona, u odnosu na izbore vijeća nacionalnih manjina, nastavlja se primjenjivati odredba članka 21.⁵ Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji na temelju odgovarajuće primjene te odredbe ostvaruju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe. 

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina,⁶ u članku 24. stavak 5., propisano je da se na postupak izbora i druga pitanja u svezi s izborom članova vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina sukladno primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave uređen je Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te se, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, na pitanja u svezi s izborom vijeća nacionalnih manjina sukladno primjenjuju odredbe navedenog Zakona. 

3. Izvori financiranja
Kao i prema dosadašnjem rješenju, radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva, političke stranke mogu stjecati prihode od imovine u svojem vlasništvu, članarine, izdavačke djelatnosti, dobrovoljnih priloga (donacija), prodaje propagandnog materijala, organiziranja stranačkih manifestacija, iz državnog ili lokalnog proračuna te iz drugih zakonom dopuštenih izvora (čl. 1. st. 1.).

Kao novina, Zakonom se utvrđuje da pravo na financiranje iz donacija imaju i nezavisni zastupnici i nezavisni članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izvori financiranja nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela utvrđeni su isto kao i za političke stranke (osim stjecanja prihoda iz članarina i organiziranja stranačkih manifestacija).

Financijska sredstva mogu se koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom i statutom političke stranke odnosno programom rada i godišnjim financijskim planom i ne smiju se trošiti za osobne potrebe. Nepoštovanje odredbe čl. 2. st. 2. i 5. ovog Zakona podliježe novčanoj kazni za prekršaj (čl. 43.).

Nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela dužni su na početku mandata donijeti program rada za mandatno razdoblje, a do završetka tekuće godine dužni su donijeti godišnji program rada i financijski plan za narednu kalendarsku godinu. Političke stranke dužne su u istom roku donijeti godišnji program rada i financijski plan (čl. 28.). Nedonošenje navedenog plana i programa kažnjava se novčanom kaznom za prekršaj (čl. 43.).

U odnosu na redovito godišnje financiranje iz proračuna, uvedene su značajne novine

Uvažavajući realnu gospodarsku situaciju, iznos sredstava koji se osigurava u državnom proračunu za redovito godišnje financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, smanjen je s dosadašnjih 0,056% tekućih izdataka proračuna iz prethodne godine, na 0,05% ostvarenih rashoda poslovanja iz prethodno objavljenog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna (čl. 3. st. 1.).

Smanjenje je nešto manje od 10% u odnosu na dosadašnji iznos sredstava koji se osiguravao u državnom proračunu. 

Iznos sredstava koji se osigurava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih članova predstavničkih tijela u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, određuje se u proračunu jedinice lokalne i područne samouprave za svaku godinu za koju se donosi proračun. Zbog različite financijske snage pojedinih jedinica, odlučivanje o visini sredstava koja će se osigurati u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za financiranje političkih aktivnosti, prepušteno je, kao i do sada, na dispoziciju lokalnim i područnim jedinicama. Međutim, za razliku od dosadašnjeg rješenja, osiguravanje sredstava u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih članova predstavničkih tijela, utvrđeno je kao obveza, čije neizvršavanje podliježe novčanoj kazni za prekršaj za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 3. st. 2. i čl. 46.). 

Pravo na redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna imaju političke stranke koje participiraju u Hrvatskom saboru, nezavisni zastupnici izabrani s nezavisne liste i zastupnici nacionalnih manjina, a pravo na redovito godišnje financiranje iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju političke stranke koje participiraju u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nezavisni članovi predstavničkog tijela tih jedinica, koji su izabrani s nezavisnih lista ( čl. 4.).

3.1.2. Raspoređivanje sredstava
Raspoređivanje sredstava za redovito godišnje financiranje iz proračuna određeno je na isti način kao i do sada, a kao novina, Zakonom se utvrđuje i način raspoređivanja sredstava u slučaju ako nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru izabran s nezavisne liste, nakon konstituiranja Hrvatskoga sabora postane član političke stranke koja participira u Hrvatskom saboru. U takvom slučaju sredstva za redovito godišnje financiranje iz državnog proračuna, ostaju tom zastupniku izabranom s nezavisne liste te se na istog i nadalje primjenjuju sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na nezavisne zastupnike izabrane s nezavisne liste (čl. 5. st. 4.). To znači da se sredstva i dalje redovito tromjesečno uplaćuju na poseban račun nezavisnog zastupnika izabranog s nezavisne liste, kojeg je bio dužan otvoriti za redovito godišnje financiranje svoje djelatnosti, te isti i nadalje ima obveze glede donošenja godišnjeg program rada i financijskog plana, korištenja sredstava u skladu s tim programom i financijskim planom, obveze glede objavljivanja izvješća o donacijama primljenima tijekom godine, podnošenja i objavljivanja godišnjeg financijskog izvještaja, dostavljanja potrebne dokumentacije nadzornim tijelima, podlijeganje sankcijama za kršenje odredaba Zakona koje se odnose na nezavisne zastupnike i dr.). Isto se odnosi i na nezavisnog člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranog s nezavisne liste, koji nakon konstituiranja predstavničkog tijela, postane član političke stranke koja participira u predstavničkom tijelu (čl. 5. st. 4.).

Iako Zakon izrijekom ne propisuje, isto bi se odnosilo i na slučaj ako nezavisni zastupnik odnosno nezavisni član predstavničkog tijela, izabran s nezavisne liste, nakon konstituiranja Hrvatskoga sabora odnosno predstavničkog tijela postane član političke stranke koja ne participira u Hrvatskom saboru odnosno u predstavničkom tijelu.

Zakonom je ujedno jasnije precizirano da u slučaju ako pojedinom zastupniku (ili zastupnicima), nakon konstituiranja Hrvatskoga sabora prestane članstvo u političkoj stranci (dakle, bez obzira na način na koji mu je članstvo prestalo – svojevoljnim napuštanjem ili isključenjem iz stranke), financijska sredstva za redovito godišnje financiranje iz proračuna, ostaju političkoj stranci kojoj je zastupnik pripadao u trenutku konstituiranja Hrvatskoga sabora. (Isto se odnosi i na predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 5. st. 2.).

Zakonom je određeno da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka iz državnog proračuna doznačuju na središnji račun političke stranke, dok je za sredstva za redovito godišnje financiranje iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisano da se uplaćuju na žiro račun političke stranke. (čl. 7. st.1. i 2.). Takvim određenjem omogućeno je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu uplatiti ili na središnji račun političke stranke ili na račun ogranka političke stranke, ovisno o Statutu stranke. 

Sredstva za redovito godišnje financiranje nezavisnih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina te nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i prema dosadašnjem rješenju, uplaćuju se na poseban račun, koji su nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužni otvoriti za redovito financiranje svoje djelatnosti. Neotvaranje posebnog računa podliježe sankciji (čl. 7. st. 3. i čl. 43.).

Kao novina, također je uvedena i sankcija za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne doznačuje redovito (dakle, tromjesečno u jednakim iznosima). Novčana kazna za navedeni prekršaj predviđena je i za osobu odgovornu za zastupanje i predstavljanje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te za osobu odgovornu za financijsko poslovanje te jedinice (čl. 47.)

Za razliku od političkih stranaka koje su stalni čimbenik političkog života, nezavisni zastupnici i nezavisni članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji nakon isteka mandata nisu ponovno izabrani, dužni su vratiti u državni proračun odnosno u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, neutrošena financijska sredstva dobivena iz proračuna za redovito financiranje svoje djelatnosti. Isto se odnosi i na slučaj ako im mandat prestane prije isteka vremena na koji su izbrani. Ako je sredstvima dobivenim iz proračuna nabavljena određena imovina, također su dužni tu imovinu vratiti na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave ili vratiti novčani iznos tržišne protuvrijednosti te imovine u državni odnosno lokalni proračun (čl. 8. st. 1. i 2.).

Neutrošena sredstva donacija, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela, koji nakon isteka mandata nisu ponovno izabrani ili im mandat prestane prije isteka vremena na koji su izabrani, mogu donirati za općedruštvene potrebe, a ako sredstva nisu donirana, podliježu oporezivanju sukladno posebnim propisima (čl. 8. st. 4.). Nepoštovanje tih odredaba, također podliježe novčanoj kazni za prekršaj.

S obzirom na to da se sredstva za redovito godišnje financiranje iz proračuna kao i sredstva donacija za redovito financiranje političkih aktivnosti tijekom godine, nezavisnim zastupnicima odnosno nezavisnim članovima predstavničkih tijela uplaćuju na isti račun (tj. na poseban račun za redovito godišnje financiranje njihove djelatnosti), provedba te odredbe mogla bi biti dvojbena u odnosu na mogućnost utvrđivanja jesu li kao neutrošena sredstva ostala ona koja su uplaćena iz proračuna ili ona koja su uplaćena iz donacija. Stoga bi u provedbi te odredbe, udjel neutrošenih sredstava iz proračuna i udjel neutrošenih sredstava donacija u ukupnom iznosu neutrošenih sredstava na navedenom računu, valjalo prosuđivati prema omjeru ukupno uplaćenih sredstava iz proračuna i ukupno uplaćenih sredstava donacija na taj račun.

Donacije se mogu davati u obliku novca ili u obliku proizvoda ili usluga (uključujući donacije u ostalim nenovčanim oblicima, kao što su primjerice pokretna ili nepokretna imovina, imovinska prava i sl.). Političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina, nezavisni članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nezavisne liste i kandidati, dužni su voditi evidenciju te izdavati potvrde o primitku donacija. Za donacije koje se daju u obliku proizvoda ili usluga, fizičke i pravne osobe dužne su izdati račun na kojem će biti naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge, te na kojem je naznačeno da ne podliježe naplati (čl. 10.). Zakonom je predviđena novčana kazna za prekršaj za fizičku i pravnu osoba koja ne izda račun za donacije u obliku proizvoda ili usluga ili ako vrijednost darovanog proizvoda ili usluga naznačena na računa ne odgovara njihovoj tržišnoj vrijednosti ( čl. 45.).⁷

3.2.1. Ograničenje iznosa donacije
Iznosi donacija su limitirani, a ukupni iznos donacije koje fizička odnosno pravna osoba može donirati tijekom kalendarske godine, jednoj političkoj stranci, nezavisnom zastupniku, zastupniku nacionalnih manjina, odnosno nezavisnom članu predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nezavisnoj listi i kandidatu, znatno je smanjen u odnosu dosadašnja rješenja⁸. 

Maksimalni iznos donacije (ukupno računajući donacije u novcu, proizvodima i uslugama) koji smije dati fizička osoba, ne smije prelaziti iznos od 30.000,00 kuna. 

Pravna osoba može donirati političkoj stranci te kandidatu na izborima za predsjednika Republike Hrvatske, donacije u ukupnom iznosu do najviše 200.000,00 kuna. Nezavisnom zastupniku, zastupniku nacionalnih manjina te nezavisnoj listi i kandidatu za zastupnika pripadnika nacionalnih manjina na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor i na izborima za članove u Europski parlament, smije donirati najviše ukupno do 100.000,00 kuna. Nezavisnom članu predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te nezavisnoj listi i kandidatu na izborima na lokalnoj i područnoj razini, smije dati donacije u ukupnom iznosu do najviše 30.000,00 kuna (čl. 11. st. 3. i 4.).

Ograničenje iznosa donacije koju mogu uplatiti pravne osobe, ne odnosi se na slučaj kada politička stranka uplaćuje donacije na poseban račun kandidata kojeg je predložila (čl. 15.).

Donacije koje se daju u novcu političkim strankama tijekom godine za redovito financiranje njihovog političkog djelovanja, uplaćuju se na središnji račun političke stranke. Nezavisnim zastupnicima, zastupnicima nacionalnih manjina i nezavisnim članovima predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, donacije u novcu uplaćuju se na poseban račun, koji su dužni otvoriti za redovito financiranje svoje djelatnosti (čl. 11. st. 2.), dakle, na isti račun na koji im se uplaćuju i sredstva iz proračuna za redovito godišnje financiranje. 

Donacije za financiranje troškova izborne promidžbe političkim strankama, nositeljima nezavisnih lista i kandidatima uplaćuju se na poseban račun, koji su dužni otvoriti za financiranje troškova izborne promidžbe (čl. 14. st. 1. i 2.).

Ako fizička odnosno pravna osoba uplati donaciju u većem iznosu od dopuštenog, prekomjerno uplaćeni iznos ne vraća se uplatitelju, već se uplaćuje u državni proračun, što zapravo predstavlja sankciju za fizičku odnosno pravnu osobu, za kršenje odredaba Zakona o dopuštenom iznosu donacije koji smiju uplatiti.

Iznose donacija (koje fizičke i pravne osobe uplaćuju na središnji račun političke stranke odnosno na poseban račun za redovito godišnje financiranje nezavisnog zastupnika, zastupnika nacionalnih manjina i nezavisnog člana predstavničkog tijela jedinice samouprave), koji prelaze zakonom dopuštene limite, političke stranke, nezavisni zastupnici, zastupnici nacionalnih manjina i nezavisni članovi predstavničkih tijela, dužni su prijaviti Državnom uredu za reviziju i uplatiti u državni proračun. Iznose donacija (koje fizičke i pravne osobe uplaćuju na poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe), koji prelaze zakonom dopuštene limite, političke stranke, nositelji nezavisnih lista i kandidati dužni su prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu i također uplatiti u državni proračun (čl. 11. st. 5.).

Ako politička stranka, nezavisni zastupnik odnosno nezavisni član predstavničkog tijela te nositelj nezavisne liste i kandidat ne prijavi i ne uplati u državni proračun iznose donacija koji prelaze dopuštene limite, podliježe novčanoj kazni za prekršaj u iznosu od 8% do 10% od ukupnog iznosa donacije koji im fizička odnosno pravna osoba smije donirati (čl. 44.).

4. Financiranje izborne promidžbe
Zakonom je posebno uređeno pitanje financiranja izborne promidžbe, na način koji osigurava transparentnost i učinkoviti nadzor.

Političke stranke, kandidati i nezavisne liste mogu financirati izbornu promidžbu iz vlastitih sredstava te iz donacija. 

Kako bi se osigurala transparentnost usluga medijskog oglašavanja izborne promidžbe, Zakonom je utvrđena obveza političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata da javno objave iznos cijene i iznos ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe (čl. 12. st. 2.). Neobjavljivanje navedenih podataka podliježe novčanoj kazni za prekršaj (čl. 43.). Također, propisana je obveza subjekata koji pružaju usluge medijskog oglašavanja, da cjenik usluga oglašavanja dostave Državnom izbornom povjerenstvu (tijelu nadležnom za nadzor financiranja izborne promidžbe).

Kandidati za Predsjednika Republike Hrvatske te kandidati za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba dužni su prije izbora javno objaviti okvirne podatke o visini i izvoru vlastitih sredstava koja namjeravaju utrošiti za izbornu promidžbu. Podatke su dužni objaviti na svojim web stranicama ili putem dnevnog tiska (za lokalne izbore u lokalnom tisku). Neobjavljivanje podataka podliježe novčanoj kazni za prekršaj (čl. 13. i 43.).

4.1.  Poseban račun za financiranje izborne promidžbe
Radi mogućnosti učinkovitije kontrole financiranja izborne promidžbe, Zakon obvezuje sve sudionike izbora da otvore poseban računa za financiranje troškova izborne promidžbe. 

Poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe dužne su otvoriti političke stranke, kandidati za predsjednika Republike Hrvatske i kandidati za općinske načelnike, gradonačelnike i župane, neovisno o tome jesu li predloženi od stranke političke stranke ili birača te nositelji nezavisnih lista (na izborima za Hrvatski sabor, Europski parlament i predstavnička tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) i kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina. 

Kako bi se osigurao ravnopravan položaj nositelja nezavisnih lista i nezavisnih kandidata u prikupljanju sredstava za financiranje izborne promidžbe u odnosu na političke stranke, koje mogu prikupljati donacije tijekom cijele godine, Zakonom je utvrđeno da se poseban račun za financiranje troškova izborne promidžbe može otvoriti najranije godinu dana prije roka predviđenog za održavanje izbora, a najkasnije s danom podnošenja kandidature. 

Zakon također obvezuje osobe koje su otvorile poseban račun, a nisu podnijele kandidaturu ili je kandidatura nepravovaljana, da neutrošene donacije uplaćene na poseban račun, vrate uplatiteljima, razmjerno doniranom iznosu.

Donacije se mogu prikupljati najkasnije do roka⁹ određenog za dostavu financijskih izvještaja o financiranju izborne promidžbe Državnom izbornom povjerenstvu, što znači da se mogu prikupljati najdulje do 30 dana nakon održanih izbora. 

Političke stranke, nositelji nezavisnih lista i kandidati koji ne otvore poseban račun za financiranje izborne promidžbe, kaznit će se novčanom kaznom za prekršaj (čl. 43.).

Zakon također obvezuje političke stranke koje financiraju izbornu promidžbu kandidata kojeg su predložile, da sredstva koja osiguravaju za financiranje izborne promidžbe tog kandidata, uplate na njegov poseban račun (čl. 15.).

Osim limitiranja najvišeg iznosa donacije koji jedna fizička odnosno pravna osoba može donirati, Zakonom se predviđa i ograničenje ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe po kandidatu odnosno kandidacijskoj listi. Ukupan iznos troškova izborne promidžbe na izborima za predsjednika Republike Hrvatske ne smije prelaziti iznos od 8.000.000,00 kuna. Na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor taj iznos ne smije prelaziti 1.500.000,00 kuna u jednoj izbornoj jedinici, a isti iznos ograničenja odnosi se i na izbore za zastupnike u Europski parlament. Ograničenje ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe za izbore na lokalnoj razini, utvrđeno je prema kriteriju broja stanovnika u pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 17.).

Zakon ujedno obvezuje sve sudionike izbora, da u slučaju ako je ukupan iznos primljenih donacija za financiranje izborne promidžbe veći od dopuštenog iznosa¹⁰ troškova izborne promidžbe, razliku iznosa vrate uplatiteljima, razmjerno doniranom iznosu (čl. 17. st. 3.).

Prikupljena sredstva mogu se koristiti samo za aktivnosti izborne promidžbe te se zabranjuje korištenje sredstava prikupljenih za financiranje troškova izborne promidžbe za podmirenje osobnih troškova kandidata (kao što su, npr. troškovi za osobnu odjeću, otplatu dugovanja, osobne troškove članova obitelji) ili bilo koje druge troškove koji nisu izravno povezani s izbornom promidžbom za dužnost na koju se kandidat kandidira. Također, zabranjuje se korištenje sredstava državnog proračuna ili proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje kandidati kao državni ili lokalni dužnosnici koriste u obavljanju svojih dužnosti (čl. 16.).


1 Zakon o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata objavljen je u Nar. nov., br. 1/07. Iako je Zakon o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, u vrijeme kada je bio donesen, predstavljao značajan iskorak u uređenju sustava financiranja političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, zbog različitih rješenja koja su bila sadržana u pojedinim izbornim zakonima, cijeli je sustav bio fragmentiran i neujednačen. Priklanjanje različitim rješenjima u financiranju izborne promidžbe za pojedine vrste izbora, nastavljeno je i nakon donošenja Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, donošenjem novog Zakona o izboru općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba. 
2 Zakon o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske objavljen je u Nar. nov., br.105/04. 
3 - U Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (Nar. nov., br. 116/99, 109/00, 53/03, 167/03, 44/06, 19/07 i 20/09), prestaju vrijediti odredbe članaka 31., 32., 33., 35. i 36. 
- U Zakonu o izboru predsjednika Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 22/92, 42/92, 71/97, 69/04 i 44/06) prestaje vrijediti odredba članka 16. 
- U Zakonu o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (Nar. nov., br. 109/07 i 125/08) prestaju vrijediti odredbe članaka 27., 28., 29., 30., 31. i 32. 
- U Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/01, 10/02, 155/02, 45/03, 43/04, 40/05, 44/06 i 109/07), odredba članka 21. prestaje se primjenjivati u odnosu na izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a nastavlja se primjenjivati u odnosu na izbore za vijeća nacionalnih manjina.  
4 Prema Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, parlamentarne političke stranke, predlagatelji neovisnih lista, nezavisni zastupnici i zastupnici nacionalnih manjina koji su imali zastupnike u Hrvatskom saboru na dan isteka mandata ili raspuštanja  Hrvatskog sabora u mandatu prije održavanja izbora, a koji sudjeluju na izborima, imali su pravo na naknadu troškova izborne promidžbe u iznosu koji je određen Zakonom (u jednogodišnjem iznosu određenom za godinu u kojoj se provode izbori sukladno Zakonu o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata). Naknada se isplaćivala prije provedbe izbora (48 sati nakon što su prihvaćene liste postale konačne), dakle neovisno o rezultatima izbora. Naknada troškova izborne promidžbe prema ostalim izbornim zakonima (kao i za političke stranke, predlagatelje neovisnih lista, kandidate za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina koji nisu imali zastupnike u Hrvatskom saboru na dan isteka mandata) isplaćivala se nakon provedenih izbora, ovisno o rezultatima izbora, u iznosu koji je odredila Vlada Republike Hrvatske. Rok za donošenje Odluke Vlade o visini naknade troškova izborne promidžbe, također je bio različito određen u različitim izbornim zakonima (20 ili 30 dana prije dana održavanja izbora ili uopće nije bio propisan). Rok u kojem se naknada troškova trebala isplatiti i način isplate bio je određen samo u Zakonu o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, dok to u ostalim izbornim zakonima nije uopće bilo uređeno. 
5 Člankom 21. navedenog Zakona propisano je da pravo na naknadu troškova izborne promidžbe ostvaruju političke stranke i nositelji nezavisnih lista koji na izborima dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela, te da visinu naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije 20 dana prije dana izbora. Odluka Vlade o visini naknade primjenjuje se i na prijevremene izbore. 
6 Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina objavljen je u Nar. nov., br. 155/02 i 80/10. 
7 S obzirom na to da Zakon propisuje ograničenje ukupnog iznosa donacije (što uključuje donacije u novcu, proizvodima i uslugama) koji može dati fizička ili pravna osoba te ograničenje ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe po pojedinom sudioniku izbora, važno je da novčani ekvivalent tržišne vrijednosti donacija koje se daju u obliku proizvoda ili usluga, bude jasno i točno naznačen na navedenom računu.  
8 Prema Zakonu o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata (Nar. nov., br. 1/07) bilo je propisano da ukupan iznos dobrovoljnih priloga (donacija) fizičke osobe jednoj političkoj stranci, nezavisnoj listi i kandidatu ne smije prelaziti iznos od 90.000,00 (devedeset tisuća) kuna u kalendarskoj godini, a ukupan iznos  dobrovoljnih priloga (donacija) pravne osobe jednoj političkoj stranci, nezavisnoj listi i kandidatu ne smije prelaziti iznos od 1.000.000,00 (jedan milijun) kuna u kalendarskoj godini (čl. 4. i 26. st. 1.). 
9 Rok do kojeg se donacije mogu prikupljati vezuje se uz rok za dostavu financijskih izvještaja o financiranju izborne promidžbe, zato što financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe, sukladno Zakonu, treba sadržavati i izvješće o svim primljenim donacijama. 
10 Prekoračenje dopuštenog iznosa troškova izborne promidžbe i nevraćanje prekoračenog iznosa uplatiteljima, podliježe administrativnoj i prekršajnoj sankciji (čl. 40. i 44.). Ograničenjetroškova izborne promidžbe također se predviđa i u odnosu na svrhu u koju se sredstva prikupljena za financiranje troškova izborne promidžbe mogu koristiti.