12.06.2017.

Vremeplov: Zahtijevanja naroda

Godina 1848. ostat će zapamćena po revolucionarnim pokretima i pobunama diljem Europe. U srži pobuna ležali su zahtjevi za političkim i društvenim promjenama, od ukidanja feudalnih struktura, stvaranja nacionalnih država, veće slobode tiska do sudjelovanja u vlasti itd.

Proljeće naroda, kako je revolucija nazvana, dotaklo je i Hrvatsku.  Otpor hrvatskih političara pokrenuli su mađarski nacionalni zahtjevi iz ožujka 1848., sadržani u prijedlogu Ustavnog zakona o Ugarskom saboru, kojim se predviđala centralizacija države, uvođenje mađarskog kao službenog jezika te namjera da se Slavonija pripoji Ugarskoj, a da užoj Hrvatskoj ostane pokrajinska autonomija. Dana 25. ožujka 1848. Narodna skupština u Zagrebu usvojila je “Zahtijevanja naroda”, koje je na zasjedanju pročitao Ivan Kukuljević Sakcinski. Iako je u preambuli izražena želja da Hrvatska ostane u državno-pravnom okviru s Ugarskom, zahtijevala se ravnopravnost dvaju naroda i očuvanje Habsburške monarhije. Okosnica “Zahtijevanja naroda” bili su zahtjevi za izbor Josipa Jelačića Bužimskog za hrvatskog bana, ujedinjenje hrvatskih zemalja u jednu državnu cjelinu, samostalnost od Ugarske glede financija, jezika i školstva, slobodu pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo, ukidanje staleških povlastica i kmetstva, uvođenje hrvatskog jezika u škole i upravu, utemeljenje suvremenog sveučilišta, osnivanje narodne banke i narodne vojske, izravno i redovito sazivanje Sabora, osnivanje nezavisne i Saboru odgovorne vlade te službena uporaba hrvatskog jezika. Na kraju se nalazio i zahtjev za ukidanje celibata i uvođenje narodnog jezika u crkve. “Zahtijevanja naroda" bio je, u stvari, politički program Narodne stranke, koji je tiskan u obliku letka, u nakladi od 15 000 primjeraka, a jedan dio bio je na njemačkom jeziku. Zasjedanje Narodne skupštine smatra se početkom modernog hrvatskog parlamenta. Hrvatsko izaslanstvo na čelu s Ljudevitom Gajem predalo je “Zahtijevanja naroda" kralju 29. ožujka 1848. 19. travnja 1848. ban Jelačić prekinuo je državno-pravne veze s Ugarskom, a Banskim pismom od 25. travnja ukinuo je kmetstvo i odredio da će se odnosi s Ugarskom obnoviti prema odredbama Hrvatskog sabora. 
 

Izvori: https://hr.wikipedia.org/wiki/Zahtijevanja_naroda 
http://www.sabor.hr/zahtijevanja-naroda-pocetak-modernog-sabora 
http://povijest.hr/nadanasnjidan/zahtijevanja-naroda-zacetak-modernog-hrvatskog-sabora-1848/, pristupljeno 7.6.2017.