Kao odgovor na osnivanje Sjevernoatlantskog saveza (NATO) 1949. godine, dana 14. svibnja 1955. u Varšavi su Sovjetski Savez i njegovih sedam satelitskih država - Albanija, Poljska, Rumunjska, Mađarska, Čehoslovačka, Bugarska i Istočna Njemačka sklopile Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći, poznat kao Varšavski pakt, vojni savez kojim su se obvezale da će jedna drugu pomagati u slučaju vanjskog napada te da će imati zajedničko zapovjedništvo oružanih snaga, koje će funkcionirati na temelju zajednički ustanovljenih načela. 

U Preambuli pakta stajao je izgovor za njegovo sklapanje, a to je da su zemlje potpisnice »svjesne, u isto vrijeme, situacije koja se stvorila u Europi ratifikacijom Pariških sporazuma, koji predviđaju formiranje novog vojnog saveza u obliku 'Zapadne Europske Unije' uz sudjelovanje ponovno naoružane Zapadne Njemačke i njezine integracije u Sjevernoatlanski blok, što je povećalo opasnost novog rata i stvorilo prijetnju nacionalnoj sigurnosti miroljubivih zemalja«. Među razlozima koji nisu navedeni bila je, međutim, želja Sovjetskog Saveza da zadrži kontrolu i vojne snage na području srednje i istočne Europe.

Varšavski pakt osnovan je u cilju uspostave ravnoteže moći i kao protuteža NATO-u. Do oružanog sukoba između tih dvaju saveza nikad nije došlo - rat se vodio na ideološkim osnovama i putem tzv. posredničkih ratova, u kojima su obje strane koristile treće države da bi ostvarile svoje ciljeve ili onemogućile ostvarenje ciljeva druge strane. 

Iako su se zemlje članice Paktom obvezale ne miješati u unutarnje poslove i poštovati suverenitet i nezavisnost svake od njih, taj dogovor je prekršen godinu dana nakon potpisivanja, kada su sovjetske trupe, 4. studenoga 1956., ušle u Mađarsku i ugušile pobunu Mađara protiv sovjetske prevlasti i komunizma. Iako je tada Sovjetski Savez samostalno djelovao, u slučaju invazije na Čehoslovačku, u kolovozu 1968., pozvao se na Varšavski pakt i uz pomoć ostalih članica ugušio je reformski pokret koji se u toj zemlji zalagao za jače veze sa zapadom i slobodu govora. U invaziji nisu sudjelovale Albanija i Rumunjska. Invazija na Čehoslovačku bila je povod da Albanija, nakon višegodišnjeg neslaganja s Hruščovom politikom i sovjetsko-kineskog raskola iz 1961., u kojem je Albanija stala na kinesku stranu, i službeno napusti Pakt. Druga država koja je izašla iz Pakta bila je Istočna Njemačka zbog ujedinjenja sa SR Njemačkom. Njezinim stopama krenule su i ostale članice te je Pakt formalno prestao postojati 1991. godine. 

 

Izvor:https://hr.wikipedia.org/wiki/Var%C5%A1avski_ugovor, https://www.britannica.com/event/Warsaw-Pact, pristupljeno: 8. svibnja 2018.