Tijekom II. svjetskog rata, na poticaj američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta, u gradu Hot Springs, u saveznoj državi Virginiji, sazvana je 1943. konferencija Ujedinjenih naroda o hrani i poljoprivredi (među sudionicima bila je i Jugoslavija) na kojoj je dogovoreno osnivanje stalne organizacije. Do toga je došlo u gradu Quebecu u Kanadi, 16. listopada 1945., osnivanjem Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. Food and Agriculture Organization of the United Nation, skraćeno i u nastavku: FAO), i tom je prigodom donesen i njezin Ustav. Sukladno Preambuli Ustava, svrha FAO je podizanje razine prehrane i životnog standarda naroda, osiguranje poboljšanja učinkovitosti proizvodnje i distribucije svih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, poboljšanje stanja ruralnog stanovništva te doprinos rastućoj svjetskoj ekonomiji i osiguranje čovječanstvu slobode od gladi.

Ustav FAO ima 22 članka. Prvi članak uređuje funkcije Organizacije koje se odnose na prikupljanje, analizu, tumačenje i dijeljenje informacija vezanih uz prehranu, hranu i poljoprivredu. Pod poljoprivredom se podrazumijeva ribarstvo, morski proizvodi, šumarstvo i primarni drvni proizvodi. Drugi članak uređuje članstvo i pridruženo članstvo, a treći i četvrti članak uređuju pitanje Konferencije i njezinih funkcija. Konferencija određuje politiku Organizacije, odobrava njezin proračun i obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Vijeće Organizacije uređeno je člankom 5. Njega čini 49 članova zemalja članica koje bira Konferencija, koji imaju trogodišnji mandat. Generalnog direktora (članak 7. Ustava) koji predstavlja FAO bira Konferencija na mandat od šest godina koji je obnovljiv. Sjedište FAO bilo je najprije u Washingtonu D. C. u SAD-u, a 1951. preseljeno je u Rim u Italiji. U okviru Organizacije djeluje osam odjeljenja: Zaštita poljoprivrede i potrošača, Klima, Bioraznolikost, Odjeljenje za zemlju i vodu, Ekonomski i društveni razvitak, Ribarstvo i akvakultura, Korporativne usluge i tehnička suradnja te Programski menadžment. Redoviti program FAO financiraju zemlje članice putem doprinosa koji se utvrđuju na Konferenciji.

U povodu obilježavanja 50. obljetnice postojanja FAO, Hrvatska narodna banka je 15. srpnja 1995. u optjecaj pustila prigodni optjecajni kovani novac od 1 i 20 lipa te 2 kune.
Na kovanici od 1 lipe, na naličju je vrh kukuruzne stabljike iz koje se otvaraju dva klipa, s dozrelim krupnim zrnjem. Naličje kovanice od 20 lipa ima stiliziranu maslinovu granu s plodovima. Na kovanici od 2 kune motiv na naličju je riba tunj, iznad i ispod koje je niz sitnih ornamenata koji simboliziraju morsku vodu. Na sva tri naličja kovanica, tj. na strani kukuruzne stabljike, maslinove grane s plodovima i ribe tunj ispisan je natpis FAO te godine 1945. i 1995. Uz rubove donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst FIAT PANIS, na hrvatskom „neka bude kruha“, moto pod kojim djeluje FAO.

FAO danas broji 194 zemlje članice, jednu članicu organizaciju i dva pridružena člana. Republika Hrvatska članica je FAO od 1993. godine.