Njegovu donošenju prethodila je Ustavotvorna skupština od 29. studenoga 1945., na kojoj je ukinuta monarhija i proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija (u nastavku teksta: FNRJ), savezna narodna država republikanskog oblika².

Ustav FNRJ iz 1946. sastavljen je pod utjecajem Ustava Sovjetskog Saveza iz 1936. godine, ali je imao i niz svojih specifičnosti. Sličnost sa sovjetskim ustavom ponajviše se ogleda u dijelu vezanom uz tijela državne vlasti. Prema Ustavu³ (Glava VII), vrhovno tijelo državne vlasti je Narodna skupština FNRJ, koja je predstavnik narodnog suvereniteta i zakonodavno tijelo FNRJ (članci 49., 50. i 51. Ustava). Na čelu Narodne skupštine (čine je dva doma: Savezna skupština i Vijeće naroda) kolektivno je tijelo – Prezidijum, a čine ga predsjednik, šest potpredsjednika, sekretara i najviše trideset članova (članak 73. Ustava). Kao najviše izvršno i upravno tijelo državne vlasti određuje se Vlada FNRJ. Vlada je odgovorna Narodnoj skupštini, a u razdoblju između njezinih dvaju zasjedanja, za svoj je rad odgovorna i „polaže račun“ Prezidijumu Narodne skupštine (članak 77. Ustava). U Glavi XIII Ustava, s naslovom „Narodni sudovi“ određena su tijela pravosuđa: Vrhovni sud FNRJ, vrhovni sudovi republika i autonomnih pokrajina, okružni i sreski sudovi. FNRJ čine Narodne republike Srbija, Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Crna Gora, a Narodna Republika Srbija ima u svom sastavu Autonomnu pokrajinu Vojvodinu i Autonomnu kosovsko-metohijsku oblast. S tim u svezi, podjela javnih poslova između savezne države i republika kao članica provedena je na tri razine. Prvu razinu činili su poslovi u isključivoj nadležnosti FNRJ, druga se odnosila na podjelu poslova između FNRJ i republika, a treća na poslove koji su u cijelosti prepušteni republikama članicama.⁴ Ustavom su uređena tijela vlasti narodnih republika, autonomne pokrajine i autonomne oblasti te administrativno-teritorijalnih jedinica (narodni odbori).

U dijelu Ustava pod naslovom „Prava i dužnosti građana“ (članci 21.- 43.), jamče se, između ostalog, jednakost pred zakonom, opće biračko pravo s navršenih 18 godina života, ravnopravnost žena s muškarcima, sloboda savjesti i vjeroispovijesti i dr. Proklamirano je načelo odvojenosti crkve od države te je određeno da je pravno valjan samo brak zaključen pred nadležnim državnim tijelima (s tim da nakon zaključenja braka, građani mogu obaviti vjenčanje po vjerskim propisima).

U literaturi se ističe da je Ustav FNRJ iz 1946. imao svojevrsni utjecaj na druge ustave u svijetu, poglavito onih zemalja koje su oslobođene od kolonijalne vlasti tražile inspiraciju za svoje ustave. Smatra se da su ustavi Indije, Burme kao i prvi ustav Indonezije rađeni na njegovu tragu. Ipak, nesporno najveći utjecaj Ustav FNRJ iz 1946. imao je na izradu albanskog Ustava iz 1946., koji je velikim dijelom, u cijelosti prihvatio njegova rješenja.⁵