U primjeni je ta politika proizvela grube nejednakosti i legalizirani rasizam: zakonima je naložen odvojeni život i razvoj pod iznimno nejednakim uvjetima, zabranjeni su međurasni brakovi, ograničavana je sloboda kretanja obojenom stanovništvu, stvarana su područja nedostupna drugim rasama, autobusi, parkovi, klupe su se dijelile za bijelce i obojene i dr. Aparthejd je bio samo potvrda i nastavak bjelačke politike segregacije i nepravičnog odnosa prema domorodačkom i doseljeničkom stanovništvu, koje je trajalo od vremena prvih nizozemskih kolonizatora. Sve jači otpor obojenog stanovništva, pritisci i osude svijeta doveli su do njegova napuštanja. Razgovori o novom ustavnom poretku započeli su 1991. Konvencijom o demokratskoj Južnoj Africi, na kojoj je sudjelovalo 19 političkih stranaka i organizacija. Konvencija se 1992. raspala zbog neslaganja o pitanju većine potrebne za usvajanje ustava, ali su se stranke vratile na pregovore 1993. te su kao Višestranački pregovarački forum (engl. Multi-Party Negotiating Forum) ponudile nacrt Privremenog ustava, koji je južnoafrički parlament usvojio u siječnju 1994. Privremeni ustav stupio je na snagu 27. travnja 1994., na dan kada su održani prvi izbori s općim pravom glasa u Južnoj Africi, odnosno na dan kada su svi građani, bez obzira na rasu mogli glasovati.

Imenom Ustav Južne Afrike Akt 200, 1993, Privremeni ustav imao je za cilj omogućiti povijesni prijelaz iz prošlosti prema budućnosti i olakšati upravljanje Južnom Afrikom za vrijeme dok novoizabrana ustavotvorna skupština ne donese konačan ustav Južne Afrike.

U preambuli Ustava se navodi:

„Ponizno se pokoravajući svemogućem Bogu

Mi, narod Južne Afrike izjavljujemo

Kako postoji potreba stvoriti novi poredak u kojem će svi Južni Afrikanci imati pravo na zajedničko južnoafričko državljanstvo u suverenoj, demokratskoj i ustavnoj državi u kojoj će postojati jednakost između žena i muškaraca i naroda svih rasa na način da svi građani mogu uživati i prakticirati svoja temeljna prava i slobode;

Kako bi se osiguralo postizanje tih ciljeva, izabrani predstavnici svih naroda Južne Afrike imaju mandat usvojiti novi Ustav u skladu sa svečanim sporazumom zabilježenim u okviru ustavnih principa;

I kako je nužno da za te ciljeve odredbe budu sačinjene na način da potiču nacionalno jedinstvo restrukturiranje i kontinuirano upravljanje Južnom Afrikom dok izabrana Ustavotvorna skupština ne donese konačni Ustav;

Iz tih razloga sada se usvajaju sljedeće odredbe Ustava Južne Afrike:“

Privremeni ustav ima 251. članak. Člancima 5. i 6. uređeno je državljanstvo i opće pravo glasa, a člancima od 7. do 35. temeljna prava, među kojima su se našla i neka, za tadašnje prilike, inovativna - pravo na pristup informacijama, pravo na upravno sudovanje, pravo na slobodno obavljanje gospodarske aktivnosti, pravo na zdrav okoliš i dr. Ništa manje nije važno da je ovim Privremenim ustavom ustanovljen Ustavni sud, Komisija za ljudska prava i Komisija za jednakost spolova.

Donošenjem Ustava Republike Južne Afrike, 4. veljače 1997., Privremeni ustav prestao je važiti. Dan prvih općih izbora u Južnoj Africi, 27. travnja 1994. danas je nacionalni praznik i slavi se kao Dan slobode.