Bula je nazvana prema prvim dvjema riječima kojima započinje: »Inter gravissimas pastoralis officii nostri curas…«, u prijevodu: »Među najvažnijim zadacima naše pastoralne službe... «.

Julijanski kalendar uveo je Julije Cezar, želeći zaustaviti proizvoljno skraćivanje i produžavanje godina u cilju dolaska na vlast. Kršćanska crkva prihvatila ga je 325. godine na ekumenskom saboru u Niceji, ali nije uspjela ispraviti već tada uočenu pogrešku od tri nakupljena dana zbog razlike u trajanju julijanske i tropske godine. Kako se do 16. stoljeća nakupilo deset dana, tako se taj problem pokušao riješiti reformom kalendara. 

Cilj bule bio je izražen u namjeri da se kalendar »obnovi« tako da se sezonski događaji koji su odlučni za računanje Uskrsa, vrate na svoja »prava mjesta« i da se spriječi njihovo daljnje pomicanje. S tim u svezi, u buli se navodi: 

»Bilježi se da je u tom smislu nužno odrediti se naspram tri pitanja kako bi se obnovila proslava Uskrsa sukladno pravilima postavljenim od strane rimskih biskupa,....i očeva vijeća, posebno onoga prvog velikog ekumenskog sabora u Niceji...«.

Ta tri pitanja ticala su se točnog postavljanja proljetne ravnodnevice (ekvinocija), pravilne identifikacije četrnaestog dana u mjesecu koji se događa na ili nakon proljetne ravnodnevice i prve nedjelje koja slijedi nakon punog mjeseca. Važnost je usmjerena na prve dvije. Papa je prilagodio kalendar tako da proljetna ravnodnevica bude blizu 21. ožujka, kako je bila za vrijeme prvog ekumenskog sabora u Niceji 325. godine. To je zahtijevalo brisanje deset nakupljenih dana, a tablični 14. dan mjeseca trebao je odgovarati stvarnom punom mjesecu, što znači uklanjanje četiri i više nakupljenih dana. 

U tom smislu, bulom je određeno: 

Uvođenjem gregorijanskog kalendara, kalendarska godina približena je tropskoj najviše do tada. Gregorijanski kalendar ima 97 prijestupnih godina na svakih 400, a julijanski 100. U gregorijanskom kalendaru godine djeljive sa 100 (tzv. sekularne godine) obične su, osim ako su djeljive sa 400, kada su prijestupne. Godine 1700., 1800., 1900., 2100. itd. prijestupne su prema julijanskom, a obične prema gregorijanskom kalendaru. Razlika između julijanskog i gregorijanskog kalendara danas iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.

Gregorijanski kalendar odmah su prihvatile katoličke zemlje, Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a Zemlje Krune sv. Stjepana, kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske, 1587. godine. Protestantske zemlje prešle su na gregorijanski kalendar mnogo kasnije, dok su pravoslavne to učinile tek u 20. stoljeću. Kada je riječ o pravoslavnim crkvama, Grčka, Rumunjska i Bugarska koriste gregorijanski kalendar, za razliku od Ruske i Srpske pravoslavne crkve, koje i dalje koriste julijanski kalendar.

*izvori: https://hr.wikipedia.org/wiki/Gregorijanski_kalendarhttp://www.papalencyclicals.net/greg13/inter-gravissimas.htm, http://www.rodoslovlje.hr/savjeti/kalendari-i-datumihttps://en.wikipedia.org/wiki/Inter_gravissimas, pristupljeno 19. veljače 2019.