Stručni članci
21.02.2020.
Vremeplov: Mir u Velikom Varadinu – 24. veljače 1538.
Nakon pogibije hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika II. Jagelovića u bitci na Mohačkom polju između Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva (1526.), rasplamsala se borba za hrvatsko-ugarsko prijestolje između Ferdinanda I. Habsburgovca i ugarskog plemića i erdeljskog kneza Ivana Zapolje.
Ugarsko plemstvo Zapolju je izabralo za kralja u Stolnom Biogradu, 11. studenoga 1526., a Hrvatski sabor je u Cetingradu, 1. siječnja 1527., izabrao Ferdinanda I. Međutim, slavonsko plemstvo je na čelu s Krstom Frankopanom i s pomoću zagrebačkog biskupa Šimuna Erdödyja, 6. siječnja 1527., na Slavonskom saboru u Dubravi kraj Čazme izabralo Zapolju za kralja. Ivan Zapolja stabilizirao je vlast u najvećem dijelu Ugarske te dobio potporu Venecije, Poljske i Francuske, no Ferdinand I. nije se mirio s time. Uslijedile su godine trvenja između dvojice kraljeva, što su vješto iskoristili Turci osvojivši velike dijelove hrvatsko-ugarskog teritorija. Gubitak Požeške županije (1536.) i pad Klisa (1537.) prisilio ih je na kraju na mirovne pregovore. Dana 24. veljače 1538. potpisan je tajni mir u Velikom Varadinu (današnja Oradea u Rumunjskoj) u 30 točaka. Najvažnije točke su:
»1. Ferdinand Zapolji priznaje kraljevski naslov te doživotnu vlast u Erdelju.
- Zapolja treba prekinuti savez sa sultanom i sa svim drugim Ferdinandovim neprijateljima.
- Što se tiče podjele teritorija, na snazi ostaje status quo, tj. Hrvatska i Slavonija te zapadni dio Ugarske ostaju Ferdinandu, dok Zapolji ostaje Erdelj i ostatak Ugarske koji nije pod Turcima.
- Nakon Zapoljine smrti čitava Ugarska s Erdeljom pripast će Ferdinandu.
- Ako Zapolja dobije sina, taj će se oženiti Ferdinandovom kćeri.
- Zapoljin sin naslijedit će sva djedovska imanja te Šipušku kneževinu.
- Ferdinand neće moći postati kraljem čitave Ugarske dok ne preda Šipušku kneževinu Zapoljinu sinu.
- Ako Zapolja umre bez sina, pola Šipuške kneževine pripast će njegovoj udovici, a pola Ferdinandu.
- Za cijelu Ugarsku bit će izabran jedan palatin.[1], [2]
- Zapoljine kćeri bit će dolično opskrbljene te njegova udovica.
- Ako na Zapolju navale Turci, branit će ga Ferdinand kao 'brat'.
- Ugovor je tajan.
- Jedino što se smije objaviti javnosti jest to što je Zapolja sklopio s Ferdinandom primirje na godinu dana.«[3]
Ivanu Zapolji se neposredno prije smrti, 1540., rodio sin, Ivan Žigmund, koji je tek 1570. pristao na odricanje od krune, zadržavši pritom Erdelj i nekoliko ugarskih županija.
[1] Kraljevski ili carski dostojanstvenik ili namjesnik.
[2] Točke od 1 do. 9. preuzete su iz članka Kolarić, A. (1998.). Juraj Utješinović i njegova politička djelatnost. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 16, 119-133, str. 128. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/15914, 19. veljače 2020.
[3] Točke od 10. do 13., izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Mir_u_Velikom_Varadinu, pristupljeno 19. veljače 2020.