12.09.2025.

Vremeplov: Izraelsko-palestinski Prvi sporazum iz Osla – 13. rujna 1993.

Prvi Sporazum iz Osla ili Oslo I., službenog imena Deklaracija o načelima dogovora o privremenoj samoupravi prvi je sporazum između izraelske vlade i Palestinske oslobodilačke organizacije (engl. Palestinian Liberation Organization, skr. PLO) kojim se pokušao stvoriti okvir za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba.

Pregovori su se odvijali tajno u Oslu (Norveška) i dovršeni su 20. kolovoza 1993., a sam Sporazum službeno je potpisan na javnoj ceremoniji u Washingtonu D. C. (SAD) 13. rujna 1993. u prisutnosti vođe PLO-a, Yassera Arafata, izraelskog predsjednika vlade, Yitzaka Rabina i američkog predsjednika Billa Clintona. Sporazum su uz predstavnike PLO-a i Izraela potpisali i predstavnici SAD-a i Rusije.

Načelno, Sporazum utvrđuje opće smjernice za daljnje pregovore i postavlja temelje za palestinsku privremenu samoupravu1 na Zapadnoj obali i u Gazi tijekom prijelaznog razdoblja od pet godina te propisuje mjere za prijenos ovlasti s izraelske vojne snage i njezine civilne uprave na ovlašteno palestinsko tijelo. Sporazum započinje Aneksom naslovljenim kao Deklaracija o načelima dogovora o privremenoj samoupravi2, u kojem se navodi sljedeće:

„Vlada države Izrael i tim Palestinske oslobodilačke organizacije (u jordansko-palestinskoj delegaciji na Mirovnoj konferenciji za Bliski istok) („Palestinska delegacija“), koji predstavlja palestinski narod, slažu se da je vrijeme da se okončaju desetljeća sukoba i borbi, da se priznaju njihova međusobna legitimna i politička prava, da teže životu u miroljubivom suživotu i međusobnom dostojanstvu i sigurnosti te da se postigne pravedno, trajno i sveobuhvatno mirovno rješenje i povijesno pomirenje kroz dogovoreni politički proces. Sukladno tome, dvije strane slažu se oko sljedećih načela:…“

Sporazum ima XVII članaka. U članku I. određuje se cilj pregovora, koji se ogleda, među ostalim, u stvaranju Palestinske privremene samoupravne uprave, izabranog Vijeća od palestinskog naroda na Zapadnoj obali i pojasu Gaze, za prijelazno razdoblje ne duže od pet godina. U članku II. određuje se okvir privremenog razdoblja; u članku III. propisuju se izbori za Vijeće, pod međunarodnim nadzorom i promatranjem; u članku IV. određuje se jurisdikcija Vijeća nad teritorijem Zapadne obale i pojasa Gaze koji u očima strana ugovornica imaju status jedinstvene teritorijalne jedinice. U daljnjim člancima uređuje se prijelazno razdoblje i stalni status pregovora (članak V.), pripremne radnje za prijenos vlasti i odgovornosti (članak VI.), Privremeni sporazum (članak VII.), javni red i sigurnost (članak VIII.) i dr.. Među njima, važnu dimenziju čine članci XIII. i XIV, koji predviđaju premještanje izraelskih snaga iz Zapadne obale i pojasa Gaze na nenaseljena područja (XIII.) odnosno povlačenje iz pojasa Gaze i jerihonskog područja (XIV.).

Prema Sporazumu, petogodišnje prijelazno razdoblje trebalo je započeti izraelskim povlačenjem iz Gaze i Jerihona kada bi došlo do prijenosa ovlasti s izraelskih obrambenih snaga na ovlaštene palestinske predstavnike.

Prvi Sporazum iz Osla ima četiri aneksa. Prvim aneksom uređuju se uvjeti za palestinske izbore, drugim povlačenje izraelskih snaga, trećim aneksom predviđa se gospodarska suradnja s naglascima na područje vode, električne struje, energije, financiranja i dr., dok se četvrtim aneksom ugovara regionalni razvoj.

Reakcije javnosti i jedne i druge strane Sporazuma bile su oprečne: na objema stranama postojalo je nepovjerenje odnosno strah od skrivenih namjera one druge strane. Dok su lijevo orijentirani u Izraelu poduprli Sporazum, desni su ga negirali. Nakon dvodnevne rasprave u Knessetu o povjerenju vladi zbog potpisivanja Sporazuma, vlada se održala s tijesnim 61 glasom, nasuprot 50 glasova protiv i 8 suzdržanih. U Palestini, pak, skupina Fatah – čiji su predstavnici zastupali Palestince u pregovorima prihvatila je Sporazum, dok su Hamas – Islamski pokret otpora, Palestinski islamski džihad te Narodna fronta za oslobođenje Palestine bili protiv njega.

Zbog potpisivanja Sporazuma iz Osla, Yasser Arafat i Yitzak Rabin dobili su 1994. Nobelovu nagradu za mir. Godinu dana kasnije potpisan je i Drugi Sporazum iz Osla, nazvan Privremeni sporazum o Zapadnoj obali i pojasu Gaze, kojim su, među inim odredbama, stvorena područja A, B i C na Zapadnoj obali.

1 Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Oslo_Accords; https://en.wikipedia.org/wiki/Oslo_I_Accord
2 Izvor: https://www.peaceagreements.org/media/documents/ag357_55dae5d3e2df0.pdf