09.02.2024.

Vremeplov: Izborni inženjering: gerrymandering u Massachusettsu – 12. veljače 1812.

Elbridge Gerry, jedan od osnivača SAD-a (na engl. Founding Father) i potpredsjednik SAD-a u mandatu predsjednika Jamesa Madisona, u povijesti će ostati poznat po “gerrymanderingu”, institutu koji se u predstavničkim demokracijama definira kao politička manipulacija (crtanje) granica izbornih jedinica čiji je cilj stvaranje neprimjerene prednosti za određenu stranku u okviru te izborne jedinice. 

Elbridge Gerry, tada u svojstvu guvernera američke federalne države Massachusetts potpisao je izborni zakon kojim se na određeni način kreirao izborni distrikt (Essex) s ciljem zadržavanja Demokratsko-republikanske stranke (nasuprot Federalistima) na vlasti u senatu, gornjem domu predstavničkog tijela države Massachusetts.

Kao reakcija na tako neprirodno stvoreni izborni distrikt u lokalnim novinama pojavila se politička karikatura kojom se oblik tog distrikta satirizira kao zmajoliko čudovište, nalik daždevnjaku (na engl. salamander). Od prezimena Gerry i dijela riječi salamander stvorena je kovanica za okrug, nazvana “Gerry-mander“. Riječ „gerrymander“, na hrvatskom gerimander, uskoro se počela koristiti u svim slučajevima u kojima se manipuliralo granicama okruga, a 1848. ušla je i u Oxfordov riječnik engleskog jezika, s tim da je na engleskom jeziku izvorni izgovor sa slovom g prerastao u izgovor sa slovom dž.

Primarni ciljevi gerimandera su maksimaliziranje izbornih učinaka podupirućih glasova i nasuprot tome, minimiziranje protivničkih glasova. Više je načina kako se gerimander realizira u praksi. U nastavku se prenose oblici koje je u članku Geografija izbora opisao Radovan Pavić1. Pavić polazi od pojma „tihi gerimander“ koji nastaje kad se broj stanovnika, bilo zbog prirodnog ili mehaničkog prirasta mijenja, a izborne jedinice ostaju istog oblika i veličine, ali sada različite demografske snage (brojnosti). Tihi gerimander prema Paviću ne mora biti svjesna zloupotreba, za razliku od drugih oblika gerimandera koje smatra „težim i zloćudnijim“:

- „tip obuzdavanje i ograničavanje protivnika“ - gerimanderom se može postići koncentracija nekog istovrsnog biračkog tijela u jednu veću ili u mali broj izbornih jedinica specifičnog prostornog oblika - određena stranka tada izuzetno premoćno pobjeđuje, ali gubi u drugim izbornim jedinicama. Zbog koncentracije glasača pobjeda je, istina, naglašena, ali i nevažna - važna je samo pobjeda, i to u što više izbornih jedinica.

- „tip raspršivanje protivnika, pravo jačega“ - gerimanderom je moguće postići da se neko veće i kompaktno glasačko tijelo razdijeli na nekoliko izbornih jedinica u kojima sudjeluju i druga glasačka tijela, ali tako da ono veće i kompaktno glasačko tijelo bude podijeljeno između više drugih izbornih jedinica i da svuda čini manjinu i tako, logično, gubi na izborima. Njegov ukupni broj i kompaktnost zbog teritorijalne podjele nisu u ovom slučaju ni od kakve koristi, ali vladajućoj stranci očito odgovara teritorijalna podjela opozicije.

- „tip proizvoljnog oblika izbornih jedinica“ – izborne jedinice se uvijek, više li manje, poklapaju sa stvarnim demografskim rasporedom i dr., Medutim, gerimanderska zloupotreba sastoji se i u tome da se istovrsno, ali raštrkano, glasačko tijelo okupi u jednu izbornu jedinicu, ne vodeći računa ni o čemu drugom nego o stvaranju potrebne većine, zbog čega često nastaju posve bizarni prostorni oblici.

- „tip gutanje protivnika“ – ova vrsta gerimandera znači da se jedno, inače izrazito kompaktno, ali ipak teritorijalno brojčano manje glasačko tijelo, uklopi u neku drugu i različitu i daleko veću i brojniju biračku cjelinu zbog čega manjina, po prirodi stvari gubi na izborima.“2

Ustavni sud Republike Hrvatske donio je 2010. Izvješće o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama određenima člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora (Nar. nov. br. 116/99), objavljenom u Narodnim novinama br. 142/2010, u kojem je hrvatskom zakonodavnom tijelu, Hrvatskom saboru, ukazao na nužnost neodložnih izmjena tog zakona po pitanju jednakosti težine biračkog glasa ali i na potrebu da se u tom zakonu odrede nadležna tijela i propišu pravila tzv. postupka delimitacije, to jest postupka za određivanje i usklađivanje područja i granica izbornih jedinica.

 

1 Radovan Pavić, Geografija izbora, Politička misao Vol. XXIX (1992.), No. 2 str. 48-52 Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/166846, pristupljeno 7. 2. 2024.
2 Ibid