Posljednji od njih, 1976. označio je razdoblje tzv. Prljavog rata, vremena državnog terorizma u kojem su sustavno kršena ljudska prava i u kojem je živote izgubilo tisuće građana sve do 1983., kad je došlo do demokratskih promjena. Prljavi rat odvijao se u sklopu Operacije Kondor, kampanje koju su podupirale Sjedinjene Američke Države, čiji je cilj bio eliminacija političkih disidenata i svih onih koji su bili povezivani sa socijalizmom i lijevim pokretima u Južnoj Americi.¹

Dana 24. ožujka 1976., državnim udarom koji se definirao kao Nacionalni proces reorganizacije, vojna hunta sastavljena od trojice visokih vojnih dužnosnika s vlasti je zbacila Isabel Peron, predsjednicu Argentine. Ona je na tu funkciju došla s mjesta potpredsjednice Argentine, a nakon smrti svog supruga, predsjednika Juana Perona 1974. (Peron je 1973. postao predsjednik po drugi put: prvi put je na vlast došao 1946. i ostao na njoj do državnog puča 1955., kad je svrgnut). Iako se predstavljala kao zakonita nasljednica predsjednika, Isabel Peron, od milja zvana Isabelita, vrlo brzo počela je gubiti moć. Kako bi joj pomogli u održanju na vlasti, skupina vojnih dužnosnika preuzela je kontrolu ne bi li uspjela revitalizirati sve lošije političko i društveno ozračje u Argentini. Upravo taj čin popločao je put posljednjem argentinskom državnom udaru. Njemu je 1975. prethodila Operacija Neovisnost, koja je imala za cilj eliminirati gerilske skupine u džungli, a nekoliko mjeseci kasnije, u listopadu, država je bila podijeljena u nekoliko vojnih zona u kojima su zapovjednici imali potpunu slobodu odlučivanja. Osim gubitka opće popularnosti, koja se svela na desno krilo peronista, Isabel Peron izgubila je i kongresnu većinu te se suočavala s terorizmom gerilskih skupina lijevog krila zvanih Montoneri.

Nešto prije 1 sat ujutro, 24. ožujka 1976., predsjednica Peron bila je uhićena i helikopterom prebačena u rezidenciju.² Dva sata nakon toga, televizijski i radijski program bio je prekinut kako bi se prenijelo priopćenje sljedećeg sadržaja:

„Narodu se daje na znanje da je od danas zemlja pod operativnom kontrolom hunte generalnog zapovjednika oružanih snaga. Preporučamo svim stanovnicima da se strogo pridržavaju naredbi i uputa koje dolaze od vojnih, sigurnosnih i redarstvenih vlasti te da budu krajnje oprezni i izbjegavaju pojedinačne ili skupne radnje i postupanja koja bi mogla zahtijevati drastične intervencije operativnog osoblja.“

U nastavku su navedena imena trojice zapovjednika, koji su puč i izveli. Uvedeno je opsadno stanje i vojni sud, a kako je dan odmicao, uhićenja su rasla. Stotine radnika, sindikalista, studenata i političkih aktivista bilo je odvedeno iz domova ili s radnih mjesta. Predvečer istog dana, novine su se ponovno oglasile s priopćenjem da je došlo do formiranja nove vlade te da je došlo do smjene Isabel Peron. Dana 29. ožujka 1976. imenovan je novi predsjednik, Videla. Kongres je raspušten, a zastupnici i osoblje bili su uhićeni, pretučeni i izbačeni kroz vrata i prozore kongresne palače. Hunta je formirala Zakonodavno-savjetodavnu komisiju, koja se sastojala od vojnih časnika i policije. Vojna hunta ostala je na vlasti sve do demokratskih izbora, kad je na mjesto predsjednika, u prosincu 1983., izabran Raul Alfonsin. Gubitku moći vojne hunte pridonio je poraz protiv Britanaca u Falklandskom ratu. Nakon što je izabran za predsjednika, Alfonsin je osnovao Nacionalno povjerenstvo za nestale, koje je istraživalo zločine počinjene u doba hunte i koje je na kraju dovelo do suđenja nizu tadašnjih časnika odgovornih za smrt, nestanak i mučenje stotina i tisuća građana. Dan 24. ožujka u Argentini obilježava se kao Dan sjećanja za istinu i pravdu u spomen svih koji su umrli u doba Prljavog rata.