Uz tu odluku donesena je i Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, kao i Povelja o pravima Srba i drugih nacionalnosti u Republici Hrvatskoj. 

Njena primjena, međutim, bila je odgođena na tri mjeseca, na temelju Brijunske deklaracije od 7. srpnja 1991. Nakon isteka tri mjeseca, 8. listopada 1991. Sabor RH donio je Odluku kojim Republika Hrvatska od 8. listopada 1991. godine raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.¹

Činjenica je da mnogi hrvatski građani danas ne znaju razliku između blagdana koji se obilježava 25. lipnja i  onoga koji se obilježava 8. listopada. Toj zbrci pridonio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz 2001.², kojim su bitno izmijenjeni svi dotadašnji blagdani. Od tada, 30. svibnja, koji se do tada slavio kao Dan državnosti, postao je spomendan, Dan Hrvatskog sabora, a uvedena su dva nova blagdana, 25. lipnja kao Dan državnosti i 8. listopada kao Dan neovisnosti. 

„Pomutnja“ u svezi s tim dvama datumima, točnije rečeno, pomutnja oko pravnog pitanja od kada je Republika Hrvatska suverena i samostalna država nastala je u javnosti nakon donošenja Odluke Ustavnog suda RH broj U-III-4510/2010 i dr. od 12. siječnja 2015.³, u kojoj je Ustavni sud zaključio da je „datum kad je Republika Hrvatska stekla svojstva suverene države u smislu međunarodnog prava (8. listopada 1991.) nesporna povijesno-pravna činjenica koja je jasno ustanovljena te međunarodno potvrđena i prihvaćena. Ona mora biti dosljedno poštovana u sudskoj praksi te služiti nacionalnim sudovima u njihovoj interpretaciji Ustava, zakona i drugih izvora prava koje primjenjuju u konkretnim sudskim postupcima u kojima se to pitanje postavlja.“

Naime, tijekom ustavnosudskog postupka povodom ustavne tužbe nekoliko podnositelja optuženih  za počinjenje ratnih zločina, Ustavni sud suočio se s različitom praksom kaznenih sudova u svezi s određenjem datuma kad je Republika Hrvatska stekla svojstva suverene države u smislu međunarodnog prava jer o tom određenju ovisi kvalifikacija karaktera oružanog sukoba, koji se od 1991. godine odvijao na području Republike Hrvatske, što se, nadalje, izravno reflektiralo na primjenu mjerodavnog prava u konkretnim slučajevima. 

Predsjedništvo i Znanstveno vijeće Akademije pravnih znanosti Hrvatske je svojom Izjavom od 22. siječnja 2015., polazeći od temeljnih načela međunarodnog prava, podržalo navedeno stajalište Ustavnog suda, smatrajući da je navedeno utvrdila i Arbitražna komisija Konferencije o miru u Jugoslaviji u Mišljenju br. 11 od 16. srpnja 1993. Akademija je naglasila da je time “Ustavni sud odlučujuće pridonio i utvrđivanju „dobro poznatih historijskih istina o cjelokupnom ustavnom i državnopravnom temelju Republike Hrvatske“. 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Znanstveno vijeće za mir i ljudska prava organiziralo je 20. veljače 2015. znanstevni skup na temu „Dan kada je nastala država Hrvatska 1991.“, na kojem su akademik Davorin Rudolf⁴, Vladimir Šeks⁵ i prof. dr. sc. Jasna Omejec⁶ iznijeli svoja stajališta odnosno stajališta Ustavnog suda RH o tom pitanju. 

Od tih dvaju blagdana treba strogo razlikovati spomendan - 15. siječnja, jer na taj dan obilježavamo međunarodno priznanje naše države, koje je uslijedilo 15. siječnja 1992.

1 Nar. nov., br. 53/91 
2 Nar. nov., br.  96/91 
3 Odluka Ustavnog suda RH broj U-III-4510/2010 od 12. siječnja 2015. (Nar. nov., br. 6/15) 
4 Akademik Davorin Rudolf, član triju hrvstkih vlada 1990.-1992., ministar vanjskih poslova sredinom 1991. 
5 Vladimir Šeks, zastupnik u sedam saziva Hrvatskog sabora, predsjednik Hrvatskog sabora 2003.-2007. i predsjednik Ustavne komisije Sabora 1990.-1992. 
6 Prof. dr. sc. Jasna Omejec, sutkinja Ustavnog suda RH i predsjednica Ustavnog suda RH 2008.-2016.