Pravnici u gospodarstvu organiziraju u Opatiji, od 16. do 18. svibnja 2018., redoviti Susret pravnika, ove godine šesti po redu nakon ulaska u drugu polovicu stoljeća kontinuiranoga godišnjeg sastajanja. Susret je već poodavno prestao biti samo »susret pravnika u gospodarstvu«. To ne samo zato što je vrijeme izmijenilo brojnost i strukturu pravnika koji su zaposleni u gospodarskim subjektima, već, ponajprije, zato što je pravo i kao znanost i kao alat u svakodnevnoj primjeni univerzalno. Zbog toga je i časopis koji izdaje Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu, svoj nekadašnji naziv - Privreda i pravo davno promijenio u PRAVO u gospodarstvu, s vizualnim i sadržajnim naglaskom na prvoj riječi. Stoga je i poziv na Susret - poziv svim pravnicima koji se, neovisno o organizacijskoj poziciji, bave i zanimaju građanskim, trgovačkim, radnim, upravnim, ovršnim ili arbitražnim pravom, materijalnopravnim ili procesnim.

Dinamika zbivanja u društvu, u nacionalnim, europskim i/ili svjetskim razmjerima, takva je da zahtijeva i odgovarajuću prilagodbu pravne infra i supra - strukture. U svakodnevnoj pravnoj praksi pokazuje se potreba za univerzalnošću, ali i specijalnošću istovremeno. Nije lako pomiriti ta dva suprotstavljena zahtjeva. Pogotovo to nije jednostavna zadaća, obveza, kada se uz vlastito državno pravo već redovito javlja potreba i za primjenom europskoga prava, odnosno primjenom domaćeg prava u europskome pravnom duhu i okviru. Sve to zahtijeva kontinuirano praćenje i proučavanje. Završetak pravnoga, ali ne samo pravnoga, fakulteta - tek je početak ovladavanja strukom.

U tom poslu cjeloživotnog obrazovanja nezaobilazan je čimbenik pravna literatura. Tijekom godine nastojimo pretplatnicima i drugim čitateljima pružiti korisne informacije raznovrsnim tekstovima u časopisu, sa šest brojeva godišnje. Susret je prilika za posebno izdanje – Zbornik, koji sadržava referate priznatih stručnjaka, iz teorije i prakse, s odabranim temama. Pri izboru tema nastojimo zadovoljiti ne samo trenutačno aktualne potrebe, već obraditi i pojedina specijalistička područja. Izborom autora nositelja referata omogućavamo kvalitetnu izvedbu zadatka. Svjesni smo pri tome da je sve to nedostatno bez podrške kolegica i kolega sudionika Susreta, koji, redovito, nisu samo pasivni slušatelji i promatrači, nego doista aktivni, u punom smislu riječi - sudionici Susreta.

Među sudionicima Susreta jesu i autori priopćenja, njih sretnih trinaest, koji će ili samo dati svoj doprinos člancima u broju časopisa koji izlazi neposredno prije Susreta, ili će uz to svoj rad i usmeno predstaviti. 

Ljestvica referata počinje iscrpnim radom akademika Barbića, na temu odgovornosti članova uprave za štetu pričinjenu društvima kapitala i njihovim dioničarima odnosno članovima. U radu se raspravljaju vrste odgovornosti članova uprave za pričinjenu štetu kao i interni odnosi, osobito s obzirom na moguću kumulaciju vrsta odgovornosti. Nesumnjivo će posebno zanimanje pobuditi i dio rada koji se odnosi na iskorištavanje utjecaja od strane trećih osoba, ako te osobe navedu članove uprave društva (ili neke druge osobe) na radnju ili propust koji dovedu do štete. U tom sklopu razmatra se kako odgovornost članova uprave, tako i tih trećih osoba koje su iskoristile svoju poziciju i moć utjecaja.

Vječito aktualna tema, stalno prisutna i u kontekstu razmatranja pravne sigurnosti - parnični postupak, predmet je rada predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Autor je pogled usmjerio na budućnost Zakona o parničnom postupku (de lege ferenda), kao puta djelotvornijoj i sigurnijoj pravnoj zaštiti. Hrvatski parnični postupak pretrpio je dosta promjena u posljednjih petnaestak godina, a autor smatra da je vrijeme za novi popravak. Iznoseći tri prijedloga za normativnu intervenciju u postojeću regulativu, smatra da bi se njihovim usvajanjem skratili parnični postupci i pridonijelo procesnoj učinkovitosti. 

Susret nije mogao mimoići problematiku insolvencijskog postupka izvanredne uprave. Dvojac profesora sa zagrebačke Katedre trgovačkog prava obradio je dva segmenta toga postupka - stečajni plan i nagodbu. 

Tijekom rada u sklopu procesa izvanredne uprave koji je zaokupio veliku pozornost ne samo pravne javnosti, otvorilo se i pitanje odgovornosti revizora financijskih izvješća za štetu koju bi mogli počiniti svojim radom. Profesor s Katedre građanskoga prava, zagrebačkoga fakulteta, obradio je relevantna pitanja revizorove odgovornosti, obuhvaćajući ih šire, a ne samo u postupcima izvanredne uprave. U radu je posebna pozornost posvećena aspektima revizorove odgovornosti koji štetu koju prouzroči revizor čine specifičnom. Obrađeno je i pitanje osiguranja revizorove odgovornosti.

Nepoštene trgovačke prakse nedavno su našle mjesto u hrvatskom zakonodavstvu. O nekim otvorenim pitanjima koja proizlaze iz zakonskih rješenja i njihove primjene pišu dva docenta sa splitskoga Pravnog fakulteta. Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancima opskrbe hranom na snazi je tek nekoliko mjeseci, a otvorio je brojna pitanja koja traže odgovor. Autori ističu kao ključno - pitanje kriterija velike pregovaračke snage trgovca. 

Na insolvencijsku tematiku vraća nas rad predsjednika zagrebačkog Trgovačkog suda, s komparativnom obradom pitanja oko osporavanja tražbina u trima postupcima, predstečajnom, stečajnom i u postupku izvanredne uprave. Uz trajnu važnost teme, osporavanje prijavljenih tražbina u nekom insolvencijskom postupku nedvojbeno je posebno zanimljivo i aktualno u kontekstu prvoga hrvatskog postupka s primjenom izvanredne uprave.

U programu ovogodišnjeg Susreta prvi je put i specijalistička tema o takozvanim uzlaznim sredstvima osiguranja - upstream guarantees. 

I arbitražna tema, uobičajeno, našla je svoje mjesto u sklopu Susreta. Predsjednik i tajnica Stalnoga arbitražnog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izložit će izabrana pitanja iz prakse Sudišta u primjeni njegova pravilnika. 

Prema planu trećega dana na redu su dvije teme - iz mirovinskog osiguranja i upravnog spora. Rad o mirovinskom osiguranju, iz pera dvoje profesora s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkoga fakulteta, raspravlja o aktualnim prijeporima u svezi s takozvanim drugim mirovinskim stupom. Iznoseći prijepore, autori ukazuju i na moguća poboljšanja regulative toga elementa mirovinskog osiguranja, a posebno analiziraju opravdanost njegova postojanja, te naglašavaju implikacije mogućega ukidanja.

The last but not least - tema upravnog spora, koji postaje sve prisutniji u pravnoj teoriji i praksi. Upravni je spor u hrvatskom zakonodavstvu reformiran novim zakonom prije šest godina, a od tada je već tri puta noveliran. U njegovoj primjeni uočavaju se problemi i otvaraju pitanja, a osobito u svezi s reformacijskim odnosno kasacijskim ovlastima drugostupanjskoga, Visokog upravnog suda RH (VUS). Regulativa upravnog spora recentno je dospjela u žižu šireg zanimanja u kontekstu primjene Zakona o javnoj nabavi, povodom aktualnog spora oko prihvaćanja ponude za izgradnju Pelješkog mosta. Tu, naime, interferiraju odredbe Zakona o upravnim sporovima i Zakona o javnoj nabavi. VUS je prije desetak mjeseci u sporu koji se vodi povodom tužbe nezadovoljnog javnog ponuditelja, zastao s postupkom i podnio Ustavnome sudu RH zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosne odredbe potonjeg Zakona. Naime, taj se spor vodi prema noveliranom Zakonu, pa o tužbi odlučuje VUS u prvom i posljednjem stupnju, a u slučaju usvajanja tužbe mora meritorno odlučiti o sporu. Predsjednik VUS-a u svom referatu ukazuje na nedostatke u regulaciji matičnoga, Zakona o upravnim sporovima, tj. na „deficite upravnog spora“, te postavlja pitanje oportunosti i mogućnosti popunjavanja praznina, interpretacijom ili novom zakonodavnom intervencijom. 

Na referate Susreta nadovezuju se i priopćenja sadržana u pratećem broju časopisa, a neki se od tih članaka i nadovezuju na teme referata. Ovogodišnja su priopćenja uz Susret, prema riječima glavnog urednika časopisa, sinteza pameti i snage, aludirajući time, s jedne strane, na prodiranje fenomena s atributom pametnoga, a s druge strane, na vrlo aktualan zakonski prijedlog parlamentarne stranke imenom - Snaga, a kojim bi se novelirali Ovršni i Zakon o obveznim odnosima. Izmjenama koje predlaže Snaga, uz ostalo, limitirao bi se rast zateznih kamata (ne ultra duplum), te bi se napravila promjena u redoslijedu podmirivanja glavnice i zateznih kamata pri djelomičnom plaćanju duga. To je provociralo autora na priopćenje pod naslovom - uračunavanje djelomičnog plaćanja jučer i danas, a sutra? 

Najatraktivniji pametni fenomen novijeg vremena jest pametni ugovor - unaprijed definiran set pravila za reguliranje ugovornog odnosa temeljen na Blockchain platformi. Među priopćenjima nema članka o pametnim ugovorima, ali ima rad kolege odvjetnika, koji priprema doktorsku disertaciju na tu temu. No, instrument pametnih ugovora neizravno je dodirnut u drugom priopćenju, iz pera bečke odvjetnice, a odnosi se na zaštitu podataka vezanih uz tehnologije internet stvari, internet of things - IoT, prema Uredbi (EU) 2016/679.

Priopćenje iskusne sutkinje na temu sudske prakse u radnim sporovima, na zgodan način popunjava uobičajen 'radnopravni prostor' u programu Susreta, koji je ove godine 'posuđen' temi mirovinskog osiguranja. 

Sva će priopćenja, njih sretnih trinaest, biti predstavljena na Susretu, a njihovi će autori imati priliku i osobno ih kratko iznijeti.