Na temelju čl. 50. st. 2. i čl. 60. st. 2. Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 75/93, 48/99, 15/00 i 59/01), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. 2. 2002. donijela Uredbu o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama (Nar. nov., br. 21/ 02) od 6. 3. 2002.

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama uređeno je unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave u županijama, utvrđeni su nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i uvjeti za njihovo ustrojavanje, način upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika, način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanje uredovnih dana te uredovno vrijeme za rad s građanima i drugim strankama u uredima državne uprave u županijama.

Budući da je koncepcija ustrojstva državne uprave na području županija, uređena na bitno drukčiji način od dosadašnje, donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 59/01), kojim se u svakoj županiji umjesto dosadašnjih deset zasebnih tijela državne uprave (županijskih ureda) ustrojava jedno tijelo državne uprave, to je i unutarnje ustrojstvo novoustrojenog tijela državne uprave, prilagođeno novoj koncepciji, bitno različitoj od dosadašnje.

Tako je umjesto dotadašnjih deset zasebnih tijela državne uprave (županijski ured za gospodarstvo, županijski ured za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu, županijski ured za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, županijski ured za prostorno uređenje, stambeno-komu-nalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, županijski ured za imovinsko-pravne poslove, županijski ured za statistiku, županijski ured za opću upravu, županijski ured za turizam, županijski ured za pomorstvo i ured župana) na području svake županije ustrojen ured državne uprave, a županijski uredi koji su do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave imali status zasebnih tijela državne uprave, u prijelaznom razdoblju, do donošenja ove Uredbe, nastavili su s radom kao unutarnje ustrojstvene jedinice ureda državne uprave u županijama.

Već samim ukidanjem dotadašnjih deset zasebnih tijela državne uprave i ustrojavanjem jednog tijela državne uprave u svakoj županiji započet je proces racionalizacije ustroja državne uprave u županijama, a koji se dalje odražava i kroz Uredbu o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama, ustrojavanjem manjeg broja unutarnjih ustrojstvenih jedinica i uvođenjem brojčanih kriterija za njihovo ustrojavanje na način da se utvrđuje minimalni broj izvršitelja potrebnih za ustrojavanje pojedine unutarnje ustrojstvene jedinice čime se ujedno smanjuje i broj položaja (smanjenje broja položaja u odnosu na dosadašnje je oko 40%), utvrđivanjem jasnije linije odgovornosti od čelnika nižih unutarnjih ustrojstvenih jedinica prema predstojniku ureda te znatnim smanjenjem okvirnog i stvarnog broja izvršitelja. Okvirni broj uglavnom je sveden na stvarni broj izvršitelja.

Djelokrug ureda državne uprave u županiji

Uredbom se utvrđuje da se u uredu državne uprave u županiji obavljaju poslovi koji se odnose na:

- gospodarstvo (industriju, brodogradnju, energetiku, rudarstvo, trgovinu, obrtništvo, vodno gospodarstvo, ribarstvo, pomorstvo, promet i veze, turizam, poljoprivredu i šumarstvo, lovstvo te poljoprivrednu inspekciju, inspekciju zaštite bilja, inspekciju bilinogojstva i vodo-pravnu inspekcija);

- društvene djelatnosti (prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu, brigu o djeci i tjelesnu kulturu, radne odnose, tržište rada i odnose sa sindikatima, zdravstvenu zaštitu, zdravstveno osiguranje, socijalnu skrb, sanitarnu inspekciju, zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata, zaštitu hrvatskih državljana sudionika Drugoga svjetskog rata, zaštitu vojnih i civilnih invalida Drugoga svjetskog rata i zaštitu osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. 05. 1945., te članova njihovih obitelji, zaštitu prava i rješavanje o statusu člana obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te hrvatskih branitelja kao i suradnje u poslovima u svezi s ekshumacijom i sahranom posmrtnih ostataka žrtava rata.

- prostorno uređenje i graditeljstvo (graditeljstvo, zaštitu okoliša, prostorno uređenje, obnove ratom razrušenih objekata)

- imovinsko pravne poslove (poslove u svezi s izvlaštenjem i drugih ograničenja vlasništva, uređivanje vlasničko-pravnih odnosa i denacionalizacije)

- opću upravu (osobna stanja građana i poslove matičarstva, udruge, popise birača, evidencije o hrvatskom državljanstvu

- nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave te

- statistiku.

Za razliku od djelokruga dosadašnjih županijskih ureda, u djelokrugu ureda državne uprave u županijama, utvrđeni su i poslovi koji se odnose na zaštitu prava i rješavanje o statusu člana obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskoga branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te hrvatskih branitelja kao i suradnja u poslovima u svezi s ekshumacijom i sahranom posmrtnih ostataka žrtava rata, a koje poslove su do stupanja na snagu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Nar. nov., br. 94/01) obavljale područne jedinice Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice u sjedištu ureda

Kao unutarnje ustrojstvene jedinice u uredima državne uprave mogu se ustrojiti službe (kao osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice u sjedištu ureda), odsjeci, pododsjeci i odjeljci. Izvan sjedišta ureda, kao unutarnje ustrojstvene jedinice ureda osnivaju se ispostave.

Budući da prema odredbama Zakona o sustavu državne uprave, uredi državne uprave obavljaju poslove državne uprave u više upravnih područja, službe se kao osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice u sjedištu ureda ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja.

U svim uredima državne uprave ustrojava se pet službi osim u uredu državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji, u kojoj se ustrojavaju četiri službe.

U većini ureda ustrojava se služba za gospodarstvo (koja objedinjava poslove prijašnjih županijskih ureda za gospodarstvo; turizam; pomorstvo; statistiku),

služba za društvene djelatnosti (koja objedinjava obavljanje poslova prijašnjih županijskih ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb; te prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu) služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove (koja objedinjava poslove dosadašnjih županijskih ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša; te za imovinsko-pravne poslove) služba za opću upravu (koja obuhvaća obavljanje poslova dosadašnjeg županijskog ureda za opću upravu) te služba za zajedničke poslove (koja obuhvaća obavljanje poslova dosadašnjeg ureda župana).

Drukčije grupiranje poslova državne uprave unutar službi utvrđeno je u uredu državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji u kojoj se obavljanje imovinsko-pravnih poslova utvrđuje u službi za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, u uredu državne uprave u Krapinskoj-zagorskoj županiji u kojoj se obavljanje imovinsko-pravnih poslova utvrđuje u službi za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove te u Međimurskoj županiji u kojoj se obavljanje imovinsko-pravnih postova također utvrđuje u službi za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove, a postovi statistike obavljaju se u službi za opću upravu.

Pomoćnik predstojnika

Radom službe upravlja pomoćnik predstojnika koji usklađuje obavljanje postova državne uprave u odgovarajućem upravnom području na prostoru cijele županije.

Ispostave ureda državne uprave

Ispostave ureda državne uprave su, također, unutarnje ustrojstvene jedinice ureda koje se osnivaju izvan sjedišta ureda za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda.

Uredbom su, na prijedlog predstojnika ureda, utvrđena mjesta u kojima se osnivaju ispostave, a sukladno odredbi čl. 56. st. 1. Zakona o sustavu državne uprave, kojom je propisano da se za obavljanje određenih poslova državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave mogu osnivati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada na prijedlog predstojnika ureda.

Voditelj ispostave

Ispostavom ureda državne uprave upravna voditelj ispostave koji je za svoj rad i rad u ispostavi odgovoran predstojniku ureda, a za obavljanje poslova u pojedinom upravnom području i pomoćniku predstojnika nadležnom za odgovarajuće upravno područje.

Značajna izmjena odnosi se i na položaj voditelja ispostave. Prema dosadašnjoj Uredbi o ustrojavaju županijskih ureda (Nar. nov., br. 116/93, 23/96 i 96/ 97), voditelj ispostave vodio je brigu o organiziranju zajedničkog obavljanja općih, tehničkih i pomoćnih poslova za ispostave svih županijskih ureda ustrojenih u istom mjestu, te o.poštivanju propisa o službenoj dužnosti i pravilima službe, dok su za obavljanje poslova državne uprave u ispostavama županijskih ureda, čelnici unutarnjih ustrojstve-nih jedinica u ispostavi odgovarali pročelniku odgovarajućeg županijskog ureda.

Prema toj Uredbi voditelj ispostave odgovara za cjelokupni rad u ispostavi, a državni službenici i namještenici u ispostavi, kao unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici ureda državne uprave, odgovorni su za svoj rad čelniku te unutarnje ustrojstvene jedinice, dakle voditelju ispostave.

Već iz toga proizlazi da na mjesto voditelja ispostave valja rasporediti stručne i iskusne državne službenike.

Unutarnje ustrojstvene jedinice u službama i ispostavama

Unutar službe mogu se ustrojavati odsjeci i pododsjeci, a unutar ispostava predviđa se mogućnost ustrojavanja po-dodsjeka i odjeljaka.

Koncepcija ustrojavanja unutarnjih ustrojstvenih jedinica u sklopu službe i u sklopu ispostave bitno je različita od prijašnjeg rješenja.

U dosadašnjim županijskim uredima, kao i u njihovim ispostavama, ustrojavali su se odsjeci, pododsjeci i odjeljci. Podo-dsjek se ustrojavao unutar odsjeka za obavljanje međusobno povezanih poslova državne uprave iz djelokruga odsjeka, a odjeljak se ustrojavao za obavljanje međusobno povezanih poslova manjeg opsega u sklopu pododsjeka.

Za razliku od takvog hijerarhijskog ustrojavanja odsjeka, pododsjeka i odjeljka, prema novom rješenju ne postoji hijerarhija ustrojavanja odsjeka i pododsjeka, već se i jedna i druga ustrojstve-na jedinica ustrojava u sklopu službe, za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja te za obavljanje općih, pomoćnih i tehničkih poslova većeg opsega za potrebe ureda državne uprave.

Odsjeci i pododsjeci u službi, odnosno pododsjeci i odjeljci u ispostavi ustrojavaju se ovisno o broju izvršitelja u pojedinoj ustrojstvenoj jedinici.

Odsjecima, pododsjecima i odjeljcima upravljaju voditelji, osim odjeljcima za zajedničke poslove u ispostavama ureda državne uprave, za koje se predviđa, iz razloga racionalnosti, da njihovim radom upravlja neposredno voditelj ispostave.

Uredbom se također predviđa mogućnost da se u ispostavama ureda državne uprave u kojima nema uvjeta za ustrojavanje unutarnjih ustrojstvenih jedinica, mogu predvidjeti samostalni izvršitelji, a u ispostavama koje imaju manje od deset zaposlenih predviđa se i mogućnost da poslove voditelja takve ispostave obavlja voditelj druge ispostave.

Ustrojavanje odsjeka, pododsjeka i odjeljka može se utvrditi pravilnikom o unutarnjem redu.

Minimalni broj izvršitelja potreban za ustrojavanje unutarnjih ustrojstvenih jedinica

Kao što je utvrđeno za središnja tijela državne uprave, tako se i za urede državne uprave u županijama, ovom uredbom utvrđuju brojčani kriteriji za ustrojavanje unutarnjih ustrojstvenih jedinica sa svrhom racionalnijeg unutarnjeg ustrojstva.

Za ustrojavanje službe potrebno je najmanje 9 izvršitelja uključujući i pomoćnika predstojnika, za ustrojavanje odsjeka potrebno je najmanje 7 izvršitelja uključujući i voditelja odsjeka, za ustrojavanje pododsjeka potrebno je najmanje 5 izvršitelja uključujući i voditelja pododsjeka, a za ustrojavanje odjeljka potrebno je najmanje 3 izvršitelja uključujući i voditelja odjeljka.

Način upravljanja

Čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica ureda državne uprave upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica i za svoj rad odgovaraju predstojniku, pomoćniku predstojnika nadležnom za odgovarajuće upravno područje i čelnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u čijem se sastavu nalaze.

U upravljanju radom unutarnjim ustrojstvenim jedinicama, čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica planiraju poslove koje će izvršavati unutarnja ustrojstvena jedinica, raspoređuju poslove na pojedine službenike, daju upute službenicima za izvršavanje određenog posla, prate izvršavanje poslova u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici, obavljaju nadzor nad radom službenika i namještenika, supotpisuju nacrte akata iz djelokruga unutarnje ustrojstvene jedinice, ukazuju na probleme koji se pojavljuju u radu unutarnje ustrojstvene jedinice te predlažu načine izvršavanja pojedinih poslova.

Stručni kolegij

Uredbom se utvrđuje da se u uredima državne uprave osniva stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo predstojnika ureda državne uprave. Stručni kolegij, u pravilu, čine predstojnik ureda, zamjenik predstojnika, pomoćnici predstojnika i voditelji ispostava. Prilikom sazivanja stručnog kolegija, predstojnik ureda će odrediti njegov sastav te utvrditi o kojim će se pitanjima raspravljati na stručnom kolegiju, te mjesto i vrijeme njegova održavanja. .

Godišnji plan rada

Uredbom je utvrđena dužnost da se u uredima državne uprave donosi godišnji plan rada. Godišnji plan rada sadržava opći prikaz zadaća i poslova ureda državne uprave u određenoj godini. Godišnji plan rada donosi predstojnik. Prijedlog godišnjeg plana rada utvrđuje se najkasnije 20 dana prije isteka roka za podnošenje zahtjeva za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu. Godišnji plan rada donosi se najkasnije do kraja tekuće godine za iduću godinu.

Radno vrijeme i uredovni dani

Uredi državne uprave rade, u pravilu, dnevno od 8,00 do 16,00 sati. Ovisno o potrebama službe i mjesnim prilikama, predstojnik ureda može odrediti početak redovitog radnog vremena od 7 do 9 sati.

Dnevni odmor u tijeku rada traje 30 minuta, a ne može se odrediti na početku ili na kraju radnog vremena. Dnevni se odmor mora organizirati tako da ured državne uprave, gdje je to moguće, ne prekida rad u vrijeme određeno za uredovanje sa strankama.

Uredovno vrijeme za rad sa strankama određuje se sukladno lokalnim prilikama tako da se građanima i drugim strankama omogući obavljanje poslova u uredu državne uprave. Tjedni i dnevni raspored radnog vremena, dnevni odmor te uredovno vrijeme za rad sa strankama pobliže se uređuju pravilnikom o unutarnjem redu ureda državne uprave.

O radnom vremenu ureda državne uprave, odnosno o uredovnom vremenu za rad sa strankama, ured je dužan izvijestiti javnost, bilo s pomoću sredstava javnog priopćavanja, na oglasnim pločama ili na drugi prikladan način.

Predstojnik ureda državne uprave može posebnom odlukom odrediti uredovne dane, tj. određene dane u tjednu u kojima će se određeni poslovi državne uprave obavljati u mjestima izvan sjedišta ureda državne uprave, odnosno izvan sjedišta ispostave. Odlukom o održavanju uredovnih dana utvrdit će se poslovi koji će se obavljati na uredovne dane te mjesto i vrijeme održavanja uredovnih dana. Odluka o održavanju uredovnih dana objavljuje se u sredstvima javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način.

Okvirni broj državnih službenika i namještenika

Ovom se uredbom također utvrđuje okvirni broj državnih službenika i namještenika u uredu državne uprave i u osnovnim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama te u ispostavama ureda.

Imajući na umu decentralizaciju poslova državne uprave, kao i prekapacitiranost prijašnjeg ureda župana u odnosu na ukupan broj državnih službenika u pojedinom uredu, okvirni broj državnih službenika i namještenika smanjen je u odnosu na dosadašnji broj državnih službenika i namještenika, a utvrđen je prema jedinstvenim kriterijima za sve urede, uzimajući u obzir broj stanovnika, prostornu razvedenost područja (broj ispostava), broj predmeta, poslove obnove te udio zajedničkih službi u postotku od broja potrebnih državnih službenika.

Tom je uredbom utvrđen okvirni broj za svaki ured državne uprave i to: Za ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji 347 izvršitelja, za ured državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji 167 izvršitelja, za ured državne uprave u Sisačko- moslavačkoj županiji 224 izvršitelja, za ured državne uprave u Karlovačkoj županiji 190 izvršitelja, za ured državne uprave u Varaždinskoj županiji 209 izvršitelja, za ured državne uprave u Koprivničko- križevačkoj županiji 141 izvršitelj, za ured državne uprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 155 izvršitelja, za ured državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji 370 izvršitelja, za ured državne uprave u Ličko-senjskoj županiji 110 izvršitelja, za ured državne uprave u Virovitičko-podra- vskoj županiji 115 izvršitelja, za ured državne uprave u Požeško-slavonskoj županiji 107 izvršitelja, za ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji 191 izvršitelj, za ured državne uprave u Zadarskoj županiji 214 izvršitelja, za ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji 384 izvršitelja, za ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji 150 izvršitelja, za ured državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji 250 izvršitelja, za ured državne uprave u Spli- tsko-dalmatinskoj županiji 556 izvršitelja, za ured državne uprave u Istarskoj županiji 279 izvršitelja, za ured državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 210 izvršitelja te za ured državne uprave u Međimurskoj županiji 118 izvršitelja.

Ukupno utvrđeni okvirni broj za sve urede državne uprave je 4.487 državnih služtfenika i namještenika, što je znatno smanjenje u odnosu na dosadašnji broj zaposlenih u uredima državne uprave. Dana 31. 12. 2001. godine u uredima državne uprave bilo je zaposleno 5.424 državnih službenika i namještenika.

U većini ureda okvirni broj je izjednačen s brojem stvarno zaposlenih državnih službenika i namještenika, osim u uredima državne uprave u Zadarskoj, Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Zagrebačkoj županiji, u kojima se u sklopu utvrđenog okvirnog broja, na inicijativu ureda, predviđaju slobodna radna mjesta (ukupno 38) radi neodgovarajuće kvalifikacijske strukture postojećih kadrova te iskazane potrebe tih ureda za poboljšanje kvalifikacijske strukture zaposlenih.

Pravilnik o unutarnjem radu ureda državne uprave

Uredbom se utvrđuje dužnost predstojnika ureda da u roku 30 dana od dana stupanja na snagu Uredbe donese Pravilnik o unutarnjem radu, uz prethodnu suglasnost Ministarstva nadležnog za poslove opće uprave.

Pravilnikom će se urediti pitanja od značaja za rad ureda državne uprave koja nisu uređena ovom Uredbom (npr. tjedni i dnevni raspored radnog vremena, dnevni odmor, uredovno vrijeme za rad sa strankama), a osobito broj potrebnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća te stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, kao i njihove ovlasti i odgovornosti te ustrojavanje unutarnjih ustrojstvenih jedinica (odsjeka, [Tododsjeka i odjeljaka) unutar službi i u ispostavama ureda.

Rješenja o rasporedu na radna mjesta

Uredbom se utvrđuje da će predstojnici ureda na temelju Pravilnika o unutarnjem redu, u roku 30 dana od dana stupanja na snagu Pravilnika donijeti rješenja o rasporedu na radna mjesta državnih službenika i namještenika. Na državne službenike i namještenike koji ne budu raspoređeni na temelju Pravilnika, primjenjuju se odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

ZBRINJAVANJE I PRAVA NERASPOREĐENIH DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Stvarno smanjenje zaposlenih u svim uredima državne uprave je 975 državnih službenika i namještenika, od čega 165 državnih službenika i namještenika preuzimaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a za 810 državnih službenika i namještenika potrebno je osigurati financijska sredstva za zbrinjavanje.

Prava državnih službenika i namještenika koji će nakon donošenja rješenja po Pravilniku o unutarnjem radu ostati

neraspoređeni, uređena su Zakonom o državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 27/01), Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 3/02) i Zakonom o radu (Nar. nov., br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01 i 82/01).

I. PRAVA SLUŽBENIKA

Vrijeme neraspoređenosti i prava za vrijeme neraspoređenosti

Člankom 103. stavak 4. Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisano je da će se u slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu, službenici rasporediti na druga radna mjesta u sklopu svoje stručne spreme, u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta, a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz službe prema rješenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta.

Službenici koji ne budu raspoređeni u roku iz stavka 4. ovoga članka iz razloga što nema slobodnih radnih mjesta, stavljaju se na raspolaganje Vladi rješenjem čelnika tijela, (čl. 103. st. 5. istoga Zakona)

Stavljanje na raspolaganje i prava za vrijeme raspolaganja

Službenici koji ne budu raspoređeni u rokovima iz članka 103. ovoga Zakona stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema općim propisima o radu. (čl. 104. navedenog Zakona)

Za određivanje dužine trajanja otkaznog roka i visine otpremnine računa se neprekidni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.

To znači da je trajanje raspolaganja određeno u dužini propisanog otkaznog roka, ali nije izjednačeno s otkaznim rokom te se stoga ostale odredbe Zakona o radu koje se odnose na otkazni rok (npr., kad otkazni rok ne teče) ne primjenjuju kod raspolaganja državnih službenika.

Dužina trajanja otkaznog roka propisana je odredbom čl. 113. Zakona o radu, kojom se odredbom utvrđuje da je u slučaju redovitog otkaza otkazni rok najmanje:

• 2 tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana,
• 1 mjesec, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno godinu dana,
• 2 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,
• 3 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina,
• 4 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina,
• 5 mjeseci, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno petnaest godina,
• 6 mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.

Prema čl. 105. st. 1. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, za vrijeme trajanja raspolaganja službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje.

Prema odredbi čl. 106. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, za vrijeme trajanja raspolaganja službenik se može privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje državno tijelo, koje nije udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja.

Ako službenik odbije premještaj i raspored iz stavka 1. toga članka, smatra se da je otkazao državnu službu danom kad je trebao početi raditi na radnom mjestu na koje je raspoređen.

Službenici stavljeni na raspolaganje ostvaruju sva prava u svezi s državnom službom u državnom tijelu u kojem je doneseno rješenje o stavljanju na raspolaganje (čl. 107. st. 3. Zakona o državnim službenicima i namještenicima).

Otpremnina

Odredbom čl. 59. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike propisano je da službenik kojem služba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje Vladi, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staža ostvarenog u državnoj službi.

Otpremnina će se službeniku isplatiti posljednjeg dana službe, odnosno rada. Kao radni staž ostvaren u državnoj službi smatra se neprekidni radni staž ostvaren u svim državnim tijelima.

Prednost pri zapošljavanju u roku dvije godine

Službenik za čijim je radom prestala potreba u državnom tijelu, ima dvije godine prednost kod prijama u državnu službu, odnosno na rad u tom državnom tijelu, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik raspoređen u trenutku kad je za njegovim radom prestala potreba (članak 61. Kolektivnog ugovora).

Zabrana prestanka službe

Člankom 62. Kolektivnog ugovora propisano je da službeniku i namješteniku, kojem nedostaje najviše tri godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne može prestati služba, odnosno radni odnos bez osobnog pristanka.

II. PRAVA NAMJEŠTENIKA

Prema čl. 121. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, na prava i obveze namještenika, premještaj namještenika i prestanak radnog odnosa namještenika, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o pravima i obvezama službenika, premještaju službenika i prestanku službe službenika, osim odredbi o stavljanju na raspolaganje.

To znači da se na namještenike ne primjenjuju odredbe Glave XII. ZDSN-a (čl. 103. do 107. Zakona o državnim službenicima i namještenicima), nego se sukladno čl. 2. st. 2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima primjenjuju odredbe Zakona o radu o poslovno uvjetovanom otkazu.

Program zbrinjavanja

Odredbom članka 60. Kolektivnog ugovora propisano je da ako čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti zbog tehničkih ili organizacijskih razloga namjerava u razdoblju od šest mjeseci otkazati rad za najmanje petero namještenika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška namještenika.

Na program zbrinjavanja viška namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o radu. (Program zbrinjavanja viška namještenika i sadržaj programa uređeni su odredbama čl. 119. i 120. Zakona o radu).

Prilikom izrade programa zbrinjavanja viška namještenika čelnik državnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti dužna je prethodno savjetovati se sa sindikatom.

Namještenicima se može otkazati rad ako im mjerama iz programa zbrinjavanja viška namještenika nije moguće osigurati zaposlenje u roku mjesec dana od dana donošenja programa.

Otkaz i otkazni rok

Oblik, obrazloženje i dostava otkaza o radu te tijek otkaznog roka utvrđen je čl.111 Zakona o radu.

Otkaz se u pisanom obliku, obrazložen, mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza.

Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja porodnog dopusta, dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvoji- teljskog dopusta, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim ovim ili drugim zakonom.

Najmanje trajanje otkaznog roka određeno je člankom 113. Zakona o radu.

Ako zaposlenik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije propisanog otkaznog roka, poslodavac mu je dužan isplatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka (st. 3. navedenog članka), a za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo, uz naknadu plaće, odsustvovati s rada najmanje 4 sata tjedno radi traženja novog zaposlenja (st. 4. navedenog članka).

Obveza vođenja računa o socijalnim prilikama pri otkazivanju

Odredbom čl. 106. st. 3. Zakona o radu propisano je da pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Zabrana otkaza

Odredbom čl. 70. Zakona o radu propisani su slučajevi zabrane otkaza te se utvrđuje da za vrijeme trudnoće, korištenja porodnoga dopusta, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskoga dopusta i dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju te petnaest dana nakon prestanka trudnoće, odnosno prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.

Dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog liječenja ili oporavka, poslodavac mu ne može otkazati, osim ako se radi o ugovoru na određeno vrijeme (čl. 73. Zakona o radu).

Otkaz uz prethodnu suglasnost

Radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac može otkazati samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća, odnosno nadležne službe za zapošljavanje ako radničko vijeće nije utemeljeno (čl. 78. Zakona o radu).

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti nije moguće otkazati ugovor o radu bez suglasnosti sindikata (čl. 182. Zakona o radu).

Službeniku i namješteniku, kojem nedostaje najviše tri godine života do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu, ne može prestati služba, odnosno radni odnos bez osobnog pristanka (čl. 62. Kolektivnog ugovora).

Sindikalnom povjereniku u državnom tijelu za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka obavljanja te dužnosti ne može prestati služba, odnosno rad, osim po sili zakona, bez suglasnosti sindikata (čl. 74. Kolektivnog ugovora).

Otpremnina

Prema odredbi čl. 59. st. 2. i 3. Kolektivnog ugovora, namještenik kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku godinu radnog staža u državnoj službi. Otpremnina će se isplatiti namješteniku posljednjeg dana službe, odnosno rada.

Člankom 79. Zakona o radu propisuje se otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti te se utvrđuje da radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.

Prema čl. 118. Zakona o radu, radnik koji je stranka ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.

Zabrana zapošljavanja na istim poslovima u roku šest mjeseci

Odredbom čl. 106. st. 8. i 9. Zakona o radu propisano je da poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika.

Ako u roku iz st. 8. ovoga članka nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.

Prednost pri zapošljavanju u roku dvije godine

Prema odredbi čl. 61. Kolektivnog ugovora namještenik, za čijim je radom prestala potreba u državnom tijelu, ima u roku dvije godine prednost kod prijama u državnu službu, odnosno na rad u tom državnom tijelu, ako se u tom vremenu ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je namještenik raspoređen u trenutku kad je za njegovim radom prestala potreba.