Iako se parlamenti mogu doimati kao bastioni ustaljenih procedura, s opsežnom arhivskom građom i tradicionalnim načinima odlučivanja, razvoj umjetne inteligencije prodire postupno i u njih. Umjetna inteligencija u parlamentarnom kontekstu donosi mogućnosti znatno dublje analize zakonodavnih trendova, normativne evaluacije, veće participacije javnosti te učinkovitije organizacije rada i komunikacije s javnošću. Autor u članku razmatra ulogu umjetne inteligencije, uz osvrt na međunarodne okvire njezine odgovorne uporabe i područja moguće primjene, a osobita pozornost pridaje se primjerima primjene u parlamentima u Europi i svijetu.