Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
24.04.2017.
Ugovor o javnoj nabavi
sklapanje, izmjene i posljedice značajnih izmjena ugovora bez provedbe postupka javne nabave
U članku autor obrađuje odredbe Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16) o ugovoru o javnoj nabavi, o odluci o odabiru uz koju je vezano sklapanje ugovora o javnoj nabavi, zatim odredbe o izvršenju i izmjenama ugovora o javnoj nabavi te odredbe o posljedicama značajnih izmjena ugovora o javnoj nabavi bez provedbe postupka javne nabave.
1. Uvod
Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 120/16 - u nastavku teksta: Zakon), u članku 1. kao predmet Zakona određuje da se njime utvrđuju pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naručitelj ili drugi subjekt u slučajevima određenim tim Zakonom, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog natječaja.
2. Ugovor o javnoj nabavi
Zakon o javnoj nabavi, u članku 3. određuje pojam ugovora o javnoj nabavi te ugovora o javnoj nabavi radova, robe i usluga.
Ugovor o javnoj nabavi je naplatni ugovor, sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više gospodarskih subjekata i jednog ili više naručitelja, čiji je predmet izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga.
Iz navedenog pojma ugovora o javnoj nabavi, mogu se uočiti određeni bitni elementi nužni za nastanak takvog ugovora. Direktiva 2014/24/EU, u uvodnom dijelu, pojašnjava iste bitne elemente na sljedeći način:
Rastuća raznolikost oblika javnog djelovanja zahtijeva jasnije određivanje pojma same nabave; to pojašnjenje samo po sebi međutim ne bi trebalo proširiti područje primjene ove Direktive u usporedbi s područjem primjene Direktive 2004/18/EZ.
Pravila Unije o javnoj nabavi ne obuhvaćaju sve oblike trošenja javnih sredstava, već samo one koji su namijenjeni za stjecanje radova, robe ili usluga koji se uzimaju u obzir u okviru ugovora o javnoj nabavi. Trebalo bi razjasniti da bi takva stjecanja radova, robe ili usluga trebali biti podložni ovoj Direktivi, neovisno o tome provode li se kupnjom, putem leasinga ili drugih ugovornih oblika.
Pojam stjecanja trebao bi se tumačiti u širem okviru u smislu postizanja koristi iz tih radova, robe ili usluga, što ne podrazumijeva nužno prijenos vlasništva javnim naručiteljima. Nadalje, samo financiranje djelatnosti, posebno dodjelom bespovratnih sredstava, koje je često povezano s obvezom vraćanja dodijeljenih sredstava ako ta sredstva nisu korištena u svrhe kojima su namijenjena, uobičajeno nije obuhvaćeno područjem primjene pravila o javnoj nabavi. Slično tome, slučajevi u kojima su svi subjekti koji ispunjavaju određene uvjete ovlašteni za izvršavanje određenog zadatka, bez mogućnosti odabira, poput odabira potrošača i sustava vaučera za usluge, ne bi se trebali tumačiti kao nabava, već kao jednostavni sustavi autorizacije (na primjer dozvole za lijekove ili zdravstvene usluge).
Ugovor o javnoj nabavi radova je ugovor čiji je predmet:
a. izvođenje ili projektiranje i izvođenje radova vezanih uz jednu ili više djelatnosti u smislu Priloga II. Zakona, ili
b. izvođenje ili projektiranje i izvođenje posla, ili
c. realizacija posla u skladu sa zahtjevima koje je odredio javni naručitelj koji ima odlučan utjecaj na vrstu ili projektiranje posla.
U svrhu boljeg razumijevanja pojma ugovora o javnoj nabavi radova, korisno je razmotriti uvodni dio Direktive 2014/24/EU, koji pojašnjava navedeni pojam, uključujući njegove bitne elemente, na sljedeći način:
Ugovor bi se trebao smatrati ugovorom o javnoj nabavi radova samo ako njegov sadržaj izričito obuhvaća obavljanje djelatnosti navedenih u Prilogu II., čak ako ugovor obuhvaća pružanje drugih usluga nužnih za obavljanje gore spomenutih aktivnosti. Ugovori o javnoj nabavi usluga, posebno u sferi usluga upravljanja imovinom, mogu, u određenim okolnostima, uključivati radove. Međutim, ako su takvi radovi sporedni glavnom predmetu ugovora i njegova su moguća posljedica ili dopuna, činjenica da su takvi radovi uključeni u ugovor ne opravdava kvalifikaciju ugovora o javnoj nabavi usluga kao ugovora o javnoj nabavi radova.
Međutim, s obzirom na raznolikost ugovora o javnoj nabavi radova, javni naručitelji trebali bi biti u mogućnosti predvidjeti odredbu da se ugovori za projektiranje i izvođenje radova dodjeljuju ili odvojeno ili zajedno. Ova Direktiva nema namjeru propisivati zajedničko ili odvojeno dodjeljivanje ugovora.
Pri realizaciji posla u skladu sa zahtjevima koje je odredio javni naručitelj podrazumijeva se da je javni naručitelj poduzeo mjere za određivanje vrste posla ili da je barem imao odlučnu ulogu u njegovu osmišljavanju. Bez obzira realizira li ugovaratelj sve ili samo dio radova svojim vlastitim sredstvima ili osigurava njihovu realizaciju drugim sredstvima, to ne bi trebalo promijeniti klasifikaciju ugovora kao ugovora o radovima, sve dok ugovaratelj preuzima izravnu ili neizravnu obvezu koja je pravno provediva kao osiguranje da će radovi biti realizirani.
Ugovor o javnoj nabavi robe:
- ugovor je čiji je predmet kupnja, leasing, najam, zakup ili kupnja na otplatu, s mogućnošću ili bez mogućnosti kupnje robe, a koji može obuhvaćati postavljanje i instalaciju robe kao sporedan predmet.
Ugovor o javnoj nabavi usluga:
- ugovor je čiji je predmet pružanje usluga osim onih iz točke 33. čl. 3. Zakona - ugovor o javnoj nabavi radova.
3. Odluka o odabiru
Da bi ugovor o javnoj nabavi mogao nastati odnosno biti sklopljen između naručitelja i gospodarskog subjekta, potrebno je da postupku javne nabave budu ispunjeni uvjeti za donošenje odluke o odabiru. Zakon određuje da naručitelj na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda te kriterija za odabir ponude donosi odluku o odabiru. Odluka o odabiru donosi se u roku 30 dana od isteka roka za dostavu ponuda, osim ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio dulji rok.
Zakon u članku 306. određuje da javni naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u roku 15 dana od dana dostave odluke o odabiru (rok mirovanja). Rok mirovanja ne primjenjuje se:
- ako je u postupku javne nabave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno i odabrana
- u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te
- sklapanja ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave.
Zakon u članku 306. st. 3. propisuje da je iznimno od navedenih slučajeva,javni naručitelj obvezan primijeniti rok mirovanja ako je poslao na objavu obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost.
Odluka o odabiru postaje izvršna:
1. istekom roka mirovanja, ako žalba nije izjavljena
2. dostavom odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave strankama kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak, ako je na odluku izjavljena žalba
3. dostavom odluke ponuditelju, ako se rok mirovanja ne primjenjuje.
Postupak javne nabave miruje do izvršnosti odluke o odabiru te javni naručitelj ne smije sklopiti, potpisati ni izvršavati ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum.
Vezano uz ugovor o javnoj nabavi treba upozoriti na odredbu članka 307. st. 3. Zakona u koja je bitna za nastanak ugovornog odnosa između naručitelja i gospodarskog subjekta čija je ponuda odabrana kao najpovoljnija u postupku javne nabave. Ista odredba propisuje sljedeće:
Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru, osim u sljedećim slučajevima:
- ako javni naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugog tijela, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan pribavljanja suglasnosti,
- ako je na dan izvršnosti odluke o odabiru ili pribavljanja suglasnosti istekao rok valjanosti ponude, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan dostave pisane izjave odabranog ponuditelja o produljenju roka valjanosti ponude te jamstva za ozbiljnost ponude sukladno produljenom roku valjanosti ponude, ako je jamstvo bilo traženo u postupku. U svrhu dostave izjave i jamstva javni naručitelj određuje primjeren rok, ne kraći od pet dana.
Nadalje, Zakon uređuje i situaciju, tj. razloge zbog kojih je javni naručitelj obvezan nakon donošenja odluke o odabiru ponovno rangirati ponude te izvršiti provjeru sukladno članku 263. Zakona, ne uzimajući u obzir ponudu prvotno odabranog ponuditelja. Radi se o situaciji, ako prvotno odabrani ponuditelj:
1. nije dostavio izjavu o produljenju roka valjanosti ponude i jamstvo za ozbiljnost ponude
2. u roku valjanosti odustane od svoje ponude
3. odbio je potpisati ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum, ili
4. nije dostavio jamstvo za uredno ispunjenje ugovora ili okvirnog sporazuma ako okvirni sporazum obvezuje na izvršenje, ako je zahtijevano u dokumentaciji o nabavi.
Zakon propisuje da je javni naručitelj u tom slučaju obvezan:
- na temelju kriterija za odabir ponude donijeti novu odluku o odabiru ili
- ako postoje razlozi, poništiti postupak javne nabave.
4. Sklapanje ugovora o javnoj nabavi
Zakon, kao novinu, propisuje da ugovorne strane:
- sklapaju ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) u pisanom obliku, u roku 30 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru.
Iznimno, u slučaju iz članka 307. st. 4. Zakona, rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku računa se od dana pribavljanja suglasnosti drugog tijela. Dakle, radi se o situaciji kada se smatra da je ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru, osim ako javni naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugog tijela - tada se smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan pribavljanja suglasnosti.
Sljedeća bitna odredba Zakona je odredba da ugovor o javnoj nabavi (ili okvirni sporazum) mora biti sklopljen u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Preduvjet za postupanje sukladno navedenoj odredbi Zakona, prethodno je poštovanje relevantnih odredaba o ponudi iz članka 288. Zakona. Te odredbe propisuju sljedeće:
- ponuda je izjava volje ponuditelja u pisanom obliku da će isporučiti robu, pružiti usluge ili izvesti radove u skladu s uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije o nabavi
- pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenjati ni nadopunjavati tekst dokumentacije o nabavi
- nakon isteka roka za dostavu ponuda, ponuda ili konačna ponuda ne smije se mijenjati.
Vezano uz okvirni sporazum, Zakon propisuje da se ugovor na temelju okvirnog sporazuma sklapa u pisanom obliku, a isti učinak može imati i narudžbenica, nalog, zaključnica, zahtjevnica i sl. ako sadržava sve bitne sastojke ugovora.
Zakon u članku 443. propisuje prekršaj kojim se sankcionira postupanje naručitelja vezano uz sklapanje ugovora o javnoj nabavi (ili okvirnog sporazuma) suprotno već navedenim odredbama. Tako je propisana novčana kazna u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kn za pravnu osobu koja je naručitelj, te 10.000,00 do 50.000,00 kn za odgovornu osobu:
- ako sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum koji nije u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom (čl. 312. st. 2.).
5. Izvršenje ugovora o javnoj nabavi
Zakon u članku 313. određuje da ugovorne strane:
- izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom.
Dakle, nakon što je ugovor sklopljen sukladno propisanim uvjetima, slijedi njegovo izvršenje, koje također mora biti sukladno istim uvjetima.
Što se tiče kontrole izvršenja ugovora o javnoj nabavi, Zakon, isto kao i Zakon koji je bio na snazi do 31. prosinca 2016., propisuje da je javni naručitelj obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Zakon glede kontrole izvršenja nema detaljnijih odredaba pa stoga prepušta naručiteljima da sami odrede način kontrole, procedure, službe odnosno osobe koje će provoditi navedenu kontrolu.
Nadalje, Zakon propisuje da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi, uz odredbe Zakona o javnoj nabavi, na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi. Stoga, ne bi trebalo zanemariti relevantne odredbe Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 33/05, 41/08, 125/11 i 78/15), prilikom utvrđivanja izvršava li se ugovor o javnoj nabavi sukladno uvjetima propisanim Zakonom o javnoj nabavi, ovisno o vrsti ugovora o javnoj nabavi (roba, usluge, radovi). Pri tome je bitno imati na umu da bi se za svaki pojedini ugovor o javnoj nabavi, trebale primjenjivati odgovarajuće odredbe Zakona o obveznim odnosima, primjerice, na ugovor o javnoj nabavi robe - uz odredbe iz Općeg dijela (npr. učinci obveza, prestanak obveza, ugovorni obvezni odnosi), i relevantne odredbe o ugovoru o kupoprodaji.
6. Izmjene ugovora tijekom njegova trajanja
Sukladno članku 314. Zakona, javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi (i okvirni sporazum) tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave samo u propisanim slučajevima, u skladu s odredbama članaka 315.-320. Zakona, odnosno, iz razloga koji se ne smatraju značajnim izmjenama ugovora o javnoj nabavi. U suprotnom slučaju, ako se radi o značajnim izmjenama ugovora o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja, javni naručitelj obvezan je provesti novi postupak javne nabave.
Zakon određuje da javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave u sljedećim slučajevima (čl. 315.-320.):
1. ako su izmjene, neovisno o njihovoj novčanoj vrijednosti, bile na jasan, precizan i nedvosmislen način predviđene u dokumentaciji o nabavi u obliku odredaba o izmjenama ugovora, a koje mogu uključivati odredbe o promjeni cijene ili opcija.
Odredbe o izmjenama sadržavaju opseg i prirodu mogućih izmjena ili opcija te uvjete pod kojima se mogu primijeniti, ali ne smiju imati za posljedicu izmjenu cjelokupne prirode ugovora.
Radi boljeg razumijevanja mogućnosti tih izmjena, u nastavku navodimo uvodni dio Direktive 2014/24/EU, u kojem je navedeno sljedeće:
- da bi javni naručitelji trebali u pojedinim ugovorima, imati mogućnost izmjena ugovora u obliku revizijskih klauzula ili opcija, no takve klauzule ne bi im trebale omogućiti neograničenu diskreciju. U ovoj Direktivi trebalo bi stoga odrediti mjeru u kojoj je moguće mijenjati prvotni ugovor.
Stoga bi trebalo pojasniti da dovoljno jasno sastavljene revizijske klauzule ili opcije mogu na primjer predvidjeti indeksaciju cijena ili osigurati da je komunikacijska oprema koja se isporučuje tijekom određenog razdoblja prikladna i u slučaju izmjene komunikacijskih protokola ili drugih tehnoloških izmjena.
Također bi trebalo biti moguće predvidjeti u okviru dovoljno jasnih klauzula prilagodbe ugovora izazvane tehničkim teškoćama koje su se pojavile tijekom izvođenja ili održavanja. Trebalo bi također podsjetiti da bi ugovori mogli, na primjer, uključivati i standardno održavanje kao i predvidjeti aktivnosti izvanrednog održavanja koje bi mogle biti potrebne za osiguravanje kontinuiteta javnih usluga.
2. radi nabave dodatnih radova, usluga ili robe od prvotnog ugovaratelja koji su se pokazali potrebnim, a nisu bili uključeni u prvotnu nabavu, ako promjena ugovaratelja:
- nije moguća zbog ekonomskih ili tehničkih razloga, kao što su zahtjevi za međuzamjenjivošću i interoperabilnošću s postojećom opremom, uslugama ili instalacijama koje su nabavljene u okviru prvotne nabave
i
- prouzročila bi značajne teškoće ili znatno povećavanje troškova za javnog naručitelja.
Svako povećanje cijene ne smije biti veće od 30 % vrijednosti prvotnog ugovora.
Ako ugovor sadržava odredbu o indeksaciji cijene, referentna vrijednost za izračun maksimalnog povećanja cijene je ažurirana cijena prvotnog ugovora u trenutku izmjene. Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, ograničenje se procjenjuje na temelju neto kumulativne vrijednosti svih uzastopnih izmjena.
Direktiva 2014/24/EU u uvodnom dijelu pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora:
- da se javni naručitelji mogu naći u situacijama kada su potrebni dodatni radovi, roba ili usluge; u tim slučajevima može biti opravdana izmjena prvotnog ugovora bez novog postupka nabave, osobito kada su dodatne isporuke namijenjene za djelomične zamjene ili za proširenje postojećih usluga, robe ili instalacija, kada bi promjena dobavljača obvezivala javnog naručitelja da nabavi materijal, radove ili usluge s drukčijim tehničkim svojstvima, što bi dovelo do neusklađenosti ili nerazmjernih tehničkih teškoća u radu i održavanju.
Javni naručitelj obvezan je za svaku navedenu izmjenu ugovora poslati obavijest o izmjeni, koja sadržava podatke iz Priloga V. dijela G Zakona, u roku 30 dana od dana izmjene ugovora.
3. ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
- do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnosti koje pažljiv javni naručitelj nije mogao predvidjeti
- izmjenom se ne mijenja cjelokupna priroda ugovora
- svako povećanje cijene nije veće od 30 % vrijednosti prvotnog ugovora.
Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, ograničenje se procjenjuje na temelju neto kumulativne vrijednosti svih uzastopnih izmjena.
Ako ugovor sadržava odredbu o indeksaciji cijene, referentna vrijednost za izračun maksimalnog povećanja cijene je ažurirana cijena prvotnog ugovora u trenutku izmjene.
Javni naručitelj obvezan je i u ovom slučaju za svaku navedenu izmjenu ugovora poslati obavijest o izmjeni, koja sadržava podatke iz Priloga V. dijela G Zakona, u roku 30 dana od dana izmjene ugovora.
Direktiva 2014/24/EU u uvodnom dijelu pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora:
- da javni naručitelji mogu biti suočeni s vanjskim okolnostima koje nisu mogli predvidjeti u trenutku dodjele ugovora, posebno ako će za izvršenje ugovora biti potrebno duže razdoblje. U tom slučaju potreban je određeni stupanj fleksibilnosti kako bi se ugovor prilagodio tim okolnostima bez provođenja novog postupka nabave.
Pojam nepredvidivih okolnosti podrazumijeva okolnosti koje nisu mogle biti predviđene usprkos temeljnoj pripremi prvotne dodjele od strane javnog naručitelja, uzimajući u obzir sva dostupna sredstva, narav i obilježja određenog projekta, dobru praksu u određenom području te potrebu osiguravanja prikladnog odnosa između sredstava potrošenih na pripremu dodjele i njezinu predviđenu vrijednost.
Međutim, to se ne može primjenjivati u slučajevima u kojima izmjena uzrokuje promjenu naravi cjelokupne nabave, primjerice, zamjenom radova, robe ili usluga koje je potrebno nabaviti nečim različitim ili temeljnom promjenom vrste nabave, jer se u takvim slučajevima može pretpostaviti mogući utjecaj na rezultate.
4. s ciljem zamjene prvotnog ugovaratelja s novim ugovarateljem koje je posljedica:
1. primjene članka 315. Zakona (Napomena: izmjene - predviđene u dokumentaciji o nabavi u obliku odredaba o izmjenama ugovora npr. promjena cijene ili opcija)
2. općeg ili djelomičnog pravnog sljedništva prvotnog ugovaratelja, nakon restrukturiranja, uključujući preuzimanje, spajanje, stjecanje ili insolventnost, od strane drugog gospodarskog subjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kriterije za odabir gospodarskog subjekta, pod uvjetom da to ne predstavlja drugu značajnu izmjenu ugovora te da nema za cilj izbjegavanje primjene Zakona
3. obveze neposrednog plaćanja podugovarateljima.
Direktiva 2014/24/EU u uvodnom dijelu pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora:
- da, u skladu s načelima jednakog postupanja i transparentnosti, uspješan ponuditelj ne bi trebao, primjerice, ako je ugovor raskinut zbog nedostataka u izvedbi, biti zamijenjen drugim gospodarskim subjektom bez ponovnog nadmetanja.
Međutim, uspješan ponuditelj koji izvršava ugovor trebao bi moći, posebno ako je ugovor dodijeljen većem broju poduzeća, iskusiti određene strukturne promjene tijekom izvršavanja ugovora, poput isključivo internih reorganizacija, preuzimanja, spajanja i kupnji ili insolventnosti. Takve strukturne promjene ne bi trebale automatski podrazumijevati potrebu za provedbom novih postupaka nabave za sve javne ugovore koje taj ponuditelj izvršava.
5. Javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. vrijednost izmjene manja je od europskih pragova iz članka 13. Zakona
2. vrijednost izmjene manja je od 10 % prvotne vrijednosti ugovora o javnoj nabavi robe ili usluga, odnosno manja je od 15 % prvotne vrijednosti ugovora o javnoj nabavi radova. Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, ograničenje se procjenjuje na temelju neto kumulativne vrijednosti svih uzastopnih izmjena.Ako ugovor sadržava odredbu o indeksaciji cijene, referentna vrijednost za izračun maksimalnog povećanja cijene je ažurirana cijena prvotnog ugovora u trenutku izmjene.
3. izmjena ne mijenja cjelokupnu prirodu ugovora.
Javni naručitelj ne provjerava jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 321. Zakona (značajne izmjene).
Direktiva 2014/24/EU u uvodnom dijelu pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora:
- da izmjene ugovora čiji su rezultat neznatne izmjene vrijednosti ugovora do određene razine uvijek bi trebale biti moguće bez potrebe provođenja novog postupka nabave. S tim ciljem te kako bi se osigurala pravna sigurnost, ova bi Direktiva trebala predvidjeti pragove »de minimis« ispod kojih nije potrebno provoditi novi postupak nabave. Izmjene ugovora iznad tih pragova trebale bi biti moguće bez potrebe provođenja novog postupka nabave u onoj mjeri u kojoj su u skladu s relevantnim uvjetima iz ove Direktive.
6. ako izmjene, neovisno o njihovoj vrijednosti, nisu značajne u smislu članka 321. Zakona.
Zakon u članku 321. st. 2. propisuje izmjene koje se u svakom slučaju smatraju značajnima, zbog kojih naručitelj mora provesti postupak javne nabave, a koje, sukladno takvom određenju, nikako ne mogu biti »izmjene koje nisu značajne« zbog kojih naručitelj ne bi bio obvezan provesti postupak javne nabave.
Zakon, u tom smislu ponajprije općenito određuje da se izmjena ugovora o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja smatra značajnom ako njome ugovor postaje značajno različit po svojoj prirodi od prvotno zaključenog.
Uz navedeno određenje, Zakon dodatno i preciznije određuje da se izmjena u svakom slučaju smatra značajnom ako je ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta:
1. izmjenom se unose uvjeti koji bi, da su bili dio prvotnog postupka nabave, dopustili prihvaćanje drugih natjecatelja od onih koji su prvotno odabrani ili prihvaćanje ponude različite od ponude koja je izvorno prihvaćena ili privlačenje dodatnih sudionika u postupak javne nabave
2. izmjenom se mijenja ekonomska ravnoteža ugovora u korist ugovaratelja na način koji nije predviđen prvotnim ugovorom
3. izmjenom se značajno povećava opseg ugovora
4. ako novi ugovaratelj zamijeni onoga kojemu je prvotno javni naručitelj dodijelio ugovor, osim u slučajevima iz članka 318. Zakona (Napomena: čl. 318. - dopuštena zamjena prvotnog ugovaratelja s novim ugovarateljem bez provođenja novog postupka javne nabave).
Direktiva 2014/24/EU u uvodnom dijelu pojašnjava uvjete izmjene ugovora koje bi se u smislu prethodnih odredaba Zakona mogle smatrati značajnima:
- da je potrebno pojasniti uvjete u kojima izmjene ugovora tijekom njegova izvršavanja zahtijevaju pokretanje novog postupka nabave, uzimajući u obzir relevantnu sudsku praksu Suda Europske unije.
Pokretanje novog postupka nabave potrebno je u slučaju materijalnih izmjena prvotnog ugovora, pogotovo u slučaju izmjena opsega i sadržaja uzajamnih prava i obveza stranaka, uključujući raspodjelu prava intelektualnog vlasništva. Takve izmjene ukazuju na namjeru stranaka da ponovno pregovaraju o ključnim uvjetima tog ugovora. To posebno može biti slučaj ako bi izmijenjeni uvjeti utjecali na rezultate postupka da su bili dio prvotnog postupka.
7. Posljedice značajne izmjene ugovora o javnoj nabavi bez provedbe postupka javne nabave
U posljedice (nepovoljne) za naručitelja, zbog značajne izmjene ugovora o javnoj nabavi, ako naručitelj nije proveo postupak javne nabave, a sukladno Zakonu je u konkretnom slučaju bio obvezan provesti taj postupak, može se uvrstiti sljedeće:
- izjavljivanje žalbe DKOM-u zbog nabave bez provedbe postupka javne nabave, sukladno članku 411. Zakona, uključujući razloge iz članaka 316. i 317. Zakona kada je naručitelj bio obvezan objaviti obavijest o izmjeni u roku 30 dana od dana izmjene ugovora
- obveza raskida ugovora o javnoj nabavi sukladno članku 322. Zakona
- prekršajna odgovornost sukladno članku 443. st. 1. toč. 1. i 10. Zakona.
1. Žalba
Zakon u članku 411. propisuje rok za žalbu u slučajevima sklapanja ugovora bez prethodno provedenog postupka javne nabave, koji iznosi 60 dana od dana saznanja za takav ugovor, a može se izjaviti unutar roka od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora.
Zakon u članku 413. propisuje rok za žalbu u slučaju sklapanja izmjene ugovora tijekom njegova trajanja iz članaka 316. i 317. Zakona, koji iznosi 10 dana od objave obavijesti o izmjeni u odnosu na slučajeve i okolnosti koje opravdavaju izmjenu ugovora. Ako naručitelj nije objavio obavijest o izmjeni, žalba se izjavljuje sukladno članku 411. Zakona.
2. Raskid ugovora o javnoj nabavi
Javni naručitelj obvezan je raskinuti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja u sljedećim slučajevima:
1. ako je ugovor značajno izmijenjen, što bi zahtijevalo novi postupak nabave na temelju članka 321. Zakona
Direktiva 2014/24/EU u uvodnom dijelu pojašnjava:
- da su javni naručitelji ponekad suočeni s okolnostima koje zahtijevaju rani raskid javnih ugovora kako bi se zajamčila sukladnost s obvezama prema pravu EU u području javne nabave. Države članice stoga bi trebale osigurati da javni naručitelji imaju mogućnost, pod uvjetima određenima nacionalnim pravom, raskinuti javni ugovor tijekom njegova trajanja ako tako zahtijeva pravo EU.
3. Prekršajna odgovornost
Zakon u članku 443. st. 1. toč. 1. propisuje da će se novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba koja je naručitelj, te novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kn odgovorna osoba:
- ako nabavi robu, radove ili usluge bez provođenja postupka javne nabave propisanog Zakonom, osim u slučajevima kada je to Zakonom dopušteno (čl. 12. st. 2.).
Zakon u članku 443. st. 1. toč. 10. propisuje istu novčanu kaznu za naručitelja i odgovornu osobu:
- ako ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum mijenja tijekom njegova trajanja u suprotnosti s odredbama Zakona (čl. 314.).
