U Zagrebu je u Hrvatskom narodnom kazalištu 4. studenoga 2016. održana je proslava u povodu 240. obljetnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon himne koju je otpjevao zbor Capella iunis održana je minuta šutnje za pokojnog akademika Davora Krapca, suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, blistavog uma znanstvenika, profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pred brojnim uzvanicima proslave tako velike i svečane obljetnice Pravnog fakulteta u nazočnosti mnogih dužnosnika, članova akademske zajednice, na čelu s predsjednikom HAZU-a akademikom Zvonkom Kusićem i rektorom Damir Borasom, predstavnicima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, kao i pravosudnih dužnosnika, obratila se prvo dr. sc. Dubravka Hrabar dekanica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prof. dr. sc. DUBRAVKA HRABAR pozdravila je posebno sve predstavnike akademske zajednice, zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, predsjednika HAZU, dužnosnike lokalne vlasti, profesore i sve studente, te je istaknula sljedeće:

»Sve vas iz srca pozdravljam na današnjoj svečanosti kojom obilježavamo 240. godišnjicu osnivanja i neprekinutog djelovanja Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Današnji je dan poveznica između prošlosti i njezine tradicije te budućnosti kojoj smo okrenuti. Dopustite da kratko oživim vrijeme osnivanja Pravnoga fakulteta.

Vrlo impresivna jest spoznaja da je Fakultet osnovan prije mnogih događaja koji su obilježili svjetsku i europsku povijest, pa tako prije pojmova liberté, égalité, fraternité, a samo četiri mjeseca nakon Američke Deklaracije o neovisnosti; osnovan je prije Napoleonove krunidbe, prije britanskog ukinuća ropstva, prije otvaranja bečke knjižnice, prije mnogih zemljopisnih otkrića Jamesa Cooka, prije Lorda Byrona, prije otkrića kemijskog elementa berilija, daltonizma, otkrića Rosette u Egiptu, prije Fultonova parobroda i Stephensonove lokomotive … 

Uspjeli smo se održati do današnjega dana neokrnjeni, što nije uspjelo mnogima, upravo zbog tradicije pred kojom će mnogi ostati zatečeni i ugodno iznenađeni, jer se nju ne može ničim kupiti, ona je jednostavno odraz vremena koje je proteklo u neprestanoj smjeni danâ i godina. Tradicija - predajom vrlina, znanja i vještina naših nastavnika da poučavaju s naraštaja na naraštaj, ostala je ono čime se ponosimo i na čemu svima njima, znanim i neznanim ostajemo trajno zahvalni. Tradicija se snažila i krijepila novim i novim studentima koji su svojim studiranjem činili neraskidivu sponu u opstanku Fakulteta i traje i danas.

Danas obilježavamo prve početke nastave na Pravnomu fakultetu koji se tada nazivao Facultas Iuridica Regiae Scientiarum Academiae. Dobrohotnom odlukom carice Marije Terezije - benigna resolutione iz kolovoza 1776. godine osnovan je Pravni fakultet, koji je započeo s radom okupivši četiri prva profesora, što je za ono vrijeme bio gotovo maksimalno potreban broj nastavnika, kad ih je Beč u isto vrijeme imao petoricu. Nemamo pisanih svjedočanstava o razgovoru tih četiriju profesora i nekolicine studenata koji su se upisali na Fakultet, no vjerujem da su držali kako su postavili kamen temeljac pravnog poučavanja na ovim prostorima. Danas možemo s ponosom istaknuti da su nas preko svojih nastavnika-slijednika doveli do današnje obljetnice Fakulteta i obvezali da i dalje ustrajemo i plodno tragamo za boljitkom Fakulteta u budućnosti. 

Dopustite da samo kratko osvijetlim ustrojbeni hod Pravnoga fakulteta.

Pravni je fakultet benigna resolutione otpočeo svojim radom kao visokoškolska ustanova na kojoj se poučavalo pravo s nakanom školovanja sudaca, odvjetnika i upravnih službenika, te je odigrao važnu ulogu kroz minula stoljeća u javnomu životu.

S mijenama naziva - Juridički fakultet, Kraljevska pravoslovna akademija, Pravoslovni i državoslovni fakultet, naziv Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu ustalio se od 1926. godine. Mijene se odnose ne samo na naziv, već i na trajanje studija te broj nastavnika. No, ono što ostaje trajno jest njegova pripadnost i privrženost Sveučilištu u Zagrebu, čime dolazi do uzajamne prožetosti ovih važnih pravnih subjekata i društvenih čimbenika. Sveučilište u Zagrebu kao naš dom, okrilje je unutar kojega Pravni fakultet djeluje od početka svojeg nastanka, pridruživši se uz filozofski i teološki studij tih davnih dana Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Ovaj neprekinuti niz godina obvezuje nas i na daljnju suradnju i uvažavanje, i mogu slobodno reći - magnifice domine, da čvrsto stojimo uz Vas i Vaše napore da Sveučilište u Zagrebu i dalje bude prepoznato u domovini i svijetu kao hram znanosti i visokoga obrazovanja, ne bi li uz Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti promicalo najviše i najveće vrjednote čovjeka.

Spajajući prošlost sa sadašnjošću, a zahvaljujući nikad prekinutoj nastavi i u najturbulentnijim i osjetljivim vremenima, obavijeni smo s niti kontinuiteta, koja potvrđuje da je Fakultet izvorište hrvatskoga državotvornog duha i slobodoumlja, čuvar hrvatske baštine i predstavnik hrvatske pravne škole koja pripada srednjoeuropskoj pravnoj tradiciji. Gotovo da bismo mogli prenijeti riječi iz hrvatske himne - »stare slave djedovino«, jer Pravni fakultet iz generacije u generaciju nastavnika, iz naraštaja u naraštaj studenata prenosi ono najvrjednije - znanje, nacionalni identitet i služenje domovini. Prožimanjem znanja koje poučavamo te cijeneći i izgrađujući Fakultet tkajemo platno za barjak budućnosti ne samo Fakulteta već i hrvatskoga društva. Znanost prožeta mudrošću zalog je budućnosti.

U globaliziranome svijetu, mali narodi moraju se tim više izgrađivati kroz svoje institucije dostojno se predstavljajući svijetu. Razvijajući pravnu znanost na ovim prostorima, Pravni je fakultet Sveučilišta u Zagrebu korifej jurisprudencije, hram znanosti i rasadište naprednih pravnih ideja. Temelj svake institucije su ljudi. Zgusnute među retcima, pronalazimo brojne poznate osobe koje su studirale pravo na našemu Fakultetu - mnogi su bili književnici i pjesnici (kao Bogović, Šenoa, Kovačić, Vojnović, Harambašić, Domjanić, Desnica, Vidrić), jezikoslovci i leksikografi (Babukić, Vladimir Mažuranić), političari (Gaj, Ivan Mažuranić, Trumbić, Maček, Ribar, ban Šubašić), sportaši (Stražnicky, Zoričić ml, Kostrenčić, Dražen Petrović) ili pak skladatelji, dirigenti i muzikolozi (Lisinski, Hergešić, Švarc, Bruno Bjelinski, Horvat, Arsen Dedić). Svima je njima pravo dalo čvrstu osnovu široke naobrazbe i omogućilo bavljenje i drugim područjima u kojima su stekli slavu i ugled. 

I danas, mnogi intelektualci na istaknutim društvenim, političkim i javnim funkcijama ponikli su iz ovog miljea, a mnogi su naši nastavnici bili i jesu nositelji uvaženih javnih funkcija, pronoseći otjelovljenje načela vladavine prava u hrvatskome pravnom sustavu. 

Poštovane kolegice i kolege, studentice i studenti,

Pravni je fakultet svima nama alma mater - majka hraniteljica kako su svoje bolonjsko sveučilište izvorno nazivali njezini studenti u XI. stoljeću. Većini vas, drage studentice i studenti, Pravni će fakultet to postati i vi ćete studiranjem i svojim uspjesima kroz profesionalnu karijeru svjedočiti o juridičkim znanjima koja ćete steći tijekom studiranja. No, i studenti socijalnog rada te upravno-financijskog studija koji su dijelom našega Fakulteta, vjerujemo, nosit će posebne osjećaje za ovu instituciju nakon završetka studija.

Svaku priliku koristim da kažem kako svaki fakultet postoji radi studenata koji jednoga dana postaju stup društva. Pravo kao ars boni et aequi i civilizacijsko i kulturno postignuće - jer bez prava nema uređenoga društva, poziva mlade ljude da studiranjem prava budu opredijeljeni za dobro pojedinca i zajednice. Stoga, mi nastavnici moramo naše studente podučavati pravu na objektivan način, potičući ih na pravnu argumentaciju i promišljanje, uvažavajući ih u njihovim posebnostima, vrijednostima i razlikama, ukazujući im na častan pravnički poziv. To je naš cilj za budućnost.

Pogledom u budućnost nadamo se opstanku svega onoga što Pravni fakultet čini vrijednim i što ga otvara suvremenome. Istaknula bih našu međunarodnu suradnju, koju smo posljednju godinu intenzivirali brojem sveučilišta i pravnih fakulteta čak i na drugim kontinentima, te cjeloživotno obrazovanje, otvorivši se dodatnome poučavanju, razmjeni znanja i studenata nadajući se da će takve veze biti zalogom nekog novog, vrlog svijeta.

Naš ponos o ovoj obljetnici dijelimo sa studentima, posebice s onima koji će danas kao najbolji primiti nagrade za svoje studentske uspjehe iza kojih stoje sati odricanja. Sretni smo jer su pokazali odgovornost prema sebi samima, prema svojim roditeljima i što su pokazali i ostvarili želju da ispred Pravnoga fakulteta budu njegovi promicatelji.

Pravna znanja, misli i vještine sadržane su u riječima - izrečenim i napisanim. Kako živo tkivo svakog fakulteta čine nastavnici i studenti, tako je njegov zaglavni kamen Knjižnica. Knjižnica Pravnoga fakulteta nastala 1906. godine, najstarija je, najveća i središnja hrvatska pravna knjižnica. Ona je dragocjen izvor podataka i svijetao primjer tradicije. Njezin je krajnji cilj oteti zaboravu izrečeno, napisano i učinjeno, a na tomu smo zahvalni svim njezinim dosadašnjim djelatnicima i čelnicima. Ovom prilikom zahvaljujem i gospođi dr. sc. Andrei Horić, voditeljici Knjižnice na prigodnoj izložbi kojoj je smisao podsjećanje na povijest i na djelić našega knjižničnog bogatstva. 

Pravni fakultet ne bi mogao opstati bez mnogih djelatnika koji marljivo i tiho rade u administrativnim službama, na čelu s našim dugogodišnjim tajnikom gospodinom Stjepanom Liceom. Stoga svima njima, a osobito gospodinu tajniku želim zahvaliti za sav trud i dobronamjernost.

Dopustite da na kraju, kao dekanica, uz zahvalnost svim prethodnim dekanima i jednoj dekanici, izrazim svoj ponos, posebnu čast i jedinstven privilegij biti na čelu Pravnoga fakulteta. Ta činjenica obvezuje na moral, predanost i odanost Fakultetu, a u njima su sadržane mnoge vrline koje se od svih nas traže: zajedništvo, osjetljivost za druge i međusobno uvažavanje. Ako zamislimo naš Fakultet kao deblo platana ispred zgrade s mnoštvom grana, a kako je prikazano na velikoj slici u našoj Vijećnici, procvatom svake od njih bujat će krošnja Pravnoga fakulteta. Bujat će i oplemeniti se pravna znanost, pravna praksa i društvo te smo svatko od nas pozvani u svojoj nutrini prionuti tomu ne bi li tradicija i dalje rasla i bogatila se. 

Pozivam vas da s velikom pomnjom, na temeljima dviju odrednica: nedjeljivosti nastave i znanstvenih istraživanja, te na znanstvenim istraživanjima utemeljenima na načelima akademske slobode, kritičnosti, kreativnosti i otvorenosti - izgrađujemo kako radosno okružje, tako i zajedništvo u različitosti bez politizacije, slijedeći dosljednost u načelima i ustrajnost u etičnosti, ne bi li budućnost jednoga dana postala dična prošlost kad nas više ne bude. Mi moramo nastaviti stavljati kamenčić do kamenčića na stazi života Pravnoga fakulteta da tom stazom kroče budući naraštaji, osvrćući se s ponosom na sve ono što smo mi učinili, kao što mi danas, upravo na ovaj dan kad slavimo obljetnicu Fakulteta, ali i u sve dane kroz godinu, znamo da smo mi slijednici nekih nama znanih i neznanih profesora, dekana i studenata koji su utkali sebe, svoj um i svoja srca u rast Fakulteta. 

Hvala.

Iza izlaganja dekanice prof. dr. sc. Dubravke Hrabar, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. DAMIR BORAS, u povodu obilježavanja 240. obljetnice osnutka Pravnog fakulteta održao je pozdravi govor na latinskom. Na latinskom jeziku prvo je pozdravio gospođu dekanicu Dubravku Hrabar, zatim okupljene visoke članove akademske zajednice na čelu s akademikom Z. Kusićem, pa nositelje vlasti gospođu K. Grabar Kitarović, predsjednicu Republike Hrvatske, gospodina Plenkovića, gospodina Petrova, gospodina Reinera te druge dužnosnike i nositelje dužnosti u akademskoj zajednici, te je na latinskom govorio o značenju institucije Pravnog fakulteta i njegovom razvoju u europskom krugu. Zatim je na hrvatskom jeziku kratko naveo da je Pravni fakultet jedna od najdugovječnijih sastavnica toga Sveučilišta koje se može podičiti tradicijom kvalitete i izvornosti. »Pravni fakultet odlikuje se kvalitetom pravne doktrine i jedan je od najboljih ne samo u Republici Hrvatskoj i južnoslavenskim krajevima, već i u cijeloj Europi«, ustvrdio je Boras.

Pravnom fakultetu čestitao je obljetnicu i izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, dr. sc. IVO JOSIPOVIĆ pozdravljaju sve nazočne na ovoj velikoj obljetnici te je, između ostalog, istaknuo obvezu svih koji djeluju u obrazovnom procesu da na mlade generacije prenesu ne samo znanje, nego i etičke vrijednosti, vodeći računa o tradiciji, ali i da je naše društvo, društvo 21. stoljeća.^[1]

Među dužnosnicima i predstavnicima izvršne vlati bio je i ANDREJ PLENKOVIĆ, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, bivši student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je istaknuo da je Pravni fakultet vodeća visokoobrazovana znanstvena institucija na području prava u ovom dijelu Europe, čiji kontinuitet djelovanja svjedoči o njezinoj bogatoj tradiciji i uključenosti u srednjeuropski prostor kontinentalnog pravnog kruga.

»Kroz 24 desetljeća svog djelovanja Pravni fakultet u Zagrebu oblikovao je generacije pravnika i izravno i neizravno uvelike odredio zakonodavni okvir i smjer Republike Hrvatske, te u vremenu borbe za neovisnost, međunarodno priznanje i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske dao nemjerljiv doprinos u izgradnji hrvatske državnosti pravnoj argumentaciji hrvatskog stajališta, a u procesu pridruživanja EU dao odlučujući obol u prilagodbi hrvatskog pravnog sustava pravnoj stečevini EU«, rekao je Plenković.

Istaknuo je, kao bivši student Fakulteta, da razumije da su svi ključni procesi u svakoj državi određeni pravnim aktima. »Uspostava učinkovite, stalne zakonodavne platforme, koja će jamčiti pravnu sigurnost i osiguravanje vladavine prava, prioriteti su i zajednički ciljevi Pravnog fakulteta i hrvatske države«, istaknuo je Plenković.

* * *

Nakon toga, prikazan je devetominutni film o Pravnome fakultetu koji je na vrlo dopadljiv  način prikazao glavne djelatnosti Fakulteta, stavivši u središte studente i studiranje. Kao središnji dio bila je podjela nagrada najboljim studentima svih godina (kao i diplomiranim studentima) te posebne dekaničine nagrade za pojedinačni rad odnosno nastup u oratorskim vještinama na međunarodnim natjecanjima kako pravničkim studentskim, tako i sportskim, odnosno Capelli iuris koja je osvojila zlatnu medalju u Osijeku na natjecanju.^[2] Iza toga kao veliko iznenađenje bilo je završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta, uz glazbeni ansambl i pjevače i plesače HNK-a, koji su uveličali ovu veliku 240. obljetnicu Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

[1]Izvor HINA, htpp: www.vecernji/hrvatska
[2] Sve ove podatke možete vidjeti na mrežnoj stranici Fakulteta.