1. Uvod

Svjedoci smo enormnog rasta broja zakona pa je korisno razmotriti odgodu početka primjene zakona koji je stupio na snagu, kao učestalu praksu hrvatskog zakonodavca. Stupanje na snagu zakona (i drugih propisa) pravni je institut ustavnog prava koji ima posebno značenje u području nomotehnike i tumačenju propisa. Institut odgođenog početka primjene zakona koji je stupio na snagu, razmatra se sa stajališta zahtjeva Ustava Republike Hrvatske o stupanju na snagu zakona.

2. Ustavno utemeljenje

Stupanjem na snagu zakon (i drugi propis) počinje pravno djelovati što znači da su pravni učinci da on obvezuje svojim odredbama adresate na koje se odnosi u određenom vremenu i to od dana njegova stupanja na snagu pa sve do prestanka njegova važenja.

Ustav propisuje načela i ustavne institute koji obvezuju zakonodavca u uređivanju pojedinih pitanja pa tako i kad uređuje stupanje na snagu zakona.

Načelo ustavnosti¹ temeljno je ustavno načelo propisano člankom 5. Ustava² koji glasi:

»U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i zakonom.

Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.«

Ustavna pravila o stupanju na snagu zakona propisuje odredba članka 89. Ustava koja glasi:

»Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim novinama«, službenom listu Republike Hrvatske.

Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan način u skladu sa zakonom.

Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno.

Zakoni i drugi propisi državnih tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.

Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. «³

2.1. Pravne pretpostavke

Ustav propisuje dvije temeljne pravne pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi neki pravni akt koji je donesen u skladu s Ustavom, imao kvalitete zakona, a to su njegova objava u Narodnim novinama i stupanje na snagu.

Ustavno je pravilo da zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana objave (vacatio legis). Osobito opravdani razlozi⁴ dopuštaju zakonodavacu odrediti to razdoblje kraćim, ali i duljim.

Pravna sigurnost i praktične potrebe traže da, od dana objave do dana stupanja na snagu zakona, protekne određeno vrijeme čekanja (vacatio legis). Vremensko razdoblje od dana objave zakona do dana njegova stupanja na snagu trebalo bi biti u trajanju koje osigurava da se s odredbama novog zakona upoznaju svi adresati na koje se odnosi te da se osiguraju potrebni uvjeti za njegovo provođenje.

Nakon što zakon bude objavljen u Narodnim novinama može stupiti na snagu osmi dan, ali i bilo koji drugi dan, koji zakonodavac odredi u završnoj odredbi (primjerice protekom 30 dana, više mjeseci ili godina nakon objave). Pojedine glave zakona i/ili pojedine odredbe mogu iz opravdanih razloga stupiti na snagu u nekom drugom razdoblju, što zakonodavac određuje u završnoj odredbi. Danom stupanja na snagu zakona mora početi i njegova primjena, zahtjev je članka 89. Ustava. Uvidom u Narodne novine nedvojbeno se može ocijeniti da zakonodavac, u pravilu, određuje kratko vrijeme od dana objave zakona do dana njegova stupanja na snagu (danom objave, osmi dan od dana objave, rijetko dulje od osam dana).

lako Ustav u odredbi članka 89. poznaje samo institut stupanja na snagu zakona (i drugih propisa), zakonodavac učestalo u završnoj odredbi zakona propisuje stupanje na snagu, ali i odgođeni početak primjene zakona.

Samo u slučaju povratnog djelovanja zakona zakonodavac može u skladu s Ustavom propisati primjenu zakona u nekom drugom vremenu, različitom od dana stupanja na snagu (njegove pojedine odredbe primjenjuje na pravne odnose nastale prije stupanja na snagu). Ustav propisuje pretpostavke za povratno djelovanje zakona »iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe mogu imati povratno djelovanje« (čl. 89. st. 5.).

3. Stupanje na snagu zakona i odgoda početka primjene u stručnoj literaturi

Mogući nomotehnički načini određivanja stupanja na snagu zakona (i drugih, propisa) u stručnoj literaturi5 sistematizirani su na sljedeći način:

• određivanjem vremenskog momenta nakon objave (osmi dan od dana objave)
• kalendarsko određivanje (određenog dana, mjeseca ili godine nakon objave),
• danom donošenja,
• danom objave,
• nastupom određenog događaja,
• po ovlasti.

Ovdje ne ulazimo u razmatranje pojedinih načina određivanja stupanja na snagu zakona, nego se zadržavamo na elementima određenja i uvjetima instituta odgode primjene zakona.

Korisno se kratko osvrnuti kako je u stručnoj literature prihvaćen institut odgode početka primjene zakona koji je stupio na snagu.

Prof. dr. Mihajlo Vuković koristi pojmove »stupanje na snagu, početak važenja-primjene«, »djelovanje propis«” i dr., ali ne ističe potrebu razlikovanja tih pojmova u vezi s neposrednom primjenom, odnosno stupanjem na snagu propisa.⁶

Prof. dr. Velimir Ivančević ističe: »treba odati posebnu pozornost razlici između dana stupanja na snagu nekog propisa i dana početka njegove primjene. Taj dan ne mora pasti istodobno. Klauzula o danu stupanja propisa na snagu bez dodatne klauzule o kasnijem danu početka primjene znači da od dana stupanja na snagu počinje i njegova primjena.«⁷

Prof. dr. Borković ističe: »Početak važenja pravnog propisa vremenski je određen moment od kojeg (u načelu za ubuduće) pravni proipis počinje pravno djelovati, obvezujući svojim odredbama, uz mogućnost primjene sankcije, one na koje se odnosi. To je vrijeme njegova stupanja na snagu.«⁸

Dr. Gatarić ističe: »U posljednje vrijeme učestalo je određivanje vremena početka primjene propisa koje je različito od vremena određenog za stupanje propisa na snagu. Postavlja se pitanje je li ta razlika dopuštena i koji su razlozi koji do toga dovode? Čini nam se da se ne može braniti teza da ova razlika između »stupanja na snagu« i »primjenjivanja« propisa nije potrebna i da nije ni ustavna.« ⁹

Prof. dr. Smerdel ističe: »Poseban primjer predstavlja izum prema kojem izglasani zakon stupa na snagu, ali se primjenjuje od sljedeće godine, što je neprihvatljivo sa stajališta ustavnog načela vladavine prava.«¹⁰

U stručnoj literaturi prevladava, dakle, stajalište o neprihvatljivosti instituta odgode početka primjene zakona koji je stupio na snagu. Ta stajališta iako pretežno nastaju u okviru ustavnog okruženja Ustava SR Hrvatske posebno su važna kad se institut odgođenog početka primjene zakona razmatra sa stajališta zahtjeva koje postavlja Ustav Republike Hrvatske.

4. Primjeri završnih odredaba zakona, stupanje na snagu - odgoda početka primjene

Donosimo primjere završnih odredaba zakona koji se iznose u nastavku i pokazuju kako zakonodavac propisuje stupanje na snagu zakona te odgođeni početak primjene zakona:

4.1. Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93):

»Članak 646.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti:

Zakon o poduzećima (“Narodne novine", broj 53/91 i 53/93)

(...)

Članak 647.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 1995. godine.«

Zakon je objavljen 15. prosinca 1993. g., stupio je na snagu 23. prosinca 1993. g., primjenjuje se od 1. siječnja 1995. g.

4.2. Zakon o platnom prometu u zemlji (Nar. nov., br.117/01):

»Članak 52.

Danom primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o platnom prometu u zemlji (»Narodne novine«, br. 27/93. i 97/00.) osim glave VII. od članka 39. do članka 53. koji prestaju važiti 1. siječnja 2002.

Članak 53.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. travnja 2002., osim članka 8., 45., 49. i 50. koji se primjenjuju od 1. veljače 2002.«

Zakon je objavljen 24. prosinca 2001. g., stupio na snagu 1. siječnja 2002. g., primjenjuje se od 1. veljače 2002. g.

4.3. Zakon o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 96/03)

»Članak 114.

Na dan početka primjene ovoga Zakona prestaju vrijediti:

• odredbe članka 10. do 19., članka 32. i kaznene odredbe koje se odnose na privredne prijestupe i prekršaje iz navedenih članaka Zakona o trgovini (»Narodne novine«, br. 53/91, 77/92 i 26/93), odredbe članka 18. stavka 2. i članka 22. Zakona o trgovini (»Narodne novine«, br. 11/96, 75/99, 76/99, 62/01, 109/01 i 49/03 - pročišćeni tekst),
• odredbe članka 41. i 42. Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, br. 55/ 96).

Članak 115.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjivat će se od devedesetog dana nakon objave.«

Zakon je objavljen 10. lipnja 2003. g., stupio na snagu osmoga dana od dana objave, primjenjuje se dvadesetog dana od dana objave.

4.4. Zakon o patentu (Nar. nov., br. 173/03)

»Članak 116.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o patentima (»Narodne novine«, br. 78/99 i 32/02), izuzev odredbe članka 95. u dijelu koji se odnosi na zastupanje, koja se primjenjuje do donošenja posebnog zakona.

Članak 117.

(1) Odredbe članka 71.-73. i članka 84. ovoga Zakona počet će se primjenjivati 1. ožujka 2010.

(2) Odredbe članka 99. do 108. i članka 114. ovoga Zakona primjenjivat će se od stupanja na snagu Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske Patentne Organizacije o suradnji na području patenata, sukladno odredbama Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske Patentne Organizacije o suradnji na području patenata (»Narodne novine« - Međunarodni ugovori, br. 14/03).

Članak 118.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2004.«

Zakon je objavljen 31. listopada 2003. g-

4.5. Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05)

»Članak 1164.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

• Zakon o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91, 73/91, 113/93, 3/94, 7/96, 91/96 i 88/01) i
• odredbe članaka 116.-121. Zakona o nasljeđivanju (»Narodne novine«, br. 48/03 i 163/03).

(2) Početkom primjene odredaba članka 26. stavka 1.-3. i članka 29. stavka 2.-6. i stavka 8. ovoga zakona prestaju važiti odredbe članka 1., 2., 4., 6., 7., 8., 9., stavka 1., točke 1. i članka 10. Zakona o kamatama (»Narodne novine«, br. 94/04).

Članak 1165.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2006., s tim da se odredbe članka 26. stavka 1.-3. i članka 29. stavka 2.-6. i stavka 8. počinju primjenjivati nakon isteka dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.«

Zakon je objavljen 17. ožujka 2005. g.

4.6. Zakon o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva (Nar. nov., br. 54/05)

»Članak 20.

(...)

(3) Osobama koje, od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do početka njegove primjene, podnesu zahtjev u skladu s člankom 9. ovoga Zakona, a koje nisu položile ispit iz članka 5. ovoga Zakona, odobrit će se privremeni upis u Registar.

(4) Zastupnici koji su privremeno upisani u Registar na temelju stavka 3. ovoga članka dužni su ispit iz članka 6. ovoga Zakona položiti u roku od dvije godine od njegova stupanja na snagu.

(...)

Članak 23.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 116. Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/0.), članka 84. Zakona o žigu (»Narodne novine«, br. 173/03), članka 58. Zakona o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (»Narodne novine«, br. 173/ 03) i članka 60. Zakona o industrijskom dizajnu (»Narodne novine«, br. 173/03) u dijelu koji se odnosi na zastupanje.

Članak 24.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. kolovoza 2005.«

Zakon je objavljen 27. travnja 2005. g., stupio na snagu osmog dana od dana objave, primjenjuje se od 1. kolovoza 2005. g.

4.7. Zakon o sredstvima za zaštitu bilja (Nar. nov., br. 70/05)

»Članak 68.

(1) Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o zaštiti bilja (»Narodne novine«, br. 10/94 i 117/ 03).

(...)

Članak 69.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2007., osim članka 9. i članka 38.-41. ovoga Zakona koji se primjenjuju od 1. siječnja 2009.«

Zakon je objavljen 8. lipnja 2005. g.

4.8. Zakon o genetski modificiranim organizmima (Nar. nov., br. 70/05)

»Članak 72.

Članci 31., 33., 34., 40., 44. i 48. ovoga Zakona primjenjivat će se od dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Članak 73.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti članci 89.-141. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 162/03), te odredbe članka 7. istoga Zakona koje se odnose na GMO i proizvode koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a.

Članak 74.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.«

Zakon je objavljen 8. lipnja 2005. g.

4.9. Pravni učinci i posljedice neujednačene zakonodavne prakse

Analizom normativnog sadržaja prethodno izloženih završnih odredaba, u pravnom se poretku uočavaju sljedeće pravne situacije:

• u pravnom poretku postoje pravne situacije u kojima su istodobno na snazi dva zakona, raniji i kasniji zakon. Kasniji zakon stupio je na snagu, ali je njegova primjena odgođena, a raniji zakon prestaje važiti tek početkom primjene kasnijeg zakona. Institut odgođenog početka primjene zakona derogira institut stupanja na snagu zakona i narušava pravno načelo »kasniji zakon derogira raniji zakon« (lex posterior derogat legi priori);
• zakonodavac propisuje kratku va- kaciju koju nadomješta odgodom početka primjene zakona koji je stupio na snagu;11
• prijelazna odredba članka 20. stavak 3. Zakona o zastupanju u području prava industrijskog vlasništva dopušta primjenu tog Zakona, iako je njegova primjena odgođena. Isto normativno rješenje propisano je i drugim zakonima (vidjeti čl. 49. i 51. Zakona o civilnoj službi - Nar. nov., br. 25/03).

 

Sve završne odredbe navedenih zakona uz pravilnu nomotehničku obradu umjesto početka primjene zakona trebale su propisati stupanje na snagu zakona. Nije bilo ni jednog pravno prihvatljivog razloga da Zakon o trgovačkim društvima stupi na snagu osmog dana od dana objave, 23. prosinca 1993. g., a primjenjuje se od 1. siječnja 1995. g. To se odnosi i na Zakon o obveznim odnosima koji je u važnom pitanju (kamate) na snazi, ali se počinje primjenjivati nakon isteka dvije godine od dana stupanja na snagu. Umjesto odgode početka primjene pojedinih odredaba Zakona o obveznim odnosima trebalo je propisati stupanje na snagu tih odredaba dvije godine od dana stupnja na snagu tog Zakona. Nomotehnički nepravilno uređene su i završne odredbe zakona, u tekstu koji glasi »primjenjivat će se od dana prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske Unije« i njezinim inačicama. To je slučaj određivanja stupanja na snagu zakona nastupom određenog događaja, radi pravne sigurnosti treba propisati stupanje na snagu, a ne primjenu zakona nastupom tog događaja.

»Takvo propisivanje može u praksi izazivati zbrku (i izaziva) jer se svaka interesna skupina opredjeljuje za tumačenje koje njoj odgovara«, ističe Mladen Žuvela uz zaključak da je »Zakon o tgo- vačim društvima stupio na snagu 1. siječnja 2005. g. koji je određen kao dan njegove primjene«.¹² Ne nalazim razloge koji bi osporili to stajalište.

5. Ustavnosudska praksa

O institutu početka primjene zakona koji je hrvatski zakonodavac uveo u pravni poredak i učestalo propisuje u završnim odredbama zakona, ustavnosudska praksa je oskudna.

U povodu prijedloga za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 86. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 114/03), Ustavni sud tumači završnu odredbu ne upuštajući se u ocjenu instituta odgode početka primjene zakona (predlagatelj je smatrao da odredbe članka 27. i 28. nisu stupile na snagu). Odredba članka 86. glasi:

»Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članaka 27. i 28. ovoga Zakona koje se počinju primjenjivati od 1. siječnja 2004.«

Ustavni sud zauzeo je sljedeće stajalište: ¹³.

»11. (...) Prema odredbi članka 89. stavka 3. Ustava zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno.

Osporena odredba članka 86. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu ima nomotehničkih nedostataka i propusta, jer je sastavljena tako da dopušta (i) tumačenje koje je u svom podnesku naveo predlagatelj. Ustavni sud utvrđuje, međutim, da nepravilni rečenični sklop ne izaziva dvojbe o sadržaju i načinu primjene osporene zakonske odredbe ako se tumači s teleološkog (ciljnog) aspekta. U tom smislu Ustavni sud  utvrđuje da su i odredbe članka 27. i 28. Zakona stupile na snagu danom objave Zakona u Narodnim novinama.«

Nomotehnički izričaj završne odredbe zakona mora biti jasan i precizan, pravila o tumačenju na završne odredbe treba oprezno primijeniti. Kad se završna odredba zakona (stupanje na snagu, primjena zakona) mora tumačiti primjenom pravila o tumačenju propisa, znači da je odredba nomotehnički pogrešno sročena i sa stajališta ustavnih zahtjeva dvojbena.

U točki 11. obrazloženja navedenog rješenja Ustavni sud tumači završnu odredbu članka 86. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu s teleološkog aspekta, te utvrđuje da su odredbe članaka 27. i 28. osporenog Zakona stupile na snagu danom objave u Narodnim novinama. Istodobno navodi da osporena odredba »dopušta (i) tumačenje koje je u svom podnesku naveo predlatelj« (predlagatelj je naveo da odredbe članaka 27. i 28. nisu stupile na snagu). Uz to valja istaknuti da tumačenje te odredbe s teleološkog aspekta dopušta i tumačenje da su odredbe članaka 27. i 28. osporenog Zakona stupile na snagu 1. siječnja 2004. g.¹⁴

Kad zakon ne propisuje stupanje na snagu zakona ili njegovih pojedinih odredaba, kao što je to slučaj odredbe članka 86. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koja propisuje samo primjenu članka 27. i 28., a ne i njihovo stupanje na snagu, moguće je primijeniti opće pravilo o stupanju na snagu. Opće pravilo je ustavno pravilo o stupanju na snagu zakona »osmi dan od dana objave«. Međutim, primjenu tog općeg pravila isključio je sam zakonodavac propisavši stupanje na snagu tog zakona danom objave.

6. Zaključne napomene

Primjeri izneseni u ovom članku pokazuju da je u pravnom poretku Republike Hrvatske prihvaćeno pravilo o razlikovanju »stupanja na snagu« i »početka pri-mene« zakona. Pritom nije jasno pravno značenje zakona koji je na snazi, ali pravno ne djeluje, ne proizvodi pravne učinke radi kojih je donesen, nego tek nakon proteka vremena od dana stupanja na snagu. Umjesto određivajna vacatio legis u rokovima koji su prihvatljivi sa stajališta zahtjeva pravnih odnosa koji se uređuju novim zakonom, osiguranja uvjeta za njegovo provođenje (kadrovi, materijalni uvjeti i dr.) zakonodavac propisuje odgodu početka primjene zakona koji je stupio na snagu.

Načelo vladavine prava, kao najviša vrednota ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava, propisano člankom 3. Ustava Republike Hrvatske, sadržava i pitanja o općim obilježjima koje zakon mora imati da bi s vladavinom prava bio usklađen. Odredbe zakona koje propisuju odgodu početka primjene zakona koji je stupio na snagu nisu usklađene sa zahtjevima načela vladavine prava - pravne sigurnosti, načelom ustavnosti i člankom 89. Ustava.

Hrvatski zakonodavac zanemaruje institut vacatio legis kao važnu sastavnicu vladavine prava, a uvodi ustavnopravno neprihvatljiv institut odgođenog početka primjene zakona u vremenu različitom od vremena koje je određeno za stupanje na snagu zakona.

Zaključno valja istaknuti da su praksu hrvatskog zakonodavca o odgodi početka primjene zakona koji je stupio na snagu prihvatili i donositelji drugih (podza-konskih) propisa. O razmjerima utjecaja na pravnu sigurnost pravnog poretka, s obzirom na brojne donositelje drugih propisa, moglo bi se govoriti nakon uvida u vrste i normativni sadržaj tih drugih propisa.

 

 

1 Prof. dr. Smiljko Sokol, prof. dr. Branko Smerdel: Ustavno pravo, str. 95, Informator, 1995. Načelo ustavnosti, shvaćeno u užem i pravnom smislu, zahtijeva: da se zakoni donose u skladu s razdiobom ovlasti utvrđenom ustavom; da zakonodavac pri donošenju zakona strogo poštuje za to ustavom predviđen postupak; te da sadržajno budu u skladu s odredbama Ustava. Samo akt kojeg je donijelo nadležno zakonodavno tijelo prema predviđenom postupku, i u skladu sa sadržajem ustavnih normi, zadovoljava zahtjeve načela ustavnosti u formalnom i u materijalnom smislu.
2 Ustav Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/ 01 - proč. tekst i 55/01 - isp ).
3 Odredbe čl. 5. i st. 1., 3. i 5. čl. 89. Ustava sadržavaju Ustav objavljen u Nar. nov., br. 56/90. St. 2. i 4. čl. 89. Ustava (Nar. nov., br.41/01 - proč. tekst i 55/01 - isp.), propisan je člankom 30. Promjena Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br.113/00).
4 »Osobito opravdani razlozi« nisu definirani u Ustavu Republike Hrvatske. To je prepušteno zakonodavcu da u svakom konkretnom slučaju obrazloži te razloge.
5 Prof. dr. Ivo Borković, Postupak i tehnika izrade propisa, Informator, 1985. Istu sistematiku navodi prof. dr. Mihajlo Vuković, ali navodi i stupanje »po ovlasti«, Znanost o izradi pravnih propisa, Nomotehnika (četvrto, izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Informator, 1997.
6 Bilješka pod 5, str. 99 i 133.
7 Institucije upravnog prava, V. Ivančević, Knjiga I. 1983., str. 79.
8 Bilješka pod 5, str. 77.
9 Stvaranje prava, Đ. Gatarić, 1991., str. 468.
10 Problemi konstitucionalizma i reforma pravosuđa. B. Smerdel, Informator br. 5271 od 11. rujna 2004. g.
11 Karakterističan je slučaj Zakon o kemikalijama (Nar. nov., br. 173/03), čiji članak 78. propisuje:»Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a počinje se primjenjivati 1. siječnja 2005.« Zakon je objavljen 31. listopada 2003. g. Uredbom o izmjenama Zakona o kemikalijama (Nar. nov., br. 187/04) izmijenjena je završna odredba članka 78. Zakona tako da njegova primjena počinje 1. srpnja 2005. g. Zakon o izmjenama Zakona o kemikalijama (Nar. nov., br. 79/05) ponovno mijenja završnu odredbu članka 78. tako da njegova primjena počinje 31. prosinca 2005. g. U obrazloženju Prijedloga zakona (broj P.Z. br. 318 od 30. lipnja 2005. g.) kao razlog izmjene navedeno je: »Budući da u navedenom roku nisu osigurani svi uvjeti za početak rada Ureda za kemikalije, predlaže se odgoda primjene ovoga Zakona za 31. prosinca 2005.«
12 Da li je i kada stupio na snagu Zakon o trgovačkim društvima, M. Žuvela, Informator br. 4183 od 9. 4. 1994. g.
13 Rješenje Ustavnog suda broj: U-l-2788/2003.(Nar. nov., br. 6/05.
14 A. Račan, Izdvojeno mišljene uz točku 11. Obrazloženja Rješenja, broj: U-l-2788/2003.