1. Uvod
Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborski postupak Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona¹, a u Hrvatskom saboru Zakon je usvojen 15. srpnja 2014. U situaciji kad je izuzetno veliki broj građana (više od 300.000) - za izuzetno velik dug (više od 24 milijarde kuna) - u blokadi svojih računa, nije realno očekivati da će se rješenje pronaći u Izmjenama Ovršnog zakona. Osnovna svrha i smisao Ovršnog zakona je prisilno ostvarenje tražbina koje ovrhovoditelji imaju prema ovršenicima na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Kritike da se vođenjem ovršnog postupka multipliciraju dugovi i ovršenici samo su djelomično točne, jer se svaki ovršni postupak može završiti na vrijeme jednostavnom aktivnošću ovršenika, a koja se sastoji u podmirenju duga. No, s druge je strane činjenica da velik broj građana ne ostvaruje nikakve ili izuzetno male prihode, te ne može podmirivati niti osnovne životne potrebe.

Uz druge izmjene, značajna novina koju donose Izmjene i dopune Ovršnog zakona je uvođenje Financijske agencije u dijelu postupka u provedbi ovrhe na nekretninama i pokretninama. 

Prema predloženom, utvrđuju se nove ovlasti Financijske agencije² u dijelu prodaje nekretnina i pokretnina na elektroničkoj javnoj dražbi. Provedba ovrhe na nekretninama u pravilu je dugotrajna, a prema mišljenju nekih, zbog nedovoljne dostupnosti informacija široj javnosti, neučinkovita, pa samim time i za ovrhovoditelja, ali i ovršenika, nepravedna. Zbog neinformiranosti većeg broja potencijalnih kupaca, nekretnine se u ovršnom postupku, u pravilu, prodaju ispod procijenjenih vrijednosti, pa često tražbine ovrhovoditelja unatoč prodaji nekretnina ovršenika ostaju nepodmirene. Uvedeno je, stoga, propisivanje kratkih rokova za poduzimanje ovršnih radnji, ali i uključivanje Agencije u postupak vođenja elektroničke dražbe nekretnina. 

2. Dostava
Stalan problem svih sudskih postupaka, pa tako i ovršnog postupka, predstavlja neuredna i nepravodobna dostava. Sudska pismena dostavljaju se putem pošte ili preko određenog sudskog službenika, sudskog namještenika, preko nadležnog tijela uprave, preko javnog bilježnika ili neposredno u sudu, odnosno elektroničkim putem u skladu s posebnim propisima koji reguliraju tu materiju.

Izmjenama i dopunama Zakona otklanjaju se situacije u kojima ovrhovoditelji nisu u prijedlozima naznačili točnu adresu prebivališta ovršenika. Tako će se fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost, ako se dostava ne obavlja u svezi s tom djelatnošću, dostava obavljati na adresi prebivališta u Republici Hrvatskoj prema podacima o prebivalištu, koje će sud ili javni bilježnik pribaviti iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova. U nekim je slučajevima otvorena mogućnost dostave fizičkoj osobi i na adresu njezina upisana boravišta. U slučaju ponovljenih i neuspjelih dostava, dostava pismena obavit će se na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova³. Nakon isteka roka od osam dana od isticanja pismena na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova, smatrat će se da je dostava obavljena. Predloženim izmjenama predviđeno je da se rješenje o dosudi dostavlja svim zainteresiranim osobama isticanjem na oglasnoj ploči te objavljivanjem na internetskoj stranici Agencije. 

3. Sastav suda i pravni lijekovi
U dosadašnjem uređenju ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom i drugom stupnju vodio je i odluke donosio sudac pojedinac⁴.

Tom bi izmjenom ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom stupnju i nadalje vodio i odluke donosio sudac pojedinac, osim ako Ovršnim zakonom nije određeno da postupak vodi i odluke donosi javni bilježnik, a jednako tako u drugom stupnju odluke donosi sudac pojedinac višeg suda. Velika novina je mogućnost da pojedine odluke u tijeku ovršnog postupka donosi vijeće prvostupanjskog suda sastavljeno od trojice sudaca. 

Tom izmjenom pokušava se ubrzati ovršni postupak u stadiju odlučivanja o pravnim lijekovima protiv nekih odluka koje se donose tijekom ovršnog postupka. Objektivni problem postojat će u manjim sudovima, no to se pokušava riješiti odredbom kojom bi se omogućilo da se za područje županijskog suda kojem je uspostavljeno više općinskih sudova, da u drugom stupnju odluke donosi vijeće jednog ili više općinskih sudova. Na ovom mjestu na važnosti dobiva Prijedlog Zakona o područjima i sjedištima sudova, posebice u svezi s racionalizacijom mreže općinskih sudova i njihove nadležnosti. Uspostavljanje određenog broja (manji broj od dosadašnjeg) općinskih sudova s njihovim stalnim službama, omogućava bolje korištenje ljudskih resursa, u smislu povećane specijalizacije za rad, pa samim time kvalitete i kvantitete rada. 

4. Utvrđivanje imovine ovršenika
Izmjenom i dopunom Zakona napušta se institut prokaznog popisa imovine i prokazne izjave, jer dosadašnja praksa nije pokazala da se primjenom tog instituta ubrzao ovršni postupak, već upravo suprotno. Dužnost davanja podataka o imovini dužnika utvrđena je u članku 18. Ovršnog zakona te se ovim prijedlogom proširuje krug pravnih osoba koje su dužne, na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja, dostaviti podatke o imovini ovršenika. 

U dosadašnjoj praksi pojavio se problem utvrđivanja osobnog identifikacijskog broja određenog ovršenika. Prema predloženom, Ministarstvo financija, Porezna uprava, dužni su u roku osam dana na zahtjev suda ili javnog bilježnika - uz podatak o imenu i prezimenu, datumu rođenja te broju osobne iskaznice za ovršenika fizičku osobu, odnosno podatak o nazivu, matičnom broju ili matičnom broju subjekta za ovršenika pravnu osobu -
 dati podatak o osobnom identifikacijskom broju ovršenika. Pitanje je hoće li se i tom izmjenom otkloniti mogućnost pribavljanja osobnog identifikacijskog broja neke druge osobe istog imena i prezimena, kad se uzme u obzir činjenica da veliki broj ovrhovoditelja ne raspolaže podacima o datumu rođenja te broju osobne iskaznice ovršenika. S vremenom, nakon što se kroz redovito poslovanje i poslovnu suradnju pribave svi potrebni podaci, bit će i manja potreba pribavljanja osobnog identifikacijskog broja neke druge osobe. 

5. Prijedlog za ovrhu
Ovrhovoditelji moraju sastaviti prijedlog za ovrhu koji sadržava zahtjev za ovrhu u kojem će biti naznačena ovršna ili vjerodostojna isprava na temelju koje se traži konkretna ovrha, precizno naznačenje ovrhovoditelja i ovršenika zajedno s njihovim osobnim identifikacijskim brojevima, tražbina čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti, te prema potrebi predmet u odnosu na koji ga treba provesti. 

U slučaju da ovrhovoditelj ne raspolaže s osobnim identifikacijskim brojem ovršenika, predviđeno je da sud ili javni bilježnik, u roku osam dana od dana primitka prijedloga za ovrhu, zatraži od Ministarstva financija, Porezne uprave, dostavu podataka o osobnom identifikacijskom broju ovršenika. Bilo bi dobro da ovrhovoditelj, u situaciji kad ne raspolaže osobnim identifikacijskim brojem ovršenika, već u samom prijedlogu za ovrhu za ovršenika fizičku osobu navede sve podatke kojima raspolaže, primjerice, jedinstveni matični broj građana, datum rođenja, posljednje poznato i prijavljeno prebivalište, a za pravne osobe matični broj ili matični broj subjekta. 

6. Ovrha na nekretnini
Zbog iznimno teške i dugotrajne ekonomske krize, svakim se danom povećava broj ovršnih postupaka koji se provode na nekretninama ovršenika. U situaciji kad je to jedina nekretnina ovršenika, u kojoj on stanuje sa svojom obitelji, postavlja se pitanje kako provesti ovršni postupak, a da se pritom štiti dostojanstvo ovršenika, jer se pri provedbi ovrhe mora paziti na dostojanstvo ovršenika i cjelokupni postupak provesti da on za njega bude što manje nepovoljan⁵.

Mjesno nadležni sud⁶ odredit će ovrhu na nekretnini u roku 15 dana od dana podnošenja osnovanog prijedloga za ovrhu. Sve daljnje ovršne radnje u provedbi ovrhe na nekretnini, sud i Agencija poduzet će u roku 30 dana od dana kad je ovrha određena, odnosno od dana kad je poduzeta posljednja ovršna radnja provedbe ovrhe koja joj je prethodila.

O žalbi protiv rješenja o određivanju ovrhe, dosudi i namirenju u postupku ovrhe na nekretninama, odlučuje drugostupanjski sud.

6.1. Postupak utvrđivanja vrijednosti nekretnine
Ovrha na nekretnini provodi se ovršnim radnjama, a to su:

- zabilježba ovrhe⁷ u zemljišnoj knjizi;

- utvrđenje vrijednosti nekretnine;

- prodaja nekretnine;

- namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

Utvrđivanje vrijednosti nekretnina dugo godina predstavlja jedan od većih problema u ovršnom postupku. Razlika između građevinske i tržišne vrijednosti određene nekretnine ponekad zna biti izuzetno velika, a najveći problem u ovom trenutku predstavlja gotovo nepostojeće tržište nekretnina, te je vrlo teško utvrditi koja je realna vrijednost određene nekretnine. Predloženom promjenom određuje se način utvrđivanja vrijednosti nekretnine, pa se nalaže sudskim vještacima i procjeniteljima da obvezatno pri procjeni vrijednosti pojedine nekretnine moraju primijeniti posebne propise s područja prostornog uređenja u načinu procjene vrijednosti nekretnina, načinu prikupljana podataka i njihovoj evaluaciji, te metode procjene nekretnina. Uvažavajući sva dodatna pojašnjenja i naloge sudskim vještacima i procjeniteljima o utvrđivanju vrijednosti nekretnine, jedina realna prometna vrijednost određene nekretnine može se dobiti na javnoj dražbi na kojoj može sudjelovati veći broj ponuditelja. 

Uredbom o procjeni vrijednosti nekretnina⁸ uređuje se način procjene vrijednosti nekretnina, način prikupljanja podataka i njihova evaluacija za sve nekretnine u Republici Hrvatskoj, neovisno o tome u čijem su vlasništvu. Tržišnu vrijednost nekretnine predstavljao bi procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla biti razmijenjena na dan vrednovanja, između voljnog kupca i voljnog prodavatelja. 

Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina⁹ razrađuje metode procjene vrijednosti nekretnina kao i druga pitanja koja su bitna za utvrđivanje vrijednosti nekretnina. 

6.2. Prodaja nekretnina
Na zahtjev suda Agencija provodi prodaju nekretnine. Oblik i sadržaj zahtjeva za prodaju nekretnine propisat će se Pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku. 

Da bi mogla provesti postupak prodaje nekretnina, sud je dužan Agenciji dostaviti rješenje o ovrsi, izvadak iz zemljišne knjige te zaključak o prodaji. Za prodaju nekretnine bit će nadležni regionalni centri Agencije čija će se mjesna nadležnost utvrđivati prema nadležnosti suda koji provodi ovrhu. 

Sama prodaja obavlja se elektroničkom javnom dražbom koja počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi.

Poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi mora obvezatno sadržavati:

- način i uvjete prodaje;

- datum i vrijeme početka i završetka elektroničke javne dražbe;

- vrijeme kad osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu razgledati nekretninu;

- druge potrebne podatke.

Poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi objavljuje se na internetskoj stranici Agencije, a može se na prijedlog stranke objaviti i u sredstvima javnog priopćavanja, ako stranka koja je dala takav prijedlog predujmi Agenciji za to potrebna sredstva. 

Od objavljivanja poziva za sudjelovanje u elektroničkoj dražbi na internet stranici Agencije do početka zaprimanja ponuda mora proteći najmanje 60 dana. Ne postoji mogućnost da se odgodi javna dražba na kojoj sudjeluje samo jedan ponuditelj¹⁰, jer je predloženo da će se elektronička dražba provesti i ako na njoj sudjeluje samo jedan ponuditelj. 

Teoretski, treba pretpostaviti situaciju da se za neku od ponuđenih nekretnina nitko ne prijavi kao potencijalni kupac, pa bi valjalo razmisliti o prijedlogu da se u takvom slučaju također provede dražba i da se utvrdi da je ostala bezuspješna. Jedno od potencijalnih rješenja bilo bi da se nakon dvije takve bezuspješne dražbe postupak obustavlja jer bi u suprotnom cijelo vrijeme postupak trajao. 

Ovršni zakon utvrđuje, kad je Ovršnim zakonom propisano davanje jamčevine, da se ona daje u gotovini. Izmjenama se označava specifičnost uplate jamčevine prilikom sudjelovanja na elektroničkoj dražbi. 

Na elektroničkoj dražbi kao ponuditelji mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno uplatile jamčevinu na poseban račun. 

Nakon uplate jamčevine Agencija će ponuditelju dodijeliti i dostaviti identifikator pod kojim će ovlašteni ponuditelj anonimno sudjelovati u elektroničkoj dražbi. Jamčevinu će Agencija vratiti ponuditelju na temelju zahtjeva za prijenos novčanih sredstva, kojeg će Agencija dostaviti sudu. Sve relevantne podatke o iznosu, načinu uplate i načinu povratka jamčevine, te postupku dodjele identifikatora propisat će Pravilnikom o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku ministar nadležan za poslove pravosuđa. 

Na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod 3/5 utvrđene vrijednosti nekretnine¹¹. U situaciji prilično radikalne izmjene instituta prodaje nekretnina, možda se moglo odlučiti da se provodi samo jedna javna dražba s obzirom na činjenicu da je poziv za sudjelovanje na elektroničkoj javnoj dražbi javan i upućen najmanje 60 dana prije početka prikupljanja ponuda. 

Samo prikupljanje ponuda traje 10 radnih dana. Ako se na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi niti jedna valjana ponuda, druga elektronička javna dražba počinje objavom poziva za sudjelovanje prvog dana nakon završetka prve elektroničke javne dražbe. 

Ponude za sudjelovanje u elektroničkoj dražbi prikupljaju se elektroničkim putem. Ponuditelj može ponudu za sudjelovanje u elektroničkoj dražbi dati i neposredno u poslovnoj jedinici Agencije, a popis tih poslovnih jedinica Agencije bit će sastavni dio Pravilnika o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku. Ponuda mora sadržavati identifikator koji će ponuditelju biti dodijeljen prilikom uplate jamčevine i ponudu cijene. 

6.2.3. Valjana ponuda
Ponuda se smatra valjanom ako su ispunjeni uvjeti za davanje ponude prema odredbama Ovršnog zakona, te ako je cijena naznačena u ponudi ista ili veća od cijene po kojoj se nekretnina može prodati prema uvjetima prodaje koji su objavljeni u pozivu na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi. 

6.3. Završetak elektroničke javne dražbe i dosuda
Elektronička javna dražba završava u trenutku koji je unaprijed određen u pozivu na sudjelovanje. Nakon završetka elektroničke javne dražbe, Agencija je dužna bez odgode obavijestiti sud o provedenoj elektroničkoj javnoj dražbi, prikupljenim ponudama i drugim potrebnim podacima, primjerice podaci o osobama koje su sudjelovale na javnoj dražbi. 

Glede dostave, istekom trećeg dana od dana njegova isticanja na oglasnoj ploči, smatrat će se da je rješenje o dosudi dostavljeno svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te svim sudionicima u dražbi. Sve zainteresirane osobe imaju pravo tražiti da im se u sudskoj pisarnici neposredno preda otpravak rješenja. 

U rješenju o dosudi sud će odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen. U tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom sljedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, a odredit će mu se rok za polaganje kupovnine. Kupovnina se uplaćuje na posebne račune. U istom tom rješenju sud će najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu, ali nije u određenom roku uplatio kupovninu. Pravomoćno rješenje o dosudi nekretnine kupcu Agencija objavljuje na svojoj internetskoj stranici. 

6.4. Polaganje kupovnine
Do sada je kupac bio dužan položiti u sud ili kod javnog bilježnika kupovninu¹² u roku određenom u zaključku o prodaji, no sad će kupac biti dužan kupovninu uplatiti na poseban račun Agenciji, otvoren za tu namjenu. Bitno je da se kupovnina uplaćuje na poseban račun Agencije da bi se zaštitila ta sredstva jer su ona prema svojoj namjeni specifična. Novčana sredstva položena kod Agencije na posebnim računima ne mogu biti predmet ovrhe. 

Agencija će podatke o tim računima objaviti na internetskoj stranici. Da ne bi došlo do zloporabe tog novca, Agencija je dužna bez odgode izvršiti prijenos novčanih sredstava s posebnoga računa na temelju zahtjeva suda. U situaciji da se nakon zaprimanja zahtjeva suda utvrdi nemogućnost provedbe prijenosa novčanih sredstava, Agencija je dužna bez odgode o tome dostaviti obavijest sudu od kojeg je zaprimila zahtjev za prijenos novčanih sredstava. 

6.5. Troškovi prodaje
Agencija na svojoj internetskoj stranici objavljuje poziv na uplatu predujma za pokriće troškova koje će Agencija imati tijekom prodaje nekretnine. Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će Pravilnikom o vrsti i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Ovršnim zakonom, način i utvrđenje iznosa potrebnih predujmova. Sadržaj poziva i način uplate predujma za pokriće troškova u svezi s prodajom nekretnine također će propisati ministar pravilnikom. 

7. Zaključak
Opisani način sudjelovanja na dražbi nekretnina formalno otvara mogućnost sudjelovanja velikog broja ponuditelja, no pitanje je koliki će broj građana Republike Hrvatske moći sudjelovati na elektroničkim javnim dražbama, uvažavajući trenutnu ekonomsku situaciju. Postupak će se sigurno ubrzati i predloženom dostavom rješenja o dosudi svim zainteresiranim osobama.

Pitanje kojem se još ne zna odgovor jest, hoće li i koliko poskupiti postupak provođenja ovrhe na nekretninama, zbog sudjelovanja i realnih troškova koji će nastati Agenciji. 

 
1 Ovršni zakon (Nar. nov., br. 112/12 i 25/13 - u nastavku teksta: OZ). 
2 Financijska agencija (u nastavku teksta: Agencija). 
3 Aplikacija Ministarstva pravosuđa služi za uvid u centralnu bazu oglasa oglasnih ploča općinskih, županijskih i trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj. Novelom Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 25/13) određeno je da će ministar nadležan za poslove pravosuđa donijeti odluku o ispunjavanju uvjeta za isticanje presude na e-oglasnoj ploči sudova u skladu s odredbama ZPP-a, kad se za to ispune uvjeti na pojedinom sudu. 
4 Čl. 10. st. 1. OZ-a. 
5 Čl. 6. OZ-a. 
6 Čl. 79. OZ-a. 
7 Čl. 84. st. 1. OZ-a, čim donese rješenje o ovrsi, sud će po službenoj dužnosti zatražiti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe. 
8 Nar. nov., br. 74 od 18. lipnja 2014. 
9 Nar. nov., br. 79 od 30. lipnja 2014. 
10 Čl. 100. st. 2. OZ-a. 
11 Dosadašnji čl. 102. st. 1. i 2. OZ-a utvrđivali su da se na prvom ročištu za dražbu nekretninu ne može prodati ispod 2/3 utvrđene vrijednosti nekretnine, a na drugom ročištu ispod 1/2 njezine utvrđene vrijednosti. 
12 Čl. 106. st. 1. OZ-a.