1. UVOD
U sudskom registru Republike Hrvatske (u nastavku teksta: RH) upisano je 174.490¹ subjekata čiji je upis u sudski registar propisan zakonom, od čega je 687 dioničkih društava, 121.183 društva s ograničenom odgovornošću i 43.405 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću.

Uzimajući u obzir navedeno, zakonodavno usklađivanje s Direktivom o digitalizaciji² utječe na velik broj subjekata u Republici Hrvatskoj kojim se nastoje poboljšati standardi povezani s direktorima društava diljem Europske unije (EU).

Direktiva o digitalizaciji stupila je na snagu 31. srpnja 2019. Zahtjevi koje je ona uvela temelje se na paketu zakona o trgovačkim društvima Europske komisije i posebno se odnose na online osnivanje društava, s tim da uključuje i zahtjeve glede direktora i drugih osoba - članova nadzornog odbora, izvršnih i upravnih odbora, prokurista, likvidatora. U ovom radu naglasak je na tzv. „diskvalificiranim direktorima“, a taj pojam, na tragu naprijed navedenog, uključuje i članove nadzornog odbora, izvršnih i upravnih odbora, prokuriste, likvidatore.

Rok za prenošenje Direktive o digitalizaciji u unutarnji pravni poredak bio je do 1. kolovoza 2021., s određenim izuzecima.³ Odredbe koje se odnose na „diskvalificirane direktore“ trebale su stupiti na snagu najkasnije do 1. kolovoza 2023. Prema Direktivi o digitalizaciji, države članice morale su do tada utvrditi niz pravila kojima se definira koje vrste osoba zakonski ne smiju biti direktori (članovi nadzornog odbora, izvršnih i upravnih odbora, prokuristi, likvidatori društava). Njome je, nadalje, propisano da moraju postojati pravila o diskvalifikaciji direktora, odnosno o razlozima zbog kojih osobe ne mogu biti direktori ili članovi drugih tijela društva, odnosno prokuristi i likvidatori društava odnosno, sukladno Direktivi, takva pravila moraju postojati barem za „osobe koje sudjeluju u upravi, nadzoru ili kontroli društva“ te one koje su „ovlaštene zastupati društvo u poslovima s trećim stranama i u pravnim postupcima“. Direktiva o digitalizaciji zahtijeva od država članica da uspostave sustav za razmjenu informacija o „diskvalificiranim direktorima“ (tj. osobama za koje je utvrđeno da ne ispunjavaju uvjete da budu direktori društava zbog kriminalnih ili drugih aktivnosti).

Zakon o trgovačkim društvima⁴ implementirao je Direktivu o digitalizaciji 2022. godine⁵ tako da su u njega dodane odredbe o uvjetima koje moraju ispunjavati direktori i druge ovlaštene osobe za zastupanje društva, kao i mjerama koje je država dužna poduzeti u vezi s tim.

2. RJEŠAVANJE PROBLEMA DISKVALIFIKACIJE DIREKTORA NA PODRUČJU EU-A
Sud Europske unije u više svojih odluka priznao je da se sve razlike u nacionalnim propisima ne mogu riješiti sudskom praksom, već će ih možda trebati riješiti (budućim) zakonodavstvom ili konvencijama⁶. Nesporno je da zakonodavno usklađivanje s Direktivom o digitalizaciji nastoji poboljšati standarde povezane s direktorima društava diljem EU-a. Naime, povećanje prekogranične mobilnosti društava dovelo je do rizika da osobe koje su podvrgnute sankcijama u jednoj državi članici mogu jednostavno nastaviti svoje neprimjerene aktivnosti u drugoj državi članici. Stoga se na razini EU-a pozvalo na veću dostupnost informacija o diskvalificiranju direktora i drugih osoba koje su ovlaštene za zastupanje društva te je Europska komisija nastojala proširiti diskvalifikaciju na području cijelog EU-a i tako promicati uzajamno priznavanje.

Problem koji se često pojavljuje u rješavanju pitanja diskvalifikacije direktora i drugih osoba jest da ono pada u tzv. „sivu zonu“ - negdje između zakona o trgovačkim društvima i zakona o nesolventnosti.

Što se tiče pitanja korporativnog upravljanja, EU je uvijek usmjeravao svoju pozornost na to da društvima upravljaju direktori koji odgovaraju za svoje postupanje.

Pravila o diskvalifikaciji iz Direktive o digitalizaciji uzimaju u obzir povećanu mobilnost na unutarnjem tržištu jer je u današnjim okolnostima razvoja digitalizacije prilično jednostavno osnovati društvo i postati direktor u drugoj državi članici. Direktiva o digitalizaciji smatra da bi trebalo biti moguće diskvalificirati osobu koja je direktor stranog društva i izvršiti nalog za diskvalifikaciju protiv nekoga tko se namjerava koristiti inozemnim društvom kao sredstvom za svoje poslovanje.

Direktiva o digitalizaciji predviđa razmjenu informacija između država članica o „diskvalificiranim direktorima“ kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje. Bilo koje informacije o diskvalifikaciji koje bilježi registar svake države članice može zatražiti druga država članica reguliranim elektroničkim postupkom putem sustava međusobno povezanih poslovnih registara⁷, pod odgovornošću portala e-pravosuđa EU-a.⁸ Taj sustav olakšava razmjenu informacija između registara i posebno je koristan kada država članica mora provjeriti je li direktor koji podnosi zahtjev diskvalificiran u bilo kojoj drugoj državi članici.

3. RAZLOZI ZA DISKVALIFIKACIJU – CILJ DIREKTIVE
Svaki direktor i druga ovlaštena osoba za zastupanje društva⁹ može biti diskvalificirana zbog niza razloga. Među njima su neprikladno ponašanje ili lažno trgovanje, počinjena prijevara, utaja poreza, korištenje imovinom društva za osobnu korist, nevođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija društva i dr. Nepoštovanje dužnosti direktora (odnosno dužnosti drugih ovlaštenih osoba) rezultirat će (bolje reći, trebalo bi rezultirati) istragom i/ili diskvalifikacijom, a moguće i tužbom radi naknade štete.

Međutim, uz vrlo malo iznimaka, diskvalifikacija je (ili bi trebala biti) jedna od glavnih sankcija za kršenje obveza povezanih s nesolventnošću.

Cilj diskvalifikacije trebao bi biti učinkovit u cijelom EU-u, a ne samo na nacionalnoj razini. Neusklađenost područja prava trgovačkih društava o ovom pitanju narušila je nacionalnu zaštitu država članica jer prema pravilima koja su bila na snazi prije Direktive o digitalizaciji nije bilo zapreke da „diskvalificirani direktor“ (ili primjerice likvidator i dr.) upravlja društvom u drugoj državi članici. Nedostatak informacija o „diskvalificiranim direktorima“ osigurao je slobodno kretanje direktora koji su (ili bi) mogli prouzročiti potencijalne poslovne promašaje u drugim državama članicama. Primjerice, prema mađarskom zakonu, direktor koji je diskvalificiran ne može upravljati društvom u Mađarskoj pet godina, ali bez prepreka može (odnosno mogao je) djelovati kao direktor u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici EU-a. Stoga je cilj Direktive o digitalizaciji bio spriječiti i obeshrabriti daljnje zloporabe u tom području prava trgovačkih društava.

Što, u stvari, Direktiva o digitalizaciji kaže o „diskvalificiranim direktorima“?

Države članice osiguravaju da imaju pravila o diskvalificiranju direktora,¹⁰ zatim mogu zahtijevati da osobe, koje se prijavljuju za direktore, izjave jesu li diskvalificirane,¹¹ a mogu i odbiti imenovanje osobe za direktora društva, ako je ta osoba trenutačno diskvalificirana.¹²

Važno je napomenuti da države članice moraju moći pravodobno prenijeti informacije o diskvalifikaciji direktora u jednoj državi članici drugim državama članicama.

Direktiva o digitalizaciji sadržava bitne odredbe kojima se želi zabraniti „nepodobnim“ direktorima da budu direktori trgovačkih društava. Ta će se radnja poduzeti samo kada se dokaže da je direktor (ili druga ovlaštena osoba) postupio pogrešno, prijevarno i/ili nemarno. Direktiva o digitalizaciji uvela je daljnje mjere za diskvalificiranje direktora koji su u prošlosti vodili nesolventna društva ili su utjecali na druge direktore te oni (direktori i druge ovlaštene osobe) također mogu biti diskvalificirani ako su uključeni u prekršaje društva u inozemstvu.

4. REGISTAR »DISKVALIFICIRANIH DIREKTORA« U REPUBLICI HRVATSKOJ – ZAKONSKE I PODZAKONSKE ODREDBE
Iako je Zakon o trgovačkim društvima izmijenjen i dopunjen još u ožujku 2022.,¹³ odredbe o „diskvalificiranim direktorima“ čekale su punu godinu dana svoju razradu. U ožujku 2023., prije zakonom propisanog roka od 15. srpnja 2023., ministar nadležan za pravosuđe donio je Pravilnik o sadržaju, načinu vođenja i uvjetima korištenja evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva (u nastavku teksta: Pravilnik)¹⁴. Prema zakonu, ministar je evidenciju o „diskvalificiranim direktorima“ bio obvezan ustrojiti do 1. kolovoza 2023.

ZID ZTD/2022 odredbama o diskvalifikaciji obuhvatio je osim direktora i druge osobe: članove nadzornog odbora¹⁵, izvršnih i upravnih odbora¹⁶, prokuriste¹⁷ te likvidatore¹⁸ društava.

Diskvalifikacija direktora društava i naprijed navedenih osoba prema ZTD-u osmišljena je u cilju rješavanja problema nesolventnosti i financijskih zloporaba koje katkad uzrokuju ili proizlaze iz nesolventnosti. Niz je razloga za diskvalifikaciju: direktor može odgovarati za štetu (koju počini društvu)¹⁹, može odgovarati prekršajno i kazneno. Kaznena, prekršajna i građanskopravna odgovornost međusobno se ne isključuju. Svi razlozi diskvalifikacije su ultima ratio societatis.

Prema ZTD-u, direktor/član uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna, a statutom (izjavom ili društvenim ugovorom) mogu se odrediti uvjeti za imenovanje direktora/članova uprave.

Direktor/član uprave ne može biti osoba koja je kažnjavana za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske ili prije važeća kaznena djela zloporabe stečaja i zloporabe u postupku stečaja, i to dok traju pravne posljedice osude, kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom dok je takva mjera na snazi ili koja je bila kažnjavana za kazneno djelo druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1.; protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je potpuno ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva dok traje ta zabrana; osobi kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je potpuno ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme zabrane.²⁰

Članstvo u upravi prestaje po sili zakona nastupe li nakon donošenja odluke o imenovanju člana uprave na njegovoj strani zakonom propisane okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme donošenja te odluke, priječile imenovanje. Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora dužni su bez odgađanja od saznanja da su nastupile te okolnosti podnijeti registarskom sudu prijavu radi upisa prestanka članstva toj osobi u upravi društva. To konkretno znači da dozna li registarski sud, uz odgovarajuću primjenu odredbe članka 68. stavka 6. ZTD-a²¹, da je nastupila neka od tih okolnosti, po službenoj će dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te će o tome obavijestiti društvo.²²

Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, među ostalim, osigurava dostupnost informacija o pregledu pravila o imenovanju za člana upravljačkih i nadzornih organa društava kapitala, uključujući pravila o njihovoj diskvalifikaciji, o načinu čuvanja informacija o diskvalificiranim članovima organa te pravila o pregledu ovlasti i odgovornosti upravljačkih i nadzornih organa društava kapitala, uključujući ovlasti za zastupanje društva prema trećim osobama. Te informacije moraju biti u sažetom obliku, besplatno dostupne, na hrvatskom i engleskom jeziku, na europskom portalu e-pravosuđe i internetskim stranicama kojima se može pristupiti putem jedinstvenog digitalnog pristupnika.²³

Registar putem sustava povezivanja registara bez odgađanja osigurava dostupnost podataka o osobama koje, u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, ne mogu biti članovi uprave. Registar obavještava o razlozima zbog kojih osobe ne mogu biti članovi uprave i njihovu trajanju. U tom slučaju registar se koristi podatcima iz evidencije koju vodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.²⁴

Odredbama o „diskvalificiranim direktorima“ (društva) cilj je osigurati zaštitu svih osoba koje komuniciraju s društvima i/ili podružnicama. Važno je da nadležna tijela rade na sprječavanju mogućih prijevara ili drugih vrsta zloporaba i da mogu provjeriti je li osobi, koja je imenovana za direktora/člana uprave zabranjeno obavljanje te dužnosti. S tom svrhom Ministarstvo pravosuđa i uprave organizira i vodi evidenciju osoba koje ne mogu biti direktori/članovi uprave kao ni članovi nadzornog odbora, izvršnih i upravnih odbora, prokuristi, likvidatori društava.

Direktori/članovi uprave društva riskiraju gubitak prava na osnivanje i/ili zastupanje društva ako ne ispune svoje zakonske obveze.

Pravilnik je propisao sadržaj, način vođenja i uvjete korištenja evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva.²⁵ Svrha je evidencije trgovačkim sudovima i javnim bilježnicima u postupku upisa u sudski registar osigurati dostupnost podataka o osobama koje, u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, ne mogu biti članovi uprave.²⁶

Evidencija je sustav povezivanja baze podataka o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva te je izravno povezana s kaznenom evidencijom i zbirkom podataka o provedenim mjerama ograničavanja nad fizičkim i pravnim osobama i drugim subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose.²⁷ Ona sadržava identifikacijske podatke o osobama koje su kažnjene za kazneno djelo iz članka 239. stavka 2. točke 1. ZTD-a dok traju pravne posljedice osude, protiv kojih je izrečena mjera sigurnosti iz članka 239. stavka 2. točke 3. ZTD-a dok traje ta zabrana, kojima su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom dok su takve mjere na snazi te podatke o razlozima zbog kojih osobe ne mogu biti članovi uprave i njihovu trajanju.²⁸

Do ustrojavanja navedenog registra, sudovima i javnim bilježnicima za potrebe upisa u sudski registar bio je osiguran neposredan pristup podatcima iz kaznene evidencije o pravomoćno osuđenim osobama za kaznena djela iz članka 239. stavka 2. točke 1. ZTD-a i podaci o osobama kojima je izrečena sigurnosna mjera iz članka 239. stavka 2. točke 3. ZTD-a. Na isti način sudovi i javni bilježnici su za potrebe upisa u sudski registar podatke o osobama kojima su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom mogli pribavljati izravno iz zbirke podataka o provedenim mjerama ograničavanja nad fizičkim i pravnim osobama i drugim subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose, a koju zbirku vodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.²⁹

U praksi to znači da registarski sud, od 9. ožujka 2023. (odnosno malo poslije zbog tehničkih teškoća) do ustrojavanja registra „diskvalificiranih direktora“, provjerava sve osobe (direktora, člana uprave, izvršnog direktora, člana nadzornog odbora, člana upravnog odbora, prokurista i likvidatora, ali i članove društva) u postojećoj kaznenoj evidenciji Republike Hrvatske. Osim toga, sve navedene osobe provjeravaju se i u evidencijama koje (nekonzistentno) vodi ministarstvo nadležno za vanjske poslove u skladu s odredbama Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja.³⁰ Prema potonjem zakonu uspostavlja se Zbirka podataka o provedenim mjerama ograničavanja nad fizičkim i pravnim osobama i drugim subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose.³¹

Prema Pravilniku, Ministarstvo pravosuđa i uprave vodi (nejavnu) evidenciju diskvalificiranih direktora/članova uprave, izvršnih direktora, članova nadzornog odbora, upravnog odbora, likvidatora, prokurista. Uz definiciju kriterija za diskvalificiranje, vodi se popis sadašnjih i bivših diskvalificiranih osoba i omogućava se (nejavni) pristup tom popisu. Jasna i široka definicija razloga za diskvalifikaciju kodificirana je u zakonu i zakon zahtijeva davanje izjave od člana uprave/ direktora/podnositelja zahtjeva da nije naveden kao „diskvalificirani direktor“ u bilo kojoj drugoj zemlji/državi članici.

Dok traju provjere tih osoba kroz registar „diskvalificiranih direktora“, zakonski rokovi ne teku, međutim znatno produljuju postupak upisa u sudski registar.

Kao što je navedeno, odredbe Direktive o digitalizaciji o „diskvalificiranim direktorima“ hrvatsko pravo primjenjuje i na druge osobe koje sudjeluju u „upravi, nadzoru ili kontroli društva“, odnosno „koje su ovlaštene zastupati društva u poslovima s trećim stranama i u pravnim postupcima“: pri ispitivanju zahtjeva za upis ili promjenu člana uprave, izvršnog direktora, člana nadzornog odbora, člana upravnog odbora, prokurista i likvidatora trgovačkog društva, registarski sud će provjeriti je li ta osoba upisana u registar osoba koje ne mogu biti članovi uprave koji vodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

U slučaju sumnje, sud može putem sustava povezivanja registara provjeriti ima li ta osoba u drugoj državi članici Europske unije zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u cijelosti ili djelomično obuhvaćeno djelatnošću društva. Ako utvrdi da osoba ne može biti član uprave, izvršni direktor, član nadzornog ili upravnog odbora, prokurist ili likvidator trgovačkog društva, sud će odbiti njezino imenovanje. Dakle, u Hrvatskoj je registarski sud dužan odbiti zahtjev bilo koje osobe koja je diskvalificirana u drugoj državi članici.³² Intencija zakonodavca je da se odredbe o diskvalifikaciji primijene i na ravnatelje ili druge osobe ovlaštene za zastupanje ustanova.³³

5. ZAKLJUČAK
Iz analize odredaba o „diskvalifikaciji direktora“ i drugih ovlaštenih osoba povezanih s funkcioniranjem društva razvidno je da je njihov cilj spriječiti društvo u imenovanju odnosno obavljanje dužnosti direkora/člana uprave, izvršnog direktora/člana nadzornog/Upravnog odbora, prokurista i/ili likvidatora koji je nepodoban i/ili diskvalificiran. U tom smislu, pretraživanje u registru „diskvalificiranih direktora“ kao i kriminalistička i referentna provjera moraju biti dio procesa imenovanja prema Direktivi o digitalizaciji prije nego što se pojedinac imenuje u upravu, odnosno za osobu ovlaštenu za zastupanje. Ako se ipak prva faza (namjerno ili nenamjerno) preskoči, imenovani/izabrani pojedinac provjerava se prije samog upisa u sudski registar.

Registar „diskvalificiranih direktora“ je trenutačno u završnoj fazi testiranja te je samo pitanje trenutka kada će profunkcionirati,³⁴ a sadržavat će pojedinosti o direktorima koji su diskvalificirani na temelju odluka sudova i drugih tijela. Sadržaj registra obuhvaća ime, adresu, datum rođenja, nacionalnost, posljednju registriranu adresu, osobni identifikacijski broj (OIB) diskvalificirane osobe, kada je diskvalifikacija počela i kada prestaje, koliko ima diskvalifikacija , zašto je diskvalificiran, nazive relevantnih trgovačkih društava do njegova ili njezina izuzeća te ima li dopuštenje suda da i dalje obavljaju dužnost direktora/člana uprave.

Nesporno je da se uvedenim promjenama nastavlja jačanje trenda kvalificiranih, uravnoteženih odbora (direktora) na području EU-a te da je bilo potrebno podići ljestvicu kompetencija direktora/članova uprave koji rade u uvrštenim ili reguliranim subjektima u EU-u.

Direktiva o digitalizaciji osmišljena je da bi se ubrzao postupak diskvalifikacije i učinio vidljivim broj diskvalifikacija direktora. Iako su diskvalifikacije direktora u Hrvatskoj još uvijek relativno rijetke, valja naglasiti da je od uvođenja provjera prije upisa u sudski registar utvrđena diskvalifikacija za više osoba koje su željele postati/ostati članovi uprave/direktori, članovi nadzornih, upravnih, izvršnih odbora, likvidatori, prokuristi.

Koja su ograničenja postavljena tim osobama kada su diskvalificirani kao direktori? Ako je diskvalificiran, direktor ne može djelovati kao direktor ili član uprave (odnosno član nadzornog ili upravnog odbora, prokurist odnosno likvidator u razdoblju diskvalifikacije. U protivnom, ako to učini, to bi trebao biti (jest) prekršaj.

Države članice trebale bi (ili već jesu) iskoristiti prigodu koju pruža Direktiva o digitalizaciji da revidiraju svoje sustave diskvalificiranih direktora: jasna i široka definicija razloga za diskvalifikaciju trebala bi biti kodificirana u zakonu; razlozi za diskvalifikaciju trebali bi nadilaziti ponašanje povezano s nesolventnošću i uključivati financijsku prijevaru, loše ponašanje zaposlenika, prijevaru s državnom potporom i drugo kriminalno ponašanje; popis diskvalificiranih osoba i razloge diskvalifikacije treba održavati i učiniti dostupnima javnosti i putem međusobnog povezivanja registara (BRIS-a); države članice trebale bi uključiti zahtjev da podnositelji zahtjeva izjave da nisu navedeni kao „diskvalificirani direktori“ u bilo kojoj drugoj zemlji kao i obvezu odbijanja prijave pojedinca zbog diskvalifikacije u drugoj državi članici u transpoziciju Direktive o digitalizaciji u nacionalno pravo.

Države članice uvođenjem ovog mehanizma moći će spriječiti prijevaru i/ili drugo zloporabno ponašanje odbijanjem imenovanja osobe za direktora/člana uprave društva (ali i člana nadzornog, upravnog izvršnog odbora, prokurista i likvidatora), uzimajući u obzir ne samo prijašnje ponašanje te osobe na vlastitom području, već, ako je tako predviđeno nacionalnim pravom, također informacije koje su dostavile druge države članice putem sustava međusobnog povezivanja registara (BRIS).

Republika Hrvatska, kao i druge države članice, imala je slobodu odlučiti kako najbolje prikupiti informacije o diskvalifikaciji direktora (i drugih osoba).

Ona je to učinila prikupljanjem relevantnih informacija iz kaznene evidencije (u koju su pohranjene određene informacije u skladu s nacionalnim pravom) te je stvoren poseban registar odnosno namjenski odjeljak u sudskom registru.

Nadležno ministarstvo omogućilo je nadogradnju sustava sudskog registra i ustrojilo je sustav evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva kao ni članovi nadzornog odbora, izvršnog odbora, upravnog odbora, likvidatora, prokurista na način opisan u ovom tekstu.

Do kraja 2023. godine predstoje dodatne izmjene Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru kojima su predviđene daljnje dopune zakonskog okvira i u dijelu diskvalifikacije postojećih direktora/članova uprave/članova nadzornog odbora.

* Sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu.
1 Podatak na dan 18. rujna 2023., izvor: sustav sudskog registra IN2 – „Pravni oblici po sudovima na dan 18-09-23“.
2 Puni naziv Direktive je: Direktiva (EU) 2019/1151 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava (Tekst značajan za EGP) SL L 186, 11. 7. 2019., str. 80 – 104 (u nastavku: Direktiva o digitalizaciji).
3 Članak 2. (2) Direktive o digitalizaciji.
4 Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23 (u nastavku: ZTD).
5 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, (Nar. nov., br. 34/22) (u nastavku teksta: ZID ZTD/2022). Zakon je stupio na snagu 1. lipnja 2022.
6 Presuda od 27. rujna 1988., The Queen v H. M. Treasury and Commissioners of Inland Revenue, ex parte Daily Mail and General Trust plc. C-81/87 EU:C:1988:456, para. 21 to 23; Presuda od 5. studenog 2002., Überseering BV v Nordic Construction Company Baumanagement GmbH (NCC), C-208/00, EU:C:2002:632, para. 69; Presuda od 16. prosinca 2008., Cartesio Oktató és Szolgáltató Bt, C-210/06, EU:C:2008:723, para. 108.
7 Sustav međusobnog povezivanja poslovnih registara (BRIS) temelji se na pravnim obvezama utvrđenim Direktivom 2012/17/EU o međusobnom povezivanju poslovnih registara i Provedbenom uredbom (EU) 2015/884 od 8. lipnja 2015. Direktiva zahtijeva uspostavu informacijskog sustav koji međusobno povezuje središnje, trgovačke registre i registre društava (također poznati kao poslovni registri) svih država članica, dok Uredba detaljno opisuje tehničke specifikacije za sustav. O BRIS-u vidi više: Ž. Bregeš i T. Jakupak, “DIGITALIZATION OF BUSINESS REGISTER”, InterEULawEast, vol. 4, br. 2, str. 91–99, 2017 [Online] https://doi.org/10.22598/iele.2017.4.2.6.
8 e-Justice portal – https://e justice.europa.eu/489/EN/businessregisterssearchforacompanyintheeu?clang=en (pristup 15. rujna 2023.).
9 Kao što je u tekstu već naznačeno, pravila o diskvalifikaciji direktora/članova uprave odnose se i na članove nadzornog odbora, izvršnih i upravnih odbora, prokuriste i likvidatore.
10 Članak 13.f i 13.i Direktive o digitalizaciji.
11 Čl. 239. st. 2. ZTD-a.
12 Čl. 43. st. 6. Zakona o sudskom registru (Nar. nov., br. 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14, 110/15, 40/19, 34/22, u nastavku teksta: ZSR).
13 Ibid f. 5
14 Nar.nov., br. 27/23.
15 Članak 255. st. 3. i 4. ZTD-a.
16 Članak 272.b st. 2. i 272.l st. 1. ZTD-a.
17 Članak 45. st. 4. ZTD-a.
18 Članak 371. ZTD-a.
19 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske Pž-399/2018-4 od 21. svibnja 2020.: „Pravilno je utvrdio prvostupanjski sud kako je tužena, kao direktor društva tužitelja znala i morala znati da izdaje zadužnice za potraživanje koje u trenutku izdavanja i donošenja odluka ne postoji, niti je vjerojatno da će nastati s obzirom na najave o otkazu. S tim znanjem tužena je, kao direktor društva, raspolagala imovinom društva na način da je izdala zadužnice društvu u kojem je sama direktor (Z d.o.o.), za potraživanja koja nisu nastala.“
20 Čl. 239. st. 2. ZTD-a.
21 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, Nar. nov., br. 18/23, čl. 68.: „(3) Članstvo u društvu ne može steći osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude. Članstvo u društvu ne može steći ni osoba u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi. (4) Uvedu li se članu društva međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno bude li član društva pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela iz stavka 3. ovoga članka, njegova prava i ovlasti u društvu miruju od kada društvo primi obavijesti iz stavka 6. ovoga članka, pa sve dok su takve mjere ograničavanja na snazi, odnosno sve dok traju pravne posljedice osude. (5) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u sklopu evidencije iz članka 239. ovoga Zakona evidentirat će i osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom. (6) Prilikom svakog upisa u evidenciju iz stavka 5. ovoga članka osobe koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca te osobe u pogledu koje su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa provjerit će je li osoba koja se upisuje u evidenciju upisana u sudskom registru kao član društva. U tom slučaju ministarstvo će o upisu u evidenciju bez odgađanja obavijestiti društvo i registarski sud. Registarski sud će po službenoj dužnosti u sudskom registru upisati zabilježbu da članu društva miruju prava i ovlasti, a ako je to poznato, i podatak o tome do kada mu prava i ovlasti miruju.“
22 Čl. 239. st. 3. ZTD-a – predviđena je izmjena ove odredbe tijekom ove godine – vidi više na https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=23839 – pristup 1. rujna 2023.
23 Čl. 83.f ZSR-a.
24 Čl. 83.g ZSR-a.
25 Čl. 1. Pravilnika.
26 Čl. 3. Pravilnika.
27 Čl. 4. Pravilnika.
28 Čl. 5. Pravilnika.
29 Čl. 7. Pravilnika.
30 Nar. nov., br. 139/08, 41/14, 63/19.
31 Čl. 6. Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja: „(1) S ciljem učinkovite primjene mjera ograničavanja i međunarodne razmjene podataka Vlada donosi odluku o uspostavi Zbirke podataka kojom propisuje način vođenja Zbirke podataka, obradu podataka i njezino održavanje. (2) Zbirku podataka uspostavlja, vodi i održava Ministarstvo. (3) Zbirka podataka o fizičkim osobama sadrži sljedeće podatke: ime i prezime osobe, datum i mjesto rođenja, prebivalište ili boravište, državljanstvo, vrstu i broj osobne isprave, matični broj, odnosno osobni identifikacijski broj, podatke o imovini, imovinskim pravima i obvezama koje te osobe imaju na području Republike Hrvatske, datum početka i datum prestanka određene mjere ograničavanja, poduzete mjere ograničavanja te podatke o osnovanoj sumnji na počinjenje prekršaja ili pokušaja kršenja mjere ograničavanja. (4) Zbirka podataka o pravnim osobama i drugim subjektima sadrži sljedeće podatke: naziv i sjedište pravne osobe, ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe, matični broj subjekta (MBS), porezni broj (MB), odnosno osobni identifikacijski broj, podatke o imovini, imovinskim pravima i obvezama koje te osobe imaju na području Republike Hrvatske, datum početka i datum prestanka određene mjere ograničavanja, poduzete mjere ograničavanja te podatke o osnovanoj sumnji na počinjenje prekršaja ili pokušaja kršenja mjere ograničavanja. (5) Podaci iz stavka 3. i 4. ovoga članka pohranjuju se pet godina od prestanka mjera ograničavanja. Nakon isteka tog roka podaci se brišu, odnosno uništavaju u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka, odnosno s propisima koji uređuju tajnost podataka ili se arhiviraju sukladno propisima koji uređuju sigurnost arhiviranog gradiva. (6) Podatke iz Zbirke podataka Ministarstvo može dostaviti međunarodnim organizacijama iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona na njihov zahtjev.“
32 Čl. 43. st. 6. ZSR-a.
33 Vidi: Savjetovanje o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru – https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=23834 - pristup 15. rujna 2023.
34 Ministarstvo pravosuđa i uprave u sklopu kapitalnog projekta KS44087 - OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020. u okviru projekta Daljnje unaprjeđenje kvalitete pravosuđa kroz nastavak modernizacije pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj (Project two), provodi nadogradnju sustava e-sudskog registra u sklopu koje je u III. kvartalu 2023. godine predviđeno ustrojavanje sustava evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva i aplikativno rješenje kojim će se omogućiti automatsko pretraživanje osoba upisanih u kaznenu evidenciju i nad kojima su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom (iz naputka Ministarstva pravosuđa i uprave KLASA: 011-02/23-06/04 URBROJ: 514-04-01-02-02/01-23-04 od 15. ožujka 2023.).