I. Uvod

U složenim i specifičnim radnopra-vnim i socijalnopravnim odnosima, sve češće i sve više djeluju propisi o porezima, doprinosima i drugi, koji na izravan način utječu na kvalitetu i kvantitetu prava u tim odnosima.

Ti propisi zahtijevaju precizno vođenje podataka, posebice onih koji se odnose na obvezne doprinose, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i dr. Na poslodavce i njihove odluke o poslovanju, razvoju, investiranju, zapošljavanju, ti propisi djeluju snagom troškova, novim opterećenjima, pa je logično da ih ne očekuju (niti primjenjuju) bez rezerve (poseban porez na kavu, porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti, poseban porez na pivo, poseban porez na bezalkoholna pića, poseban porez na alkohol, poseban porez na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, poseban porez na duhanske proizvode, poseban porez na naftne derivate, poseban porez na luksus, carine, državna jamstva i dr.).

»Polazišta« su u činjenici da se Republika Hrvatska »nalazi....na pragu promjena: tijekom 2000. - 2001. konsolidirano je gospodarstvo i stvorena je kritična masa čimbenika za ubrzanje razvoja i provođenja reformi« i dalje: »Hrvatska uspijeva ostvariti rast od oko 4,5% BDP. Međutim, nepovoljno okruženje utječe na dinamiku razvitka, no ne u mjeri usporavanja globalnog gospodarstva«.

»Osnovni problemi krajem 2Q01. su: visoka nezaposlenost, niska konkurentska sposobnost hrvatske privrede, rast javnog duga, sporo provođenje reformi, nedovoljno učinkovita pravna država i neiskorije-njena korupcija u društvu«.

»Hrvatska perspektiva....je očuvana priroda (s bogatstvom čistog tla i vode, položajem, ljepotom krajolika, autohtonom kulturnom baštinom) i kvalitetan ljudski potencijal, koji mogu dugoročno osigurati: ekonomiju utemeljenu na znanju i novim tehnologijama; Hrvatsku, kao prestižnu turističku destinaciju sa specifičnim hrvatskim obilježjima; proizvodnju i izvoz visoko vrijedne prirodne i zdrave hrane; nova kvaliteta tradicionalnih proizvoda (brod, oplemenjeno drvo, modni tekstil i drugo).

Dakako, sadržajnih radnopravnih odnosa nema bez zapošljavanja i »povećanja zaposlenosti i poboljša

vanja sposobnosti radne snage.1 »Apsolutni prioritet« je stvaranje povoljnijih uvjeta pri zapošljavanju mladih, žena, te osoba koje žive na otocima i područjima od posebne državne skrbi.

 

II. Mjere

»Radi poboljšanja sposobnosti radne snage (“ernployability”) valja reformirati školski sustav i omogućiti permanentno obrazovanje djelatnika«.

Činjenica je da napretka i novog zapošljavanja nema bez slobodnog i uspješnog poduzetništva. U tom je smislu potrebna, uz normativne, i faktična pomoć i podrška poduzetništvu. Na istoj su ravni politička i socijalna sigurnost, makroekonomska stabilnost i gospodarski rast. Jedno drugo uvjetuju i međusobno se prožimaju.

Hrvatska privreda mora ostvariti održivi razvoj, jačati konkurentnost i otvorenost ka izvozu. U tom smislu prednosti su u proizvodnji organski zdrave hrane, selektivnim oblicima turizma, šumsko-drvnim proizvodima, kvalitetnoj pitkoj vodi, ali i u stvaranju pravnih pretpostavki za izravna strana ulaganja i oživljavanje domaćih investicija.

Jedna od mjera je i decentralizacija u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, lokalnoj samoupravi i državnoj upravi.

Mjere su i u fleksibilnom obrazovanju radne snage, sustavu cjelo-životnog obrazovanja (kontinuiranom stjecanju novih znanja), osnivanju poslovnih škola za stručne kadrove i izgradnju ljudskih potencijala za integriranje u Europsku uniju.

»....socijalni partneri dogovorit će politiku plaća prema kojoj će plaće rasti sporije od proizvodnosti rada«.

Nužno je dokidanje monopola Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i stvaranje osnova za konkurentske privatne zavode (biroe) koji će se baviti svim oblicima posredovanja rada (i zapošljavanja), a različite oblike socijalnih prestacija »premjestiti« na »adekvatna mjesta«.

III. Korištenje sredstava

»Radi pravovremenog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sredstava za 2002. godinu, za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su resornom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa zaposlenika«, čl. 11. st. 1. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna.

»Sredstva za ostala materijalna prava isplaćivat će se korisnicima prema kolektivnim ugovorima i sporazumima u visini i opsegu utvrđenima između Vlade i sindikata u dijelu za koji ovim Zakonom nije drukčije propisano« (čl. 12. Zakona o izvršavanju državnog proračuna).

U Proračunu za 2002. godinu, osigurana su sredstva »samo za obveze iz članka 68. st. 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju« (Nar. nov., br.94/01), među inima i za: nadoknadu plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta do jedne godine djetetova života, porodnog dopusta do dvije godine djetetova života za blizance, trojke, četvorke, odnosno više djece jednake dobi, posvojiteljskog dopusta, »prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne godine djetetova života iz čl. 59. Zakona o radu, te prava na rad u skraćenom radnom vremenu do tri godine djetetova života iz čl. 59. st. 3. Zakona o radu«; i drugih nadoknada iz čl. 57. i 60. Zakona o radu; za mjere povećane zdravstvene skrbi za osobe starije od 65. godina i o djeci do navršene 18. godine života; zdravstveno prosvjećivanje i »liječenje po posebnim propisima«, hitnu pomoć na magistralnim cestama; točno određene slučajeve razlike u troškovima zdravstvene zaštite »izazvane odstupanjem od standarda«; osobe čije je prebivalište nepoznato, međunarodne obveze u zdravstvenom osiguranju i drugo (čl. 18. Zakona o izvršenju proračuna...).

U Proračunu su osigurana sredstva za: zdravstvenu zaštitu staračkih poljoprivrednih domaćinstava i neosiguranih osoba, zdravstvena zaštita stranaca u određenim slučajevima (Zakon.... - Nar. nov., br. 114/97) i za hrvatske branitelje.(Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji - Nar. nov., br. 94/01).

Osigurana su sredstva »za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa«, a osnovica je 3.326,00 kuna.

Nadoknada plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta od šest mjeseci do jedne godine djetetova života, porodnog dopusta do dvije godine djetetova života za blizance, trojke, četvorke, odnosno više djece jednake dobi, posvojiteljskog dopusta i skraćenog radnog vremena do jedne, odnosno do tri godine djetetova života iznosi 1.600,00 kuna za rad u punom radnom vremenu.

Novčana nadoknada za vrijeme korištenja porodnog dopusta nezaposlenim majkama, majkama na redovitom školovanju, nezaposlenim majkama koje ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i majkama koje su korisnice mirovine, iznosi 900,00 kuna. Osnovica za obračun nadoknade plaće za vrijeme stanke za dojenje djeteta iznosi 1.600,00 kuna.

Nadoknada za opremu novorođenog djeteta iznosi 1.360,00 kuna.

Fond za razvoj i zapošljavanje ostvarivat će prihode od prodaje državne imovine i od privatizacije.²

IV. Osiguranje sredstava

IV.1. Neka pitanja mirovina

Od 1. siječnja 1999. primjenjuje se Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98). Budući da se Zakonom o izvršavanju državnog proračuna utvrđuju kako prihodi tako i rashodi pa i »usklađivanja« određenih izdataka, izvršeno je smanjivanje mirovina: za 8%, 12%, 16% i za 20% od 2.500,00 do 3.000,00 kn, odnosno 3.000,01 do 4.000,00 kn, odnosno 4.000,01 do 5.000,00 kn i od 5.000,01 kn nadalje.

Mirovine bi se smanjile i drugim korisnicima: pripadnicima bivše JNA, sudionicima NOR-a od 6. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., pripadnicima Hrvatske domobranske vojske od 17.travnja 1941. do 15. svibnja 1945., te mirovine članova njihovih obitelji.

U »obrazloženju« se, uz ostalo navodi da su ovi korisnici imali »povoljnije uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu« (računanjem mirovinskog staža u dvostrukom trajanju za koji nije plaćen doprinos nižom dobnom granicom za ostvarivanje mirovine, računanjem mirovinske osnovice na temelju najpovoljnijeg petogodišnjeg razdoblja, povećanjem mirovine u određenom postotku, zajamčenom najnižom mirovinom odnosno mirovinskom osnovicom...).³

Smanjivanje mirovina usklađuje se sa svotama mirovine »koja bi korisniku pripadala prema općim propisima o mirovinskom osiguranju«.

Sredstva za navedene korisnike mirovine »u cijelosti ili djelomično osiguravaju se u državnom proračunu«.

Takvo smanjenje mirovina ugrađuje se u Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98, 127/ 00 i 59/01) kao sustavno rješenje, a zapravo je rezultat financijske snage zemlje, pa je stvorena obveza Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da donese »novo rješenje o smanjenoj svoti mirovine« koja bi bila na snazi od 1. siječnja 2002. godine.

Smanjenje mirovine iznosi od 8% do 20% ovisno o visini mirovine u pojedinom slučaju.

Da bi se osigurala sredstva, zakonom se utvrđuje i propisuje plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2002. godinu, i to za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (prva razina) i na temelju individualne kapitalizirane štednje (druga razina).

Stope doprinosa za svaku kalendarsku godinu utvrđuje Hrvatski sabor (čl. 140. st. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju - Nar. nov., br. 102/ 98, 127/00 i 59/01).

Doprinosi se obračunavaju u postotku od osnovice za plaćanje doprinosa, prema stopi utvrđenoj u visini koja omogućuje da se u očekivanim prihodima od doprinosa i drugim prihodima pokriju očekivani izdaci za provedbu osiguranja i isplatu mirovina.

Doprinosi u obvezni mirovinski fond uplaćuju se u zakonom utvrđenoj stopi (čl. 42. st. 1. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima - Nar. nov., br. 49/99, 66/00).

Zakon o plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje za 2002. godinu, utvrđuje doprinos samo za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti od 1. siječnja 2002.:

• za doprinose iz plaće po stopi od 10,75%, '
• za doprinose na plaću po stopi od 8,75%,
• za naknade umjesto plaće po stopi od 33,00%,
• na osnovice osiguranja koje HZMO utvrđuje općim aktom, po stopi od 19,50%,
• za staž osiguranja s uvećanim trajanjem od dodatne stope 17,58% do 4,86% (prema povećanom trajanju),
• na osnovicu osiguranja korisnika invalidske mirovine, po stopi od 19,50%,
• na bruto iznos zarade redovitih učenika, odnosno studenata po stopi od 4,64%.

Predviđena su i oslobađanja od plaćanja doprinosa, odnosno smanjenje stope za točno određene kategorije.

Hrvatski zavod za zapošljavanje plaća doprinose nezaposlene osobe, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za osobe kojima on isplaćuje naknadu plaće za vrijeme bolovanja i dopusta.

Stope doprinosa za osiguranike koji su obvezno osigurani na temelju invalidne kapitalizirane štednje, su 5% (za naknade umjesto plaće 7,68%), a kod povećanog staža su dodatne stope od 4,51%, 2,89%, ,2,01%, odnosno 1,25%, ovisno o stupnju uvećanja toga staža.

Ukupna stopa doprinosa, koji će plaćati zakonom utvrđeni obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje za individualnu kapitaliziranu štednju i za generacijsku solidarnost, jednaka je onoj koju će plaćati zakonom utvrđeni oni obveznici koji su obvezni plaćati doprinos samo za generacijsku solidarnost.

Da bi se omogućila učinkovitija naplata dužnika doprinosa, utvrđena je obveza organizaciji ovlaštenoj za obavljanje platnog prometa da prema nalogu izvrši naplatu doprinosa prije svih drugih obveza obveznika plaćanja doprinosa, a prisilnu naplatu može izvršiti Porezna uprava ili Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Određenu rezervu, u pravnu dosljednost, nalazima u odredbi članka 4., koja glasi: »Obveznici plaćanja doprinosa plaćaju za radnike koje poslodavac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj pošalje u drugu državu radi obavljanja nekog posla za tog poslodavca, doprinose po stopi od 19,50% na osnovicu plaće koju bi ostvarili za iste, odnosno slične poslove u Republici Hrvatskoj prema kolektivnom ugovoru, pravilnikom o radu, odnosno ugovoru o radu, povećanu za 20%«.

I dalje »Pomorci na hrvatskim brodovima u međunarodnoj plovidbi pod hrvatskom zastavom sami su obveznici plaćanja doprinosa i plaćaju doprinose po stopi 19,50% na osnovice koje uredbom uređuje Vlada Republike Hrvatske«.

IV. 2. Neka pitanja financiranja zapošljavanja

Zakonom o zapošljavanju (Nar. nov., br. 59/96) propisano je da je Hrvatski zavod za zapošljavanje javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske na koju se primjenjuju propisi o ustanovama.

Sredstva za djelatnost zapošljavanja osiguravaju se doprinosom radnika i poslodavaca te iz drugih izvora.

Doprinosi će se uplaćivati na jedinstveni račun Državne riznice, a radi racionalnijeg osiguranja potrebnih sredstava za isplatu novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti, te drugih prava za vrijeme privremene neskrivljene nezaposlenosti.

Sustav državne riznice ustanovljen je 1995., Uredbom o sustavu glavne knjige riznice te načinu vođenja jedinstvenog računa riznice (Nar. nov., br. 97/95).

Time se Zavod za zapošljavanje uključuje u sustav Državne riznice, a uplaćena sredstva ostaju i dalje temeljni prihod Zavoda. U slučaju nedovoljnog mjesečnog priliva od doprinosa za zapošljavanje u odnosu na eventualno povećanje potreba za isplatom materijalnopravne zaštite, isplatom kroz Državnu riznicu osigurava se pravovremena isplata tih davanja, koja su prema Zakonu obvezna.

Omogućava se racionalnije osiguranje sredstava platnog prometa (od 1. 1. 2001).⁴ 

IV. 3. Doprinosi za osnovno zdravstveno osiguranje

Reforma hrvatskog zdravstvenog osiguranja započela je donošenjem Zakona o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 94/01) i provodit će se na tri razine: osnovno zdravstveno osiguranje, dopunsko zdravstveno osiguranje i privatno zdravstveno osiguranje.

Zakonom o plaćanju doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje u 2002. godini osiguravaju se sredstva za osnovno zdravstveno osiguranje za pokriće izdataka za zdravstvenu zaštitu, naknade plaće zbog bolovanja, naknade troškova prijevoza u svezi s ostvarivanjem prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja (provedbu osnovnoga zdravstvenog osiguranja, rad tijela upravljanja Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te ostale izdatke).

Navedena sredstva osiguravaju se plaćanjem doprinosa po stopama utvrđenim Zakonom, kao i ostalih prihoda. Stope doprinosa za obveznike plaćanja doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje su:

• za doprinose iz plaća po stopi od 9%;
• za doprinose na plaće po stopi od 7%;
• za osiguranike (obrtnike i sam. djelatnosti) stopa je 16% na osnovicu koju općim aktom utvrdi Zavod;
• za poljoprivrednike 11 % na osnovicu koju utvrdi Zavod;
• za HZMO, za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje 24,56% na naknade;
• za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu 20% na osnovicu koju utvrdi Zavod;
• za sve druge obveznike plaćanja doprinosa po stopi od 16% na osnovicu koju utvrdi Zavod.

Utvrđene su stope posebnog doprinosa za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti i to:

• za doprinos na plaće po stopi od 0,47%,
• za doprinos na osnovice koje utvrdi Zavod posebnog doprinosa za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Poslodavci su oslobođeni plaćanja doprinosa na plaće kod zapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, u roku od godinu dana od njihova zaposlenja uz uvjet da u tom roku ne otpuste drugog radnika ili mu ne otkažu ugovor o radu.⁵

Doprinosa na plaću oslobođeni su i poslodavci koji zapošljavaju invalide i osobe ometene u psihičkom i fizičkom razvoju, u skladu s posebnim propisima.

Uplata doprinosa obavlja se na jedinstveni račun Državne riznice, na osnovice, koju će za osiguranike - poljoprivrednike utvrditi Zavod, a »plaćom se prema ovom zakonu smatra plaća u skladu s propisima o porezu na dodatak«.

I ovdje se zaključuje da radno-pra- vne pojmove i kategorije definiraju »propisi o porezima, o dohotku i si.« što može biti štetno i za teoriju i za zakonodavstvo.

Imajući na umu da se mogao zaključiti ugovor o privatnom zdravstvenom osiguranju, Zakon predviđa taj ugovor do 31. prosinca 2002. godine.⁶

»Obveznici plaćanja doprinosa... koji su zaključili ugovor o osiguranju za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, sukladno čl. 51. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., od br. 75/93 do br. 82/01) oslobađaju se obveze uplate posebnog doprinosa za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti do isteka roka valjanosti tog ugovora, a najkasnije do 3. prosinca 2002. godine«.

Sredstva ostvarena posebnim doprinosom za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje vodi izdvojeno kao poseban fond. Time je uspostavljen cjeloviti sustav osnovnog zdravstvenog osiguranja koji osigurava i provodi jedan pravni subjekt, pa je za očekivati da će i kontrola biti veća.⁷

IV 4. Prava i dužnosti zastupnika u Hrvatskom saboru

Prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru (Nar. nov., br. 55/00) zastupnik ima pravo na mirovinu pod povoljnijim uvjetima od uvjeta propisanih za ostvarivanje prava na mirovinu u općem sustavu mirovinskog osiguranja utvrđenog Zakonom o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 102/98, 127/00 i 59/01).

U rujnu 2001. g. bila su ukupno 224 korisnika zastupničke mirovine, od toga je 165 zastupnika ostvarilo mirovinu do 31. prosinca 1998., s prosječnom mirovinom u iznosu od 10.467,00 kuna (bez poreza i prireza) dok je 69 zastupnika, ostvarilo mirovinu i kasnije imalo (bruto) mirovinu 13.435,00 kuna.

Sa svrhom da se smanje izdaci iz državnog proračuna smanjene su te mirovine, kao i one koje primaju članovi Vlade Republike Hrvatske, suci Ustavnog suda i državni revizor.

Ovisno o visini mirovine, te se mirovine progresivno smanjuju, počevši od 1. siječnja 2002., pa se mirovine od 2.000,00 do 3.000,00 smanjuje za 8%, one od 3.000,00 do 4.000,00 za 12%, a mirovine od 4.000,00 do 5.000,00 kn za 16%, i za 20% mirovine iznad 5.000,01 kn nadalje.

Da podsjetimo, pogodnosti zastupnika prema propisima jesu, uz ostalo: stjecanje prava na starosnu mirovinu s najmanje 20 godina mirovinskog staža i 55 godina života (muškarci) odnosno 50 godina života (žene) te ako su najmanje u jednom zastupničkom mandatu obnašali dužnost zastupnika dulje od polovice vremena od vremena trajanja zastupničkog mandata propisanog Ustavom Republike Hrvatske.

Povoljnije »prolazi« zastupnik iz sva tri mandata, ako ih je »odradio« barem s pola vremena »od vremena mandata« i ako ima najmanje 15 godina staža.

Osnovica je neto plaća zastupnica, a iznosi do 85% što je znatno više nego prema općim propisima. To se odnosi i na ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj dužnosti donosi novo rješenje o smanjenoj svoti mirovine, s primjenom (kao i Zakon) od 1. siječnja 2002. godine.⁸

IV. 5. Plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika i državnih dužnosnika

Zbog provođenja mjera i aktivnosti za ostvarivanje politike plaća u 2002. godini i potrebe ograničenja mase proračunskih sredstava namijenjenih

za isplatu plaća korisnicima državnog proračuna nužno je da osnovica za obračun plaća, kako državnih službenika i namještenika, tako i državnih i pravosudnih dužnosnika, ostaje neizmijenjena u odnosu na osnovicu koja se primjenjivala u drugoj polovici 2001. godine.

Osnovica je iz prosinca 2001. g. (a to je osnovica iz 2000. godine umanjena za 7%), što bi vrijedilo od 1. siječnja 2002. godine.⁹

V. Neke posebne mjere

Brojni dospjeli porezi, carine, doprinosi (za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, za zapošljavanje) i državna jamstva nenaplaćeni su. Uz glavnicu visoki nenaplaćeni iznosi odnose se i na kamate.

Dužnici su pravne i fizičke osobe koje imaju dugovanja s osnove poreza, carina, doprinosa i protestiranih državnih jamstava, a vjerovnici su Ministarstvo financija, Porezna uprava, Carinska uprava, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Ti dužničko-vjerovnički odnosi moraju se razriješiti pa i u postupku nagodbe, izuzevši one kojih je osnivač bio insolventan u vrijeme registracije (i za koje će se pokrenuti stečaj) ili »čiji je dug veći od temeljnog kapitala te nemaju više od pet zaposlenika«).

Nagodba se prijavljuje s prijavom osnove i iznosa dugovanja, a treba biti završena u roku 180 dana.

Financijska nedisciplina ozbiljno ugrožava funkcioniranje cjelokupnog sustava. Na dan 30. 6. 2001. država (porez, doprinosi, carine i dr.) potražuje 23.534,775.022 kn (glavnica i kamate). Duguju i oni koji nemaju niti jednog zaposlenog i čiji je dug veći od temeljnog kapitala.¹⁰

Uredbom o osnivanju središnjeg registra osiguranika (Nar. nov., br. 101/99) Vlada Republike Hrvatske osnovala je Središnji registar osiguranika (REGOS), čija je djelatnost prikupljanje i evidentiranje podataka i doprinosa mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Postoji potreba za objedinjavanjem prikupljenih podataka u dijelu javnih davanja, što je donekle uređeno Uredbom o objedinjenom mjesečnom prikupljanju podataka po osiguranici- ma o obveznim doprinosima, poreza na dohodak i prirezu na porez na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti i o uplatama (Nar. nov., br. 79/01).

Sada bi se Zakonom uredilo objedinjeno mjesečno prikupljanje podataka po osiguranicima o obveznim doprinosima, porezu na dohodak i prirezu na porez na dohodak. To bi stvorilo racionalizaciju i poboljšalo efikasnost cjelokupnog sustava prikupljanja podataka za navedena javna davanja (doprinosi MIO, zdravstveno osiguranje i zapošljavanje).

Takva rješenja omogućit će potpuniji uvid u sva kretanja prema toj osnovi.

VI. Umjesto zaključka

Proizvodnja i novo zapošljavanje, rezultati rada i plaća, naknade i plaćeni doprinosi, zajedno sa cjelokupnim procesom razmjene, nalazi se u svojevrsnim odnosima »spojenih posuda«.

To je posebno vidljivo iz »priliva« sredstava u Državnu riznicu i u »stavkama« Državnog proračuna koji su osnova i okvir za realizaciju brojnih radnih i socijalnih prava.

 

 

1 Vlada Republike Hrvatske, razvojni prioriteti Republike Hrvatske 2002.-2004., Rast zapošljavanja i standarda, otvorenost, konkurentnost, stabilnost, Zagreb, studeni 2001., Hrvatski sabor
2 Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske (Hrvatski sabor, Prijedlog zakona br. 384.)
3 Na dan 30. rujna 2001., iz Državnog proračuna izdvajala su se sredstva za mirovine pod povoljnijim uvjetima, i to: 103. redovita člana HAZU, njih 87 s mirovinom većom od 2.500,00 kuna (ukupan iznos 85.019,00 kn); 15.608 korisnika bivše JNA (s mirovinom većom od 2.500,00 kn njih 3.467) i s izdvajanjem iz Proračuna 32.825,00 kn; borci NOR-a (ukupno 70.991 i sa 54.302,00 kn izvajanja), te pripadnici Hrvatske domobranske vojske: 33.008 sa 7.144.000,00 kn izdvajanja (Hrvatski sabor, Prijedlog zakona br. 370., od 8. studenoga 2001., str. 2.)
4 Hrvatski sabor, Prijedlog zakona br. 401., Zagreb, 30. studenoga 2001.
5 Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Nar. nov., br. 94/ 01)
6 Zakon o zdravstvenom osiguranju (čl. 63. st. 1.) - Nar. nov., br. 75/93, 55/96, 1/97, 109/97, 13/98, 88/ 98, 10/99, 34/99, 69/01, 59/01 i 82/01
7 Očekuje se da će 2002. godine u Državni proračun biti uplaćeno 11.476.936.000,00 kn (radi Hrvatski sabor, Prijedlog zakona br. 403., od 30. studenoga 2001.) na osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje
8 Hrvatski sabor, Prijedlog zakona br. 369., od 9. studenoga 2001.
9 Hrvatski sabor, Prijedlog zakona br. 406., od 20. studenoga 2001.
10 Hrvatski sabor, Prijedlog zakona br. 365, od 3. studenoga 2001.