20.03.2002.

Provođenje izbora za članove vijeća mjesnih odbora

U prethodnim brojevima Informatora, odnosno u Informatoru br. 5003 od 16. 2. 2002. i 5004-5005 od 20. i 23. 2. 2002. objavljeni su članci o aktualnim pitanjima vezanim uz osnivanje mjesne samouprave, njezinu pravnu osobnost i provedbu izbora za članove vijeća mjesnih odbora i drugih oblika mjesne samouprave. Zbog velikog zanimanja za tu materiju i potrebe stručnih pojašnjenja u primjeni Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje) u dijelu koji uređuje mjesnu samoupravu, te odgovarajuću primjenu Zakona o izboru članova predstavničkih tijela u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/01 i 10/02 - Odluka Ustavnog suda RH) na izbor članova vijeća mjesne samouprave, u ovom članku autorica Stefanija Kasabašić, dipl. iur. iz Zagreba iznosi određena stručna pojašnjenja navedena u člancima o izborima uz dopunu novih stajališta proizašlih

U primjeni zakonskih odredbi Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje) i Zakona o izboru članova predstavničkih tijela u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/ 01 i 10/02 - Odluka USRH) od postupka usklađivanja statuta i drugih općih akata jedinica lokalne samouprave u dijelu koji se odnosi na osnivanje pojedinih oblika mjesne samouprave i provedbu izbora za članove vijeća mjesnih odbora i drugih oblika mjesne samouprave, postojale su i postoje još uvijek brojne nejasnoće i dvojbe.

Nejasnoće se, uglavnom, odnose na poimanje mjesne samouprave i njezine uloge u odlučivanju građana o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana, a osobito na ulogu mjesne samouprave u samoorganiziranju građana sa svrhom podizanja razine kulture življenja, humanih i drugih navika u neposrednoj lokalnoj sredini, odnosno naselju, jer takva mjesna samouprava u nas nema tradiciju.

Dvojbe su prisutne u vezi s odgovarajućom primjenom izbornog zakona za predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave na izbore u mjesnoj samoupravi, odnosno u primjeni izbornog zakona bez preslikavanja svih izbornih radnji lokalnih izbora za članove predstavničkih tijela općina i gradova na izbore u mjesnoj samoupravi.

1. Osnivanje mjesne samouprave

Polazeći od zakonskog okvira za osnivanje mjesne samouprave jedinice lokalne samouprave svojim statutima stvaraju pretpostavke za osnivanje mjesne samouprave i osnivaju mjesne odbore i druge oblike mjesne samouprave.

Mjesna samouprava ostvaruje se osnivanjem mjesnih odbora, gradskih četvrti odnosno gradskih kotareva, kao oblika sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

1.1. Osnivanje mjesnih odbora

Mjesni odbori osnivaju se kao oblik mjesne samouprave za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili dio većeg naselja odnosno grada, ako čini zasebnu cjelinu. Gradska četvrt, odnosno gradski kotar kao oblik mjesne samouprave osniva se za područje koje predstavlja gradsku i društvenu cjelinu povezanu zajedničkim interesima.

Mjerila za određenje pravnog oblika mjesne samouprave kao mjesnog odbora ili gradske četvrti (gradskog kotara) potrebno je interpretirati u smislu da općine i manji gradovi koji u svom sastavu imaju prigradska naselja, osnivaju mjesne odbore, a veći i veliki gradovi koji imaju naselja gradskog tipa kao gradske cjeline osnivaju mjesnu samoupravu u obliku gradskih četvrti, odnosno gradskih kotara.

Mjesni odbori i drugi oblici mjesne samouprave sukladno članku 57. Zakona osnivaju se statutom općine, odnosno grada. Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora temeljem članka 58. Zakona mogu dati građani, njihove organizacije i udruženja te druga tijela određena statutom.

1.2. Odredbe statuta općine, odnosno grada

Statutom općine, odnosno grada slijedom odredbe članka 59. Zakona potrebno je urediti postupak davanja inicijative i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, osnove pravila i programa rada mjesnog odbora, način financiranja i obavljanja administrativnih poslova, te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim aktom.

Postupak davanja inicijative za osnivanje mjesnog odbora i drugih oblika mjesne samouprave može se urediti na način da jasno i nedvosmisleno određuje tko može dati inicijativu za osnivanje mjesnog odbora ili gradske četvrti (gradskog kotara), te da tako uređen postupak odražava primjerenu volju građana lokalne sredine. Tako je kao inicijativu za osnivanje mjesnog odbora moguće propisati i izjašnjavanje građana (birača) u odgovarajućem postotku ili broju, ali i različitih udruga građana koje svojim djelovanjem na području naselja brinu o kulturnim, zdravstvenim, športskim i drugim potrebama lokalnog stanovništva.

Ovlasti predlagača za osnivanje mjesnog odbora ili drugog oblika mjesne samouprave može imati tijelo nadležno za predlaganje statuta (statutarno - pravna komisija) ili drugo odgovarajuće tijelo.

1.3. Djelokrug mjesne samouprave

Razrada djelokruga mjesne samouprave u sklopu zakonskog određenja članka 60. Zakona, kojim se mjesnom odboru povjerava obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave od neposrednog interesa za život i rad građana lokalne sredine, omogućava pravilno usmjeravanje razvoja mjesne samouprave. Tako se mjesnoj samoupravi mogu povjeriti poslovi kao što je uređenje naselja i drugi komunalni poslovi, gospodarenje poslovnim prostorijama bivših mjesnih zajednica u interesu lokalne sredine, skrbi za starije i nemoćne osobe i slično.

Međutim ono što mjesna samouprava mora prepoznati sama unutar povjerenih poslova to su potrebe lokalne sredine, ali i mogućnosti sudjelovanja građana i građanskih udruga u ostvarivanju potreba lokalne sredine (pomoć starijim i nemoćnim osobama, zadovoljavanje kulturnih, zdravstvenih, športskih i drugih potreba lokalnog stanovništva).

Srazmjerno povjerenim poslovima izrada programa rada; odnosno postupak njegovog donošenja treba biti otvoren prema građanima da sudjeluju u njegovom donošenju i izvršavanju. Financijska sredstva za izvršavanje povjerenih poslova i programa rada osiguravaju se u sklopu proračuna jedinice lokalne samouprave. Provedbu povjerenih poslova osiguravaju tijela mjesnog odbora (vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora), a nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja poglavarstvo, odnosno predstavničko tijelo u općinama i gradovima koji nemaju poglavarstvo.

S obzirom na određenje članka 66. Zakona da su mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi pravne osobe, dosadašnji mjesni odbori bez pravne osobnosti i drugi oblici mjesne samouprave ne mogu pravnim slijedom prerasti u mjesne odbore s pravnom osobnošću bez usklađivanja statuta i drugih općih akata. Dakle pravna osobnost mjesnih odbora zahtijeva utvrđivanje mjerila za njihovo osnivanje uz istovremeno preispitivanje potrebe za postojećim mjesnim odborima.

2. Mjesni izbori

U vezi s provedbom izbora za članove vijeća mjesnih odbora i drugih oblika mjesne samouprave prisutne su dvojbe glede određivanja, odnosno odgovarajuće primjene izbornog zakona za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave na izbore u mjesnoj samoupravi.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/ 01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje) u članku 61. određuje da se na postupak izbora za članove vijeća u mjesnoj samoupravi (mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotari) odgovarajuće primjenjuje Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/01 i 10/02 - Odluka Ustavnog suda RH).

Sukladno članku 61. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, vijeće mjesnog odbora i drugih oblika mjesne samouprave biraju građani s područja mjesnog odbora, koji imaju biračko pravo. Članovi vijeća biraju se neposredno tajnim glasovanjem, a na postupak izbora odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

2.1. Primjena osnovnih načela izbornog zakona

Odgovarajuća primjena izbornog zakona na izbore u mjesnoj samoupravi znači primjenu osnovnih načela izbornog zakona uz uvažavanje posebnosti mjesne samouprave. Iz tih razloga jedinice lokalne samouprave svojim statutom i drugim općim aktima pobliže samostalno propisuju posebnosti izbornog postupka za izbor članova vijeća mjesnih odbora i drugih oblika mjesne samouprave u skladu s tim Zakonom.

Primjena osnovnih načela izbornog zakona znači neposrednu primjenu izbornog zakona o izborima članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave na izbore za članove vijeća mjesnih odbora i drugih oblika mjesne samouprave. Slijedom toga izbori za članove vijeća mjesnog odbora, čiji mandat traje četiri godine, provode se neposredno tajnim glasovanjem, a biraju ih birači, odnosno punoljetni građani, koji na području mjesnog odbora i drugog oblika mjesne samouprave imaju prebivalište. Isto tako na postupak glasovanja, utvrđivanje rezultata izbora i računanje rokova u izbornim radnjama, neposredno se primjenjuje izborni zakon. Izbori se mogu održati istekom roka od 30 dana od dana raspisivanja izbora, pa sve do isteka roka 60 dana od njihovog raspisivanja. Prema ovim rokovima određuju se pojedine izborne radnje, odnosno kalendar radnji za provedbu izbora, a ujedno se prema tako utvrđenim rokovima obavlja nadzor zakonitosti provedenih izbora.

2.2. Donošenje posebne odluke u skladu sa zakonom i statutom

Ostale odredbe o provedbi izbora u mjesnoj samoupravi u skladu s izbornim zakonom i mjesnim prilikama samostalno uređuju jedinice lokalne samouprave. U tom smislu jedinice lokalne samouprave samostalno propisuju provedbu izbora za članove vijeća mjesne samouprave posebnom odlukom u skladu s izbornim zakonom i statutu svoje jedinice.

U sklopu takvog pravnog poimanja odgovarajuće primjene izbornog zakona odlukom o provedbi izbora u mjesnoj samoupravi jedinice lokalne samouprave, uvažavajući mjesne prilike, mogu propisati osobito: izborna tijela i njihove ovlasti, tijelo nadležno za raspisivanje mjesnih izbora, broj članova vijeća mjesnih odbora, utvrđivanje rokova za raspisivanje izbora i izbornih radnji, postupak kandidiranja i broj potpisa za nezavisne kandidatske liste, način objave kandidatskih lista, tiskanje glasačkih listića i njihovu zaštitu, nespojivost člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i člana vijeća mjesnog odbora primjereno mjesnoj samoupravi, tijela za zaštitu izbornog prava i troškove izbora.

Ako se u mjesnoj sredini pojave i druge posebnosti jedinice lokalne samouprave mogu ih na isti način propisati u skladu s izbornim zakonom.

2.3. Zaštita izbornog prava

Jedinice lokalne samouprave za provedbu izbora za članove vijeća mjesnog odbora propisuju u skladu s izbornim zakonom, osnivanje izbornih tijela na razini jedinice lokalne samouprave i to na način da se osigura dvostupanj-ska zaštita izbornog prava, odnosno pravna zaštita po prigovoru zbog nepravilnosti u izbornom postupku, te postupak u povodu žalbe na rješenje o prigovoru. Kao izborna tijela za provedbu izbora jedinice lokalne samouprave, mogu osnivati općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo, povjerenstvo za izbor članova vijeća mjesnog odbora i biračke odbore, a za nadzor zakonitosti izbora u povodu žalbe komisije za statutarno pravna pitanja ili drugo odgovarajuće tijelo.

2.4. Raspisivanje izbora

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora, u skladu s izbornim zakonom može raspisati poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave koja nema poglavarstvo, a koje ujedno određuje točan datum održavanja izbora. Izbori se ne moraju obvezno raspisivati istovremeno s izborima za članove predstavničkih tijela jedinice lokalne samouprave. To pravo prepušta se samostalnom uređivanju svakoj jedinici lokalne samouprave.

2.5. Postupak kandidiranja

Postupak kandidiranja u skladu s izbornim zakonom, primjenjuje se i na mjesnu samoupravu na način da političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači mogu predložiti liste za izbor članova vijeća mjesnih odbora. Ako u postupku predlaganja kandidata birači predlažu nezavisne liste, tada jedinica lokalne samouprave u skladu sa člankom 12. Zakona, može samostalno propisati broj potpisa potreban za pravovaljanost liste ili u postotku od ukupnog broja birača u mjesnom odboru prema podacima posljednjih izbora održanih na području mjesnog odbora, a srazmjerno broju potpisa određenom za nezavisnu listu za općinske odnosno gradske izbore ili se broj potpisa može odrediti na drugi način.

Primjena instituta nespojivosti člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i člana vijeća mjesnog odbora ne proistječe iz izbornog zakona. Eventualnu nespojivost člana tijela jedinice i vijeća mjesnog odbora mogu same urediti jedinice.

U postupku zaštite zakonitosti izbornog prava, jedinice lokalne samouprave propisuju koja tijela rješavaju po prigovoru i žalbi zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i postupku izbora, ali u rokovima određenim člankom 52. Zakona.

2.6. Sredstva

Sredstva za provedbu mjesnih izbora osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne samouprave. Visinu sredstava na ime izbornih troškova i način korištenja uređuju jedinice lokalne samouprave samostalno.

3. Uporaba pečata i natpisne ploče

U svom radu mjesni odbori i drugi oblici mjesne samouprave kao pravne osobe mogu koristiti pečat. Sukladno članku 1. i 2. Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 33/95), pečat s grbom Republike Hrvatske koriste tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima (samo u vezi s tim javnim ovlastima). Pravne osobe s javnim ovlastima, temeljem javnih ovlasti povjerenih zakonom, samostalno u sklopu svoga djelokruga obavljaju poslove od javnog interesa, rješavaju u pojedinačnim stvarima i donose pravno obvezu-juće akte. Budući da mjesnim odborima i drugim oblicima mjesne samouprave nisu zakonom povjerene javne ovlasti, slijedom toga ne mogu koristiti pečat s grbom Republike Hrvatske.

Uredba o sadržaju naziva tijela državne uprave, lokalne i mjesne samouprave (Nar. nov., br. 25/94) i Naputak o provedbi Uredbe o sadržaju naziva tijela državne uprave, lokalne i mjesne samouprave (Nar. nov., br. 61/94) određuju sadržaj natpisne ploče tijela mjesne samouprave i zaglavlje akta mjesnog odbora, gradske četvrti i gradskog kotara, na način da natpisna ploča sadržava grb Republike Hrvatske, naziv Republika Hrvatska, naziv županije, grada i naziv tijela mjesnog odbora ili gradske četvrti ili gradskog kotara, a zaglavlje akta sadržava iste elemente kao i natpisna ploča, te mjesto i datum izrade akta.

4. Umjesto zaključka

Svi navedeni primjeri, kako statutom i drugim općim aktima urediti osnivanje mjesne samouprave i provedbu mjesnih izbora, mogu poslužiti kao način uređivanja i provedbe mjesnih izbora.

Međutim, odgovor na pitanje što to ljude prema mjestu rada i mjestu stanovanja upućuje jedne na druge u lokalnoj sredini i kako se oni mogu organizirati oko zajedničkih pitanja u navedenim okvirima, određuje ujedno potrebu osnivanja, veličinu i oblik mjesne samouprave, a onda i način organiziranja mjesnih izbora i rad članova vijeća mjesne samouprave. Osnivanje mjesne samouprave, njezini izbori i djelovanje tada poprimaju sasvim drugi pristup od onoga koji se često pojavljuje kroz brojne upite.

Cilj stručnih pojašnjenja i primjera iz prakse je potaknuti jedinice lokalne samouprave i građane, koji žive i organiziraju se na lokalnoj razini, radi ostvarivanja osnovne uloge mjesne samouprave, da primjenu propisa shvate kao pravni okvir unutar kojega, uz primjenu osnovnih načela izbornog zakona, samostalno uređuju mjesnu samoupravu primjereno potrebama svoje sredine.