Zakon o osiguranju radničkih tražbina (Nar. nov., br. 70/17 - u nastavku teksta: Zakon), kojim se regulira ostvarivanje prava radnika u slučaju stečaja poslodavca i/ili u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti isplate plaće, stupio je na snagu 27. srpnja 2017. Stupanjem na snagu toga Zakona prestao je vrijediti Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca (Nar. nov., br. 86/08, 80/13 i 82/15).

Novim Zakonom otklonjeni su nedostatci u postupovnim odredbama koji otežavaju pravilno postupanje, ali su propisane i odredbe koje dovode do učinkovitije zaštite materijalnih prava radnika na društveno i socijalno prihvatljivoj razini. Učinkovitije se štite egzistencijalna prava radnika te se omogućava da isplaćena prava radnika budu izuzeta od ovrhe. 

Namjera donošenja novog Zakona je zaštita onih radnika koji svojim radom kod poslodavca nisu, a niti su mogli utjecati na donošenje odluka o poslovanju društva pa samim time i ne mogu snositi odgovornost za loše poslovanje. Također, predmetnim je Zakonom postignuta namjera zakonodavca na usklađivanju naziva Zakona sa sadržajem odnosno naziv Agencije[1] s djelatnošću koju obavlja, dakle osiguranja radničkih tražbina.

1. na neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja (zaštićeno razdoblje je tri mjeseca)

2. na neisplaćene naknade plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju, koje je, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju

3. na neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo do otvaranja stečajnog postupka pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini do iznosa minimalne plaće, kao ekvivalenta mjesečnoj plaći iz točke 1.

4. na otpremninu pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine

5. na pravomoćno dosuđenu naknadu štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, u visini do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.

Bitno je naglasiti da su odredbama novog Zakona primanja koja radnicima osigurava Agencija u slučaju stečaja poslodavca, u cijelosti izuzeta od ovrhe.

1. do tri neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec za koji plaća odnosno naknada plaće nije isplaćena i

2. do tri neisplaćene naknade plaće za bolovanje, koju je, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju.

Kako bi radnici na vrijeme i u pripadajućim iznosima ostvarili svoje naknade, potrebno je pridržavati se Zakonom propisanih rokova i dostaviti propisanu dokumentaciju.

U svom postupanju Agencija nailazi na nekoliko problema zbog kojih se odgađa postupak isplate naknada radnicima.

Najčešći uzroci u procesu osiguranja tražbina u slučaju stečaja poslodavca, a koji utječu na odugovlačenje postupka donošenja konačnog rješenja jesu sljedeći:

• nedovoljna informiranost radnika o mogućnosti ostvarivanja prava pred Agencijom. Zakonom je propisano da se postupak za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca pokreće na zahtjev radnika (čl. 28. st. 1. Zakona). Postavlja se pitanje na koji će način radnik biti obaviješten o tom pravu. Mišljenja smo da su stečajni upravitelji osobe koje bi trebale obavijestiti radnika i o tom pravu, iako Zakonom nije propisana ta obveza stečajnim upraviteljima. 

Druga mogućnost je da se radnik informira putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ - u nastavku teksta: Zavod). Činjenica je da se većina radnika nakon otvaranja stečajnog postupka javlja ispostavama Zavoda. Agencija već dugi niz godina sa Zavodom ima uspostavljen Sporazum o poslovnoj suradnji kojim je utvrđena suradnja na način da Zavod provodi administrativne poslove zaprimanja zahtjeva radnika u slučaju stečaja poslodavca te ih pravodobno prosljeđuje na postupanje Agenciji.

Agencija je u svom nastojanju što učinkovitijeg informiranja radnika o mogućnostima i načinu ostvarivanja prava u slučaju stečaja poslodavca tiskala i distribuirala »Vodič kroz postupak osiguranja tražbina u slučaju stečaja i u slučaju blokade računa poslodavca«. Vodič je dostupan korisnicima u svim područnim uredima Zavoda odnosno ispostavama. 

Vrlo važnu ulogu u informiranju radnika o njihovim pravima imaju i sindikati. U onim trgovačkim društvima u kojima je prisutan sindikalni rad, u pravilu, radnici su bolje informirani i u trenutku pokretanja postupka dokumentacija je ispravnija i kompletnija. 

• Nedovoljna suradnja pojedinih stečajnih upravitelja pri dostavi dokumentacije (poglavito kada je stečajni postupak otvoren i zaključen). Kako je navedeno, stečajni upravitelji nemaju obvezu obavještavanja radnika o pravima koja mogu ostvariti putem Agencije. Međutim, Zakonom je jasno propisano da su stečajni upravitelji dužni Agenciji na njezin zahtjev dostaviti sve podatke potrebne za provedbu postupka osiguranja tražbina u roku 15 dana od dana primitka zahtjeva (obveza stečajnih upravitelja propisana je čl. 29. i 31. Zakona). Člankom 37. Zakona propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu 1.000,00 do 3.000,00 kuna kazniti stečajni upravitelj ako ne dostavi dokumentaciju Agenciji. 

- na popis priznatih i osporenih tražbina prema vrsti tražbine i razdoblju za koja je ona priznata odnosno osporena

- na podatak o neisplaćenim plaćama za zaštićeno razdoblje odnosno za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja odnosno prestanka radnog odnosa ako je radniku radni odnos prestao unutar šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka

- na podatak o možebitnom razdoblju bolovanja radnika na teret poslodavca odnosno razdoblju bolovanja radnika na teret HZZO-a

- na podatak je li naknada za neiskorišteni godišnji odmor utvrđena u stečajnom postupku jer ona ponekad nije istaknuta u tablici utvrđenih tražbina

- na podatak o prosječnim mjesečnim bruto plaćama na temelju kojih je utvrđeno pravo na isplatu otpremnine, sukladno odredbama članka 126. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14)

- na obračune otpremnina s prosječnom mjesečnom bruto plaćom na temelju koje je utvrđeno pravo na isplatu otpremnine, godinama neprekidnog staža koje je radnik ostvario kod poslodavca stečajnog dužnika i utvrđenoj otpremnini u stečajnom postupku

- na ugovor o radu ili drugi dokaz o zasnivanju radnog odnosa

- na odluku odnosno drugi dokaz o prestanku radnog odnosa (odjavu radnika s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje).

• Pogrešno ili nepotpuno utvrđene tražbine od trgovačkog suda (posljedična nemogućnost postupanja Agencije). Sukladno članku 26. Zakona, kada je stečajni postupak otvoren i provodi se, prava propisana u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem radnik može ostvariti ako mu je tražbina utvrđena u stečajnom postupku i ako zahtjev za osiguranje svoje tražbine podnese u roku i na način utvrđen Zakonom. Dakle, osnova za postupanje Agencije je utvrđena tražbina od strane trgovačkog suda i podneseni zahtjev Agenciji od strane radnika.

Situacija u praksi je takva da se zahtjev radnika Rješenjem odbacuje zbog preuranjenog podnošenja zahtjeva ili se odbija zbog zakašnjelog podnošenja zahtjeva od strane radnika. 

U slučaju kad se stečajni postupak ne provodi, tražbinu utvrđuje stečajni upravitelj odnosno poslodavac. U situacijama kad je radnik na ispitnom ročištu upućen na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine - rok od 30 dana za podnošenje zahtjeva računa se od primitka pravomoćne presude kojom je utvrđena visina tražbine i isplatni red.

• Neuvrštenje Agencije u diobeni popis. Jedan od problema na koje nailazimo u praksi jest i pojava da stečajni upravitelj ne uvrsti Agenciju u diobni popis. Člankom 32. Zakona propisano je da danom prijenosa tražbina (odnosno plaćanjem od strane Agencije) Agencija preuzima sva procesna prava stečajnog vjerovnika u odnosu na preuzete tražbine i konstitutivno postaje stečajni vjerovnik I. višeg isplatnog reda.

O prijenosu tražbina i preuzimanju procesnih prava stečajnog vjerovnika Agencija obavještava sud nadležan u stečajnom postupku, uz dokaz o ispunjenju dijela tražbina. Na temelju te obavijesti, sud nadležan u stečajnom postupku ispravit će tablicu ispitanih tražbina i primjerak tako ispravljenog rješenja o utvrđivanju tražbina objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. 

U praksi se događa da stečajni upravitelji trgovačkim sudovima ne dostave ispravljenu tablicu tražbina, čime izostane i uvrštenje Agencije u diobeni popis. Agencija redovito prati promjene uvidom u e-Oglasnu ploču Ministarstva pravosuđa, po stečajnim dužnicima i po svakoj uočenoj nepravilnosti podneskom se traži ispravak od stečajnog upravitelja odnosno obavještava se trgovački sud.

Agencija je do sada isplatila ukupno 608.490.276,00 kuna za 46.236 radnika od 1.027 poslodavaca. Povrat sredstava u Državni proračun iznosi 137.128.005,00 kuna, što čini tek 23 % od ukupno isplaćenih sredstava. 

Nedostatci u procesu osiguranja tražbina u slučaju blokade računa poslodavca jesu sljedeći:

• nedovoljna informiranost poslodavaca koji nisu u mogućnosti radnicima isplatiti plaću o mogućnosti ostvarivanja prava pred Agencijom. Prema podatcima Inspektorata rada, u mjesecu rujnu 2015. godine 6.293 poslodavca nisu na vrijeme isplaćivala plaću radnicima. S redovitom neisplatom plaća u rujnu 2015. godine bilo je obuhvaćeno ukupno 21.647 radnika, dok je kumulativ za dva mjeseca bio viši od 40 tisuća radnika.

Od 1. rujna 2015., stupanjem na snagu odredbe da je poslodavac koji do posljednjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću odnosno naknadu plaće koja radniku pripada za prethodni mjesec, dužan za svakog radnika prvog sljedećeg radnog dana dostaviti Financijskoj agenciji zahtjev za prisilnu naplatu, kojim zahtijeva provedbu ovrhe na svojim novčanim sredstvima za iznos obračuna neisplaćene plaće odnosno naknade plaće u korist radnika, broj poslodavaca koji redovito ne isplaćuju plaće postupno se smanjivao.

Prema podatcima za srpanj 2017. godine, broj poslodavaca koji nisu isplatili plaću bio je 926, a radnika koji su bili obuhvaćeni neisplatom plaća bilo je 3.339. Iz podataka je vidljivo da se broj poslodavaca koji redovito ne isplaćuju plaće, od ukupno početnih 6.293 umanjio na 926, dok se broj radnika od ukupno početnih 21.647 smanjio na 3.339.

Podatci koji ukazuju na neinformiranost poslodavaca takvi su da oko 300 poslodavaca nije isplatilo plaće radnicima, a nisu se niti obratili Agenciji za isplatu, pa su radnici ostali uskraćeni i za ona minimalna primanja koja osiguravaju minimum socijalne egzistencije, a koje je Republika Hrvatska osigurala u državnom proračunu za tu namjenu putem Agencije.

• Dostavljanje nepotpune dokumentacije dovodi do produljenja rokova u rješavanju. Prilikom podnošenja zahtjeva od strane poslodavaca za isplatu plaće/naknade plaće u visini minimalne plaće u slučaju blokade računa poslodavca, od poslodavaca se najčešće traži nadopuna ili ispravak dokumentacije, koji se odnosi na sljedeće: 

- ispravak specifikacija i rasporeda minimalne plaće jer dostavljene specifikacije i raspored minimalne plaće moraju biti usklađeni sa zahtjevima za prisilnu naplatu, koji su podneseni Financijskoj agenciji

- obrazloženje odnosno ispravak specifikacija i rasporeda minimalne plaće za radnike kojima je u specifikacijama naveden iznos manji od minimalne plaće

- JOPPD obrazac (oznaka primitka/obveze doprinosa 0051) načinjen prema dostavljenim specifikacijama i rasporedu za minimalne plaće te potvrda elektroničkog sustava središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije o uspješnoj provjeri JOPPD obrasca.

- potvrde Financijske agencije o evidentiranim i neizvršenim osnovama za plaćanje - zahtjevima za prisilnu naplatu za pojedini mjesec.

•Nedovoljno dobra suradnja s povjerenicima u predstečajnom postupku, odnosno stečajnim upraviteljima u stečajnom postupku. Velik broj poslodavaca koji prođu kroz postupak predstečaja i kojima se ne realizira stečajni plan završe u stečajnom postupku. Od izuzetne je važnosti suradnja povjerenika predstečajnog postupka i stečajnog upravitelja u slučajevima kada se ne radi o jednoj te istoj osobi. Kontinuitet u procesu poslovanja i vođenja dokumentacije utječe i na brže rješavanje u upravnom postupku u Agenciji. 

Od primjene Zakona u odnosu na institut blokade računa poslodavca (rujan 2015. godine) u upravnom postupku odlučivanja po zahtjevima za isplatu plaće/naknade plaće u visini minimalne plaće u slučaju blokade računa poslodavca, Agencija je ukupno isplatila 27.528.833,00 kune za 3.970 radnika odnosno 168 poslodavaca.

Vizija Agencije je povećanje socijalne sigurnosti radnika u slučaju neostvarenih materijalnih prava iz radnog odnosa, kada je nad poslodavcem otvoren stečaj ili kada su mu računi blokirani zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće i naknade plaće.

Misija Agencije je osiguranje socijalnog minimuma radnika u slučaju stečaja poslodavca i u slučaju blokade računa poslodavca, neovisno o tijeku stečajnog ili ovršnog postupka te ostvarenje regresnih prava u stečajnom ili ovršnom postupku. 

Cilj Agencije je zaštita i osiguranje potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca i zaštita i osiguranje potraživanja radnika u slučaju blokade računa poslodavca. 

U ispunjenju vizije, misije i cilja Agencije prijeko je potrebna izuzetno dobra suradnja svih aktivnih sudionika opisanog procesa upravnog postupanja, s osobitim naglaskom na stečajne upravitelje i poslodavce.

[1] Agencija za osiguranje radničkih tražbina (u nastavku teksta: Agencija).