Suzbijanje korupcije (na svim područjima djelatnosti) u Republici Hrvatskoj je ne samo zadani politički kriterij koji valja ispuniti za članstvo u Europskoj uniji, već i nužna pretpostavka ekonomskog blagostanja i društvenog napretka. Stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije na razini državnih institucija, unapređivanje je pravnog i institucionalnog okvira za učinkovito i sustavno suzbijanje korupcije, jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu tijela državne vlasti, jačanje povjerenja građana da administracija radi za njihovo dobro, te sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, koji zbog sukoba privatnog interesa javnog dužnosnika i obavljanja javne dužnosti može rezultirati korupcijom. Pitanje sprječavanja sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti prvi je put bio uređen Zakonom o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti,¹ koji je donesen 2003. i od tada do 16. veljače 2011., kad je donesen novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa,² bilo je šest izmjena i dopuna prvotnog Zakona.

Zakonom o sprječavanju sukoba interesa (Nar. nov., br. 26/11 - u nastavku teksta: Zakon), u svrhu jačanja čestitosti, odgovornosti i zakonitog upravljanja javnim poslovima i državnom imovinom, sukladno načelima Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije, koju je Republika Hrvatska ratificirala 2005., unapređuje se postojeći sustav pravnog i institucionalnog okvira kroz jačanje neovisnosti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, preciznije se uređuje niz instrumenata za sprječavanje sukoba interesa, uvodi se sustav nadziranja i verificiranja izjave o imovini (imovinske kartice) javnih dužnosnika te propisuju stroge sankcije za slučaj nepoštovanja propisa.

Člankom 2. Zakona, za razliku od prijašnjih odredaba Zakona, preciznije se određuje pojam sukoba interesa te se navode situacije u kojima postoji sukob interesa dužnosnika. Tako se utvrđuje da sukob interesa postoji kad su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:

Osim opisa situacija u kojima postoji sukob interesa dužnosnika, navedenim člankom Zakona izričito se propisuje zabrana, odnosno da u obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa.

Pojam dužnosnika definiran je tako da se Zakon primjenjuje i na osobe koje su se i prema prijašnjem Zakonu smatrali dužnosnicima (primjerice, predsjednik RH, zastupnici u Hrvatskom saboru, predsjednik, podpredsjednici i ministri u Vladi RH, predsjednik i suci Ustavnog suda RH i dr.). Odredbe Zakona također se primjenjuju i na obnašatelje dužnosti, koje kao dužnosnike imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske ili predsjednik Republike Hrvatske, osim osoba koje imenuje predsjednik Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske. Novina u Zakonu je da se odredbe koje se odnose na obvezu podnošenja izvješća o imovnom stanju te na provjeru tih izvješća i sankcioniranje zbog povreda tih odredaba odgovarajuće primjenjuju i na rukovodeće državne službenike, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prethodno provedenog natječaja.

Člankom 7. Zakona izričito su propisana zabranjena djelovanja dužnosnika. U slučaju postupanja protivno navedenih zabrana Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dužnosniku može izreći sankcije propisane člankom 42. Zakona, odnosno može izreći opomenu, obustavu isplate dijela neto mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva. Dužnosnicima je zabranjeno:

a) primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti,

U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatražiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Povjerenstvo mora najkasnije u roku 15 dana od dana primitka zahtjeva dati obrazloženo mišljenje na zahtjev dužnosnika. Nakon izbora ili imenovanja na javnu dužnost dužnosnik je dužan urediti svoje privatne poslove da bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi dužnosnik ga je dužan razriješiti tako da zaštiti javni interes. U slučaju dvojbe o mogućem sukobu interesa dužnosnik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni interes od javnog.

Člankom 2. Zakona propisano je da su dužnosnici obvezatni u roku 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa izvješće s podacima o dužnosti koju obavljaju profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnašaju, odnosno djelatnostima koje obavljaju, o djelatnosti koju su obavljali neposredno prije stupanja na dužnost i s podacima o svojoj imovini te imovini svoga bračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na taj dan te da će u roku 30 dana po prestanku obnašanja javne dužnosti podnijeti izvješće Povjerenstvu o imovnom stanju, a ako je tijekom obnašanja javne dužnosti došlo do bitne promjene imovinskog stanja istekom godine u kojoj je promjena nastupila. Navedena obveza izvještavanja o svojoj imovini te imovini bračnog ili izvanbračnog druga ili malodobne djece odnosi se i na ponovno izabrane ili imenovane dužnosnike, bez obzira na to obnašaju li dužnost profesionalno ili neprofesionalno.

U svrhu propisivanja jasne definicije o sadržaju izvješća s podacima o imovini dužnosnika navedenom odredbom propisano je da podaci o imovini dužnosnika obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini. Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno. Za podatke o stečenoj imovini propisano je da oni obuhvaćaju sljedeće podatke:

- o nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba

- o pokretninama veće vrijednosti

- o poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima

- o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos neto prihoda dužnosnika

- o dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama

- o dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku

- o primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

Tom se odredbom nastojalo definirati i pojasniti što se smatra pokretninama veće vrijednosti, te je propisano da se pod pokretninama veće vrijednosti podrazumijevaju: vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 30.000,00 kuna, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta. 

Podaci iz izvješća su javni i mogu se objaviti bez suglasnosti dužnosnika. Navedenom je odredbom također propisana i novina, a ta je da Povjerenstvo od dužnosnika može zahtijevati da podacima o imovini priloži i odgovarajuće dokaze. U svrhu osiguranja da će dužnosnici neposredno prije stupanja na javnu dužnost podnijeti izvješće s podacima o svojoj imovini te imovini svoga bračnog druga i malodobne djece, Zakonom je propisano da prije nego što podnese izvješće dužnosnik ne može primiti plaću.

Zakonom je propisano da dužnosnici ne mogu biti članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova, odnosno nadzornih odbora izvanproračunskih fondova niti mogu obavljati poslove upravljanja u poslovnim subjektima. Iznimno, dužnosnici mogu biti članovi u najviše do dva upravna vijeća ustanova, odnosno nadzorna odbora izvanproračunskih fondova koji su od posebnog državnog interesa, osim ako posebnim zakonom nije određeno da je dužnosnik član upravnog vijeća ustanove, odnosno nadzornog odbora izvanproračunskog fonda po položaju.

Za članstvo u upravnim vijećima ustanova, odnosno nadzornim odborima izvanproračunskih fondova dužnosnik nema pravo na naknadu, osim prava na naknadu putnih i drugih troškova. Hrvatski sabor utvrđuje popis pravnih osoba od posebnoga državnog interesa na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Za dužnosnike jedinica lokalne, odnosno područne samouprave predviđa se isto ograničenje kao za dužnosnike na državnoj razini.³

Zakonom se smanjuje udjel u poslovnom subjektu u kojem dužnosnik ima udjel u vlasništvu (kapitalu trgovačkog društva), a s kojim tijelo u kojem dužnosnik obnaša dužnost stupa u poslovni odnos s dosadašnjih 20% na 0,5%. Zakonom se također reguliraju dvije vrste situacija: 

1) poslovni subjekt u kojem dužnosnik ima 0,5% ili više udjela u vlasništvu (kapitalu), ne može stupiti u poslovni odnos s tijelom javne vlasti u kojem dužnosnik obnaša dužnost. Da bi se spriječilo izbjegavanje toga ograničenja, ta zabrana se odnosi i na članove obitelji dužnosnika, pod uvjetom da je dužnosnik u razdoblju od dvije godine prije preuzimanja pa do prestanka obnašanja dužnosti prenio predmetni udjel u vlasništvu (kapitalu) na člana obitelji. Izričito se propisuje ništetnost pravnih akata, odnosno pravnih poslova donesenih/sklopljenih protivno odredbama Zakona.

2) u slučaju kad tijelo u kojem dužnosnik obnaša dužnost stupa u poslovni odnos s poslovnim subjektom u kojem član obitelji dužnosnika ima 0,5% ili više udjela u vlasništvu (kapitalu), dužnosnik je dužan o tome pravodobno obavijestiti Povjerenstvo.⁴

Za razliku od prije važećeg Zakona, tim se odredbama Zakona uvode ograničenja za dužnosnike kojima je prestala dužnost odnosno propisuje se da obveze koje proizlaze iz Zakona počinju danom stupanja na dužnost i traju dvanaest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti. Tako se Zakonom uvode sljedeća ograničenja: 

1) jednu godinu nakon prestanka dužnosti, dužnosnik ne smije prihvatiti imenovanje ili izbor ili sklopiti ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata dužnosnika bila u poslovnom odnosu ili kad u trenutku imenovanja, izbora ili sklapanja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojem je obnašao dužnost; 

2) pravna osoba na koju se odnose navedena ograničenja ne smije imenovati ili izabrati na dužnost dužnosnika ili s njim sklopiti ugovor kojim dužnosnik stupa u radni odnos u roku jedne godine od prestanka dužnosti protivno Zakonu. 

Propisano je također da Povjerenstvo može dužnosniku dati suglasnost na imenovanje, izbor ili sklapanje ugovora ako iz okolnosti konkretnog slučaja proizlazi da ne postoji sukob interesa. Propisano je i da će Povjerenstvo u slučaju utvrđenja povrede navedenih odredaba Zakona, bez odgađanja, obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je samostalno tijelo javne vlasti koje se osniva radi provedbe Zakona, odnosno radi sprječavanja sukoba interesa kao specifičnog oblika korupcije u obnašanju javnih dužnosti.

Da bi se otklonili nepoželjni elementi političkog utjecaja u donošenju odluka Povjerenstva i da bi se istodobno involvirali predstavnici javnosti kao nadziratelji rada javne vlasti, Zakonom je promijenjen sastav članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.⁵

Sada se Zakonom Povjerenstvo definira kao samostalno državno tijelo koje ima zasebna financijska sredstva. Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i četiri člana Povjerenstva koji za svoj rad primaju plaću (profesionalizacija Povjerenstva). Mandat predsjednika i članova Povjerenstva je pet godina. 

Glede načina izbora predsjednika i četiri člana Povjerenstva propisano je da izbor obavlja Hrvatski sabor tajnim glasovanjem na temelju liste kandidata koju sastavlja Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskog sabora, nakon objave javnog poziva. Prestanak mandata prije isteka razdoblja od pet godina uređen je restriktivno (isključena je mogućnost opoziva zbog nesavjesnog/nepravilnog rada). Da bi se isključio politički utjecaj na Povjerenstvo, među potrebnim uvjetima za predsjednika i člana Povjerenstva propisuje se da nije član političke stranke, a niti je bio član političke stranke posljednjih pet godina do dana kandidiranja za predsjednika ili člana Povjerenstva.⁶

Povjerenstvo donosi odluke većinom glasova članova Povjerenstva. Akte Povjerenstva potpisuje predsjednik koji rukovodi radom Povjerenstva i saziva sjednice. Tim su Zakonom unaprijeđene postojeće odredbe te su jasno definirane nadležnosti Povjerenstva, s naglaskom na provedbi provjere i proaktivnom preventivnom djelovanju (obveza izdavanja smjernica i provedbe izobrazbe). Tako se propisuje da su nadležnosti Povjerenstva:

- pokretanje postupaka sukoba interesa i donošenje odluka o tome predstavlja li određeno djelovanje ili propust dužnosnika povredu odredaba ovoga Zakona;

- donošenje Pravilnika o postupku pred Povjerenstvom, kojim se uređuje način rada i odlučivanje Povjerenstva, donošenje odluka, davanje mišljenja, propisivanje obrazaca i ustrojavanje registra radi primjene pojedinih odredaba toga Zakona;

- provjera podataka iz izvješća o imovnom stanju dužnosnika, sukladno odredbama ovoga Zakona, i na način propisan Pravilnikom kojim se uređuje postupak provjere podataka iz izvješća o imovnom stanju dužnosnika, donesenim na temelju ovoga Zakona;

- izrada smjernica i uputa dužnosnicima u svrhu učinkovitog sprječavanja sukoba interesa;

- redovito provođenje izobrazbe dužnosnika u pitanjima sukoba interesa i podnošenja izvješća o imovnom stanju;

- suradnja s nadležnim tijelom za izradu zakona u području sprječavanja sukoba interesa dužnosnika te podnošenje inicijativa nadležnim tijelima za predlaganje izmjena i dopuna zakona;

- suradnja s nevladinim organizacijama i ostvarivanje međunarodne suradnje u području sprječavanja sukoba interesa;

- obavljanje drugih poslova određenih Zakonom.

Povjerenstvo izvješćuje Hrvatski sabor o svom radu jednom godišnje, i to najkasnije do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

1 Nar. nov., br. 163/03, 94/04, 48/05, 141/06, 60/08, 38/09 i 92/10). 
2 Zakon o sprječavanju sukoba interesa stupio je na snagu 10. ožujka 2011. 
3 1) Zabrana članstva u upravnim i nadzornim odborima trgovačkih društava. 
 2) Iznimno, dopušteno je članstvo u upravnim vijećima i nadzornim odborima ustanova odnosno izvanproračunskih fondova od posebnog interesa za jedinice lokalne odnosno područne samouprave. 
4 Povjerenstvo izdaje upute u svrhu izbjegavanja sukoba interesa koje je dužnosnik dužan poštovati. U suprotnom, predviđena je sankcija ništetnosti pravnog akta odnosno pravnog posla. 
5 Prije se Povjerenstvo sastojalo od 11 članova te se šest članova Povjerenstva imenovalo iz redova zastupnika Hrvatskog sabora, a pet članova iz redova uglednih javnih djelatnika, s tim da su tri člana Povjerenstva iz redova zastupnika Hrvatskog sabora članovi stranke koja obnaša vlast, a tri člana iz redova oporbenih stranaka. 
6 Da bi se postigla samostalnost u radu Povjerenstva, što podrazumijeva i uključuje punu materijalnu, organizacijsku i svaku drugu samostalnost, Zakonom je propisano da Povjerenstvo ima stručnu službu koja se osniva za obavljanje stručnih poslova iz djelokruga Povjerenstva te administrativnih i tehničkih poslova čije obavljanje omogućava redovito i nesmetano djelovanje Povjerenstva. Osnivanjem stručne službe Povjerenstvu se omogućilo da djelotvorno i slobodno od svakog nepropisnog utjecaja izvršava svoju osnovnu dužnost, tj. sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.