1. Uvod

Nakon što je donesen Državni proračun, Hrvatski sabor donio je Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002. godinu (Nar. nov., br. 116/01 - u nastavku teksta: Zakon).

Tim je Zakonom u strukturi proračuna sukladno čl. 2., st. 1.-3. uređeno sljedeće: opći dio Proračuna sastoji se od Računa orihoda i rashoda te Računa financiranja/ zaduživanja, a Posebni dio sadržava raspored rashoda prema ekonomskoj i funkcijskoj klasifikaciji i proračunskim korisnicima; u Bilanci prihoda i rashoda iskazani su porezni i neporezni prihodi, drugi prihodi od državne imovine te sredstva za financiranje javnih rashoda na razini države na temelju zakonskih propisa, u Računu financiranja/zaduživanja iskazani su primici iz financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova, što je povezano s financiranjem salda Računa prihoda i rashoda.

2. Upravljanje prihodima i rashodima Državnog proračuna

U Proračunu za 2002. godinu osigurana su sredstva ministarstvima, tijelima državne vlasti (zakonodavna, sudbena i izvršna), ostalim tijelima državne uprave (županijski uredi, državne upravne organizacije i zavodi) te javnim ustanovama koje se financiraju iz sredstava Državnog proračuna, koji su određeni za nositelje sredstava na pojedinim stavkama.

Navedeni proračunski korisnici (u nastavku teksta: korisnici) nositelji su sredstava za pojedine namjene koje su propisane zakonima i propisima donesenima na temelju tih zakona. Sredstva se smiju koristiti samo za namjene i do visine utvrđene u posebnom dijelu Proračuna (Glava II. Posebni dio, čl. 3. Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2002. godinu - Nar. nov., br. 116/01 - u nastavku teksta: Proračun). To znači da korisnici ne smiju koristiti proračunska sredstva za namjene koje nisu posebnim propisima utvrđene kao njegovi izdaci i za koje se sredstva osiguravaju u Proračunu radi financiranja djelatnosti za koju je korisnik ustrojen.

No, ako korisnici ne bi koristili proračunska sredstva za utvrđene namjene ili ako preuzmu obveze iznad svote utvrđene u Proračunu, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna odgovorna osoba korisnika Proračuna (čl. 47., st. 1. Zakona).

Zakonom je uređeno da korisnici smiju preuzimati obveze najviše do visine sredstava planiranih u Proračunu ako su za dospijeća (plaćanja) usklađena s mjesečnim dodjelama. Proračun se izvršava na temelju mjesečnih dodjela Državne riznice, a prema visini sredstava utvrđenih u godišnjim i mjesečnim financijskim planovima korisnika. Državna riznica usklađuje zahtjeve iz mjesečnih financijskih planova korisnika s planiranom likvidnosti Proračuna i izvršava mjesečnu dodjelu Proračuna korisniku. Mjesečne dodjele po korisnicima i rashodima izvršava Državna riznica u skladu s raspoloživim sredstvima.

Razliku između odobrenih i manje iskorištenih dodjela, korisnik raspoređuje u sljedeće razdoblje (čl. 4., st.1.-5. Zakona).

Korisnici proračuna obvezni su sastaviti financijski plan za cijelu godinu po mjesecima, na temelju iznosa predviđenog u Proračunu. Korisnici mogu plaće, nadoknade, invalidnine i socijalna davanja planirati do jedne dvanaestine (1/12) od godišnjeg plana. Ministarstva koja su nadležna za korisnike utvrđuju mjesečne financijske planove svojih korisnika za plaće, naknade, invalidnine i socijalna davanja, što predstavlja jednu dvanaestinu (1/12) godišnjeg plana Proračuna.

Državna riznica - Sektor za pripremu proračuna, razmatra i odobrava financijske planove korisnika kako bi se utvrdilo da su u skladu s Proračunom i zakonima. Odobreni financijski planovi prosljeđuju se Državnoj riznici - Sektoru za izvršavanje proračuna koji izvršava mjesečnu dodjelu sredstava.

Mjesečne dodjele obavljaju se najkasnije deset (10) radnih dana prije početka razdoblja na koje se odnose. Na temelju mjesečne dodjele korisnik obavlja korekciju mjesečnog financijskog plana najkasnije do 20-og u mjesecu za sljedeći mjesec, a Državna riznica - Sektor za izvršavanje proračuna, dužan je plan odobriti do 25-og u mjesecu.

Ako korisnik ne dostavi Državnoj riznici mjesečni financijski plan, ne smije stvarati i izmirivati obveze za sljedeći .mjesec.

Naknadna dodjela može se izvršiti u tijeku mjeseca samo na temelju posebnog zahtjeva koji odobrava Državna riznica.

Ako su dodijeljena manja sredstva u odnosu na financijski plan za tekući mjesec, korisnik ih raspoređuje za sljedeće razdoblje (čl. 5., st.1.-5. Zakona).

3. Računi korisnika i trošenje proračunskih sredstava

Korisnici mogu imati samo jedan račun i dužni su izvijestiti Ministarstvo financija u kojoj su banci otvorili račun. Računi korisnika su dio jedinstvenog računa Državne riznice.

Ministarstvo financija (u nastavku teksta: Ministarstvo) može, radi održavanja tekuće likvidnosti Proračuna, povlačiti raspoloživa sredstva s računa korisnika Proračuna.

Plaćanje predujma moguće je samo iznimno i na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva financija. Te su odredbe regulirane čl. 6., st. 1.-5. Zakona.

Međutim, ako se tijekom godine, na temelju propisa, smanji djelokrug ili nadležnost korisnika, što zahtijeva smanjena sredstva, ili ako korisnik bude ukinut, neutrošena sredstva za njegove izdatke prenose se u Tekuću zalihu Proračuna ili na korisnika koji preuzme njegove poslove (čl. 8. Zakona).

Devizna sredstva koja ostvare korisnici obavljanjem usluga uplaćuju se na posebni devizni račun Proračuna. Devizni račun koristi Ministarstvo financija, a ostali korisnici mogu imati devizni račun samo na temelju prethodne suglasnosti ministra financija. Sredstva koja su na deviznom računu, koriste se za plaćanje planiranih proračunskih izdataka, (čl. 9., st. 1.-3. Zakona). Takvo sagledavanje pozicije deviznih sredstava u ovom dijelu Zakona smatra se trošenjem proračunskih sredstava, iako ih se može sagledavati kao ostvarenje vlastitih prihoda, što se iz prvog stavka čl. 9. može i zaključiti.

U dijelu Zakona koji se odnosi na pravodobni obračun plaća i drugih rashoda za 2002. godinu propisano je da su, radi pravodobnog obračunavanja i doznačivanja proračunskih sredstava za 2002. godinu za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni resornom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa zaposlenika. Rješenje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa, korisnici su obvezni dostaviti u roku osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa (čl. 11., st. 1.-2. Zakona).

4. Potpore županijama, općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi

Zakon posebno jednim člankom razrađuje kriterije za potpore županijama, općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi.

Za tekuće potpore jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u razdjelu 025 - Ministarstvo financija odnose se na potpore županijama, općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi.

Potpore županijama odnose se na korekciju fiskalnog kapaciteta proračuna i ulaganja u kapitalne programe županija, općina i gradova na njihovu području.

Kriterij za izračun i raspodjelu potpora županijama jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda županijskog proračuna za 2000. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i prihodi županijskog proračuna za 2000. godinu po stanovniku županije te prosjek rashoda za kapitalne programe iz županijskog proračuna za 2000. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i rashod za kapitalne programe iz županijskog proračuna za 2000. godinu po stanovniku županije.

Potpore općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi odnose se na korekciju fiskalnog kapaciteta, poticanje ulaganja u kapitalne programe i racionalnost izvršenja funkcija sustava općina i gradova.

Isto tako, kao i u slučaju županija, kod izračuna i raspodjele potpore općinama i gradovima uzet je: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda po stanovniku općina i gradova na razini države (državni prosjek) za 2000. godinu, prosjek prihoda po stanovniku skupine (članak 4. i 5. Zakona o područjima posebne državne skrbi) odnosno pojedine općine i grada, udio rashoda za kapitalne programe za 2000. godinu u ukupnim rashodima, racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenom) i rashodi za funkcije grada (ispod 30.000 stanovnika) u 2000. godini te faktor korekcije za postupni prijelaz na novi model izračuna potpora.

Također je Zakonom propisano da županije, općine i gradovi mogu koristiti potpore samo za financiranje obveznih rashoda propisanih zakonom.

Na korisnike potpora iz st. 1. čl. 15. Zakona, primjenjuju se odredbe u visini ostalih rashoda za zaposlene i naknade troškova koji se financiraju iz državnog proračuna.

Te netom navedene odredbe regulirane su čl. 15., st. 1.-7. Zakona.

5. Povrat mirovinskog i zdravstvenog doprinosa poslodavcima na području grada Vukovara

Radi provedbe članka 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Nar. nov., br. 44/01) Zakonom je propisano da će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno prebivalištem na području Grada Vukovara izvršiti povrat mirovinskog i zdravstvenog doprinosa kojeg su uplatili prema Zakonu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Poslodavci podnose zahtjev za povrat doprinosa Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Zavodi te zahtjeve podnose Državnoj riznici koja sredstva doznačuje poslodavcima koji su ostvarili pravo na povrat tih doprinosa (čl. 16., st. 1 .4. Zakona).

6. Sredstva za obvezno osiguranje korisnika Proračuna i nadoknadu nastale štete

Za korisnike Proračuna osigurana su sredstva za obvezno osiguranje iz čl. 75., t. 2., 3. i 4. Zakona o osiguranju (Nar. nov., br. 90/94,20/97 i 46/97 - pročišćeni tekst i 116/ 99).

Sredstva za nadoknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji, instalacije, oprema i dr.) osigurana su prema navedenim odredbama iz Zakona o osiguranju, a doznačivat će se korisnicima na njihov zahtjev.

U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja, te sredstva za obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja za rizike od ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti.

Netom navedene odredbe regulirane su čl. 17., st.1.-3. Zakona.

7. Pokrivanje troškova osnovnog zdravstvenog osiguranja

U Proračunu za 2002. godinu osigurana su sredstva za pokrivanje troškova iz osnovnog zdravstvenog osiguranja za obveze definirane prema odredbama čl. 68., st. 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 94/01).

Također se u Proračunu osiguravaju sredstva i za razliku do pune vrijednosti opsega prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja prema čl. 17., za osigurane osobe iz čl. 5.1.13.-22. i čl. 12. te osigurane osobe iz čl. 10. i 58. Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Isto tako, u Proračunu se osiguravaju sredstva za zdravstvenu zaštitu staračkih poljoprivrednih domaćinstava i neosiguranih osoba iz čl. 68., st. 1.1.10. i 11. Zakona o zdravstvenom osiguranju.

Netom navedene odredbe regulirane su čl. 17., st. 1.-3. Zakona.

8. Posebne naknade i proračunska osnovica

U Proračunu su planirana sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa. Osnovica za obračun navedenih naknada i drugih primanja iznosi 3.326,00 kuna (čl. 20., st. 1.-2. Zakona).

Nadoknada plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta iznosi 1.600,00 kuna, a novčana nadoknada za vrijeme korištenja porodnog dopusta nezaposlenim majkama, majkama na redovitom školovanju, nezaposlenim majkama na redovitom školovanju, nezaposlenim majkama koje ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i majkama koje su korisnici mirovine, iznosi 900,00 kuna. Osnovica za obračun nadoknade plaće za vrijeme stanke za dojenje djeteta iz čl. 60. Zakona o radu iznosi 1.600,00 kuna. Nadoknadu za plaće iz gore navedenih odredbi Ministarstvo financija će doznačivati Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Nadoknada za opremu novorođenog djeteta iznosi 1.360,00 kuna. Te odredbe regulirane su čl. 21., st. 1.-4. Zakona.

9. Preuzimanje i izvješćivanje o obvezama te način isplate sredstava

Ministar financija uređuje način preuzimanja obveza, izvješćivanje o preuzetim obvezama kao i način isplate sredstava iz proračuna. O tome donosi pravilnik kojim potanko uređuje prethodno navedeno. Državna će riznica pratiti i nadzirati poslovne postupke u pripremi Proračuna, u upravljanju javnim dugom i gotovinom, te primjenu propisa, nastanak obveza, sustav računovodstva proračuna i financijskog izvješćivanja. Za obavljanje poslova platnog prometa po računima Proračuna, ministar financija sklapa ugovor s ovlaštenom organizacijom za obavljanje platnog prometa. Te odredbe regulirane su čl. 23. i čl. 24. Zakona.

10. Korištenje vlastitih prihoda

Prema Pravilniku o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (Nar. nov., br. 146/98) prihodi koje proračunski korisnici ostvare obavljanjem osnovnih poslova vlastite djelatnosti, u osnovi pripadaju tim korisnicima. Te prihode proračunski korisnici koriste za pokriće izdataka koji nastanu obavljanjem navedenih poslova, dok ostatak sredstava mogu koristiti za tekuće i kapitalne izdatke korisnika.

Prihodi koje ostvare korisnici obavljanjem osnovne i ostale djelatnosti uplaćuju se na jedinstveni račun Državne riznice, osim korisnika u djelatnosti: znanost, visoko, srednje i osnovno obrazovanje, učenički domovi, ustanove u socijalnoj skrbi i diplomatsko-konzularna predstavništva.

O ostvarenim i utrošenim prihodima korisnici izvješćuju Ministarstvo financija na način i u rokovima koje će Pravilnikom utvrditi ministar financija.

Korisnici mogu na temelju planiranih vlastitih prihoda preuzimati obveze i plaćati rashode za čije su financiranje planirani vlastiti prihodi isključivo do iznosa naplaćenih vlastitih prihoda. Te su odredbe regulirane čl. 40., st. 1.-5. Zakona.

Vlastiti prihodi proračunskih korisnika ostvaruju se na temelju Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2002. godinu, Zakona iz djelatnosti korisnika, Pravilnika o mjerilima za korištenje prihoda proračunskih korisnika ostvarenih na tržištu od obavljanja osnovne i ostale djelatnosti (Nar. nov., br. 146/98 - u nastavku teksta: Pravilnik) i Pravilnika o osnovama financiranja znanstveno-istraživačkih instituta (Nar. nov., br. 38/97 i 28/99).

Do donošenja novog Zakona o proračunu i Zakona o djelatnostima proračunskih korisnika kojima će se, između ostalog, na drukčiji način urediti pitanje ostvarivanja i korištenja vlastitih prihoda korisnika, primjenjivat će se postojeći zakoni i pravilnici u svezi s obavljanjem djelatnosti, utvrđivanjem i kontrolom naplate tih prihoda.

Glede deviznih prihoda proračunskih korisnika, ističe se da je Pravilnikom propisano da se pod prihodima koje proračunski korisnici ostvare na tržištu obavljanjem poslova vlastite djelatnosti, podrazumijevaju i ti prihodi (čl. 4. Pravilnika).

Sukladno čl. 9. Zakona, devizna sredstva koja ostvare korisnici obavljanjem usluga i prodajom roba uplaćuju se na poseban devizni račun proračuna, s tim da sredstva deviznog računa koristi Ministarstvo financija, a ostali korisnici mogu imati devizni račun jedino na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva financija.

Radi davanja suglasnosti, proračunski korisnici podnose zahtjev (uz koji prilažu odgovarajuću dokumentaciju) Ministarstvu financija. Ministar financija daje ili ne daje suglasnost za otvaranje deviznog računa (kod Privredne banke Zagreb d.d.) i korištenje deviznih sredstava za plaćanje robe i usluga.

Pri davanju suglasnosti Ministarstvo financija izvješćuje korisnike da će nakon dostave ispunjenih platnih naloga (obrazac 14) banka izvršiti plaćanje u inozemstvo bez prethodne suglasnosti ministra financija, ali samo za sljedeće namjene: kotizacije, pretplatu na strane časopise, stručnu literaturu, dnevnice, avionske karte i naknadu hotelskog računa za noćenje. Za sva druga plaćanja s deviznog računa korisnici moraju tražiti suglasnost ministra financija.

Proračunski korisnici mogu koristiti devizna sredstva samo za plaćanje planiranih proračunskih izdataka.

Korisnici su obvezni, bez obzira na to imaju li ili nemaju otvoren devizni račun, pratiti ostvarenje deviznih prihoda na temelju ispostavljenih računa na prodanu robu i izvršene usluge. Ta obveza proizlazi iz propisa kojima je propisan način prodaje robe i obavljanja usluga, a za praćenje ostvarenja tih prihoda koristi se dokumentacija Privredne banke Zagreb d.d. kod koje je otvoren devizni račun Ministarstva financija, odnosno devizni podračun korisnika.

Sukladno čl. 3., st. 5. Zakona o financijskoj agenciji (Nar. nov., br. 117/01), koja od 1. siječnja 2002. godine preuzima poslove Zavoda za platni promet, Agencija vodi evidencije, registre i zbirke podataka za potrebe države i drugih subjekata.

Podaci Agencije morali bi osigurati kontrolu korisnicima da su primatelji usluga i kupci roba korisniku platili izvršene usluge i isporučenu robu.

12. Plaće i dodaci na plaće i ostala materijalna prava proračunskih korisnika

Vlada Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Vlada), kao poslodavac i Sindikati državnih i javnih službi zaključili su Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 3/02).

Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike zaključen je na vrijeme od dvije godine, a Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama zaključen je na vrijeme od 5 godina. Oba se Ugovora primjenjuju od 1. siječnja 2002. godine.

O odredbama tih ugovora kao i pratećim sporazumima kojima se reguliraju temeljna i ostala materijalna prava državnih službenika i namještenika u državnim i javnim službama, opširnije smo pisali u dva dijela u brojevima 4993 i 4994.

13. Promjena načina financiranja korisnika proračuna

Odredbama čl. 43., st. 1. i 2. Zakona propisano je da je zbog promjena načina financiranja neophodno da ministarstva (nadležna za zavode, državne upravne organizacije, institute i agencije) predlože izmjene i dopune zakona, kojima su navedena tijela osnovana i to u dijelu koji se odnosi na izvore i način financiranja njihove djelatnosti. Pripremu izmjene i dopune zakona i prelazak na ugovorne odnose: financiranje prema programima i projektima navedenih tijela resorna ministarstva, odnosno korisnici obvezna su pripremiti do 30. travnja 2002. godine.

Vlada se ovlašćuje da u tijeku 2002. godine može izvršiti preraspodjelu do 1% rashoda Proračuna. Ta će se sredstva koristiti za provedbu reforme u poljoprivredi i ostalih reformi.

Vlada može na temelju prijedloga Ministarstva financija tijekom 2002. godine obavljati preraspodjelu sredstava za plaće i naknade za korisnike u sklopu planirane svote sredstava za plaće i naknade u proračunu za 2002. godinu, na temelju provedene racionalizacije, kontrole zapošljavanja i mjesečne isplate plaća. Tom će se preraspodjelom osigurati nedostatna sredstva kod pojedinih korisnika za te namjene. Odredbe su regulirane čl. 44. i 45. Zakona.

13. Upravljanje državnom imovinom i dugovima

Upravljanje državnom imovinom i dugovima regulirano je odredbama čl. 25.-35. Zakona. Te odredbe Zakona propisuju upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate te upravljanje državnim dugom.

Kod upravljanja državnom imovinom Zakonom se propisuju obveze korisnika te imovine, uloga Državnog odvjetništva u sastavljanju zemljišnoknjižnog prijedloga, besplatno stjecanje imovine, raspolaganje slobodnim novčanim sredstvima te njihovo korištenje, vođenje evidencija o imovini i suvlasničkim dijelovima kao i financijsko obeštećenje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kod zaduživanja i tekućih otplata propisana su ovlaštenja Vlade oko uzimanja zajma na domaćem i inozemnom tržištu, visina iznosa tekućeg zaduživanja u 2002. godini, korištenje izvora za otplatu duga.

Kod upravljanja državnim dugom propisana su ovlaštenja Vlade, način iskazivanja prijevremenog otkupa obveznica RH, prijevremene otplate bankarskih i drugih kredita, način sklapanja financijskih sporazuma na temelju tzv. derivativnih instrumenata (opcije, varijante i dr.). U tom je dijelu, također, propisano korištenje mjenica kao instrumenta podmirenja obveza iz Proračuna. U dijelu koji se odnosi na financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te trgovačkih društava čiji su osnivač i većinski vlasnik te jedinice, propisani su način i visina zaduživanja kao i davanje jamstava, te način i vrijeme izvješćivanja Ministarstva financija.

14. Državna jamstva i davanje suglasnosti za zaduživanje

Vladi se daje ovlast da u ime Republike Hrvatske iznimno može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva financija.

Davanje jamstava uvjetovat će se osiguranjem naplate na temelju zaloga imovine tražitelja kredita, odnosno drugim instrumentima osiguranja.

Jamstvena zaliha za financijska državna jamstva u Proračunu iznosi 400,0 milijuna kuna.

Činidbena jamstva mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te infrastrukturne projekte (promet i veze, energetika, zaštita okoliša) koji se izvode na osnovi koncesija ili zajedničkih ulaganja.

Tražitelj jamstava i banka kreditor obvezni su prethodno zatražiti suglasnost Ministarstva o namjeri davanja državnog jamstva.

Ministarstva nadležna za tražitelje jamstava, obvezna su u roku od petnaest dana od upućivanja zahtjeva za suglasnost dati Ministarstvu financija svoje mišljenje o razvojnim promjenama, restrukturiranju društva tražitelja jamstava te ocjenu mogućnosti otplate kredita.

Za izdana financijska jamstva država zaračunava proviziju u visini od 0,5% od vrijednosti državnog jamstva. Provizija se naplaćuje prije uručenja jamstva naslovniku i ona je prihod proračuna.

Za državna jamstva koja se aktiviraju, Ministarstvo financija može banci ili drugoj financijskoj organizaciji ovlaštenoj za platni promet, dati nalog za blokadu računa dužnika radi namirenja duga.

Takav nalog ima isti prioritet u izvršavanju kao i nalozi za druge oblike javnih davanja u odnosu na sve ostale naloge po obvezama glavnog dužnika, njegovog pravnog sljednika i solidarnog dužnikovog jamca, što je, pored provizije za izdavanje državnih jamstava, osiguranje za moguću naplatu (čl. 30. Zakona) duga kreditnog dužnika prema kreditoru.

Radi naplate duga s osnove jamstava dužnik može s Ministarstvom sklopiti ugovor o obročnoj otplati duga na rok od najviše godinu dana od dana početka otplate duga.

Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo, odnosna jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo neophodne rashode kao što su: minimalne plaće za zaposlene, doprinosi, minimalni rashodi za materijal i usluge.

O netom navedenim radnjama iz područja davanja državnih jamstava Vlada daje polugodišnji izvještaj Saboru. Odluke Vlade o zaduživanju, te davanju državnih jamstava, objavljuju se u službenom glasilu Narodne novine.

Sve navedene odredbe regulirane su čl. 36., st. 1.-16. i čl. 37. Zakona.

15. Vođenje prekršajnog postupka zbog povreda odredaba Zakona

Člankom 47. Zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 25.000,00 kuna za prekršaj kazniti odgovorna osoba korisnika proračuna ako postupi suprotno radnjama navedenim u točkama od 1. do 16. iz ovoga članka.

U st. 1.-16., čl. 47. Zakona, opisani su slučajevi za koje je osoba prekršajno odgovorna iz netom navedene odredbe.

Ako ovlaštena osoba proračunskog nadzora u postupku provjere utvrdi radnje koje imaju obilježje prekršaja, podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom područnom uredu Porezne uprave.

Ovlašteni službenik Porezne uprave vodi prvostupanjski postupak i donosi rješenje o prekršaju iz čl. 47. toga Zakona.

Protiv rješenja iz toga članka može se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona.

Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, plaćanja, prisilne naplate i odgode plaćanja novčane kazne, te vođenja prekršajnog postupka, primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.

Netom navedene odredbe regulirane su odredbama čl. 48., st. 1 .-3. i čl. 49. Zakona.

Prilikom spominjanja Općeg poreznog zakona u tim slučajevima, u Zakonu, međutim, nije posebno istaknuto koje se odredbe Općeg poreznog zakona odnose na te slučajeve.

Isto tako, nije vidljivo koji će izvori biti angažirani u podmirenju novčanih kazni odgovornih osoba, kao ni kakve će to posljedice imati na radni status odgovornih osoba korisnika Državnog proračuna.