1. Pojam javne ustanove u kulturi
Ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno Zakonom o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), a koja se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.

Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela navedenih djelatnosti ako je posebnim zakonom određeno da se ona obavlja kao javna služba. Također, javna se ustanova može osnovati i za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koja nije određena kao javna služba, ako se one obavljaju na način i pod uvjetima koji su propisani za javnu službu.

Javnu ustanovu može osnovati:

1. Republika Hrvatska

2. općina, grad, županija i Grad Zagreb (u nastavku teksta: jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) u sklopu svoga samoupravnog djelokruga, a sukladno zakonu

3. druga fizička i pravna osoba ako je to zakonom izrijekom dopušteno

4. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, ako je to zakonom izrijekom dopušteno.

Kao osnivači određene javne ustanove mogu se pojaviti i dvije ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Na području kulture doneseni su posebni zakoni¹ za svaku kulturnu djelatnost, koji određuju kako se te djelatnosti trebaju smatrati javnom službom.²

Primjerice, prema Zakonu i kazalištima³, kazališna djelatnost obuhvaća pripremu i organizaciju te javno izvođenje dramskih, glazbeno-scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela (scenska i glazbeno-scenska djela). Kazališna je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. Kazališta i kazališne družine osnivaju se kao javna i privatna. Republika Hrvatska te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivaju kazalište i kazališnu družinu kao javnu ustanovu.

Kazališni umjetnici⁴ zasnivaju radni odnos u javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama ugovorom o radu na određeno ili neodređeno vrijeme sukladno kadrovskom planu kazališta. Sukladno Zakonu o kazalištima, kazališni umjetnici u javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama zasnivaju radni odnos zaključivanjem ugovora o radu na određeno vrijeme, u pravilu na četiri godine, a prema potrebi projekta ili programa i na kraće razdoblje, ali ne kraće od dvije godine. Iznimno, ugovor o radu može se zaključiti i na godinu dana, uz obrazloženje intendanta, odnosno ravnatelja i suglasnost kazališnog vijeća.

Također, s obzirom na ekstemporijalnost i eksteritorijalnost kazališne umjetnosti, u izvedbama domaćih kazališnih kuća često autorski i izvođački sudjeluju i inozemni umjetnici. Njihov položaj može biti različit, bilo da se radi o onim stranim umjetnicima koji se za dulje razdoblje vežu uz hrvatsku kazališnu ustanova te su u radnom odnosu u istoj ustanovi, do onih koji sudjeluju u samo jednom ili više scenskih projekata za koje sklapaju ugovor o umjetničkom angažmanu ili izvođački ugovor. I u jednoj i u drugoj situaciji radi se o radu strane osobe u Republici Hrvatskoj i treba strogo voditi računa da se regulira njihov status sukladno važećim propisima u tom području radnog prava. Nadalje, na hrvatskim scenskim festivalima, smotrama i drugim manifestacijama koje su međunarodnog predznaka, sudjeluju uz domaće i inozemni umjetnici i ansambli. I njihovo sudjelovanje i izvedbe, ako rad sui generis također traži pozornost hrvatskih organizatora da bi njihovi nastupi bili utemeljeni za važećim zakonima.

Stoga je nužno obratiti pozornost na odredbe zakona kojima se regulira rad stranaca u Republici Hrvatskoj, a posebice ukazati na neke specifičnosti toga posebnog zakonodavstva primjenjive na područje izvedbenih odnosno kazališne umjetnosti. 

Migrant je osoba koja je prostorno pokrenuta iz jednog područja u drugo i osoba koja se preseljava. 

Kada se govori o migracijama radne snage, onda se ima na umu međunarodna pokretljivost tzv. aktivnog stanovništva (radnosposobnog stanovništva) čiji je nositelj migrant. 

Ovdje je potrebno navesti neke konvencije Međunarodne organizacije rada koje uređuju tu problematiku, kao što su 1919. - Preporuka br. 1, o nezaposlenosti; Preporuka br. 2, o reciprocitetu ...; 1922. - Preporuka br. 19, o dostavljanju informacija ...; 1925. - Konvencija br. 19 (Nar. nov., br. 11/03) i Preporuka br. 25, o jednakom postupanju; 1935. - Konvencija br. 48 o utemeljenu međ. uređenja očuvanja prava ...; 1939. Konvencija br. 19 o jednakom tretmanu stranih i domaćih radnika (Nar. nov., br. 11/03) - Konvencija br. 66, o regrutiranju...; 1949.-  Konvencija br. 97, o radnicima migrantima (rev. Kon. br. 66); 1962.- Konvencija br. 118, o jednakom tretmanu...; 1975. - Konvencija br. 143, o migracijama ... i Preporuka br. 151, o radnicima migrantima.

Prema Konvenciji MOR-a br. 97, migrantima se smatraju osobe koje migiraju iz jedne zemlje u drugu da bi se zaposlile na bilo koji način, osim za svoj račun i obuhvaća sve osobe redovito primljene u svojstvu radnika migranta.

Ta Konvencija nije primjenjiva na sljedeće kategorije osoba: pogranične radnike, umjetnike i pripadnike slobodnih profesija koji su ušli u državu na kraće vrijeme, pomorce, osobe koje su na obuci ili obrazovanju, upućene osobe.

Bitna obilježja radnika migranta: dobrovoljnost, motiv - zapošljavanje, rad za račun poslodavca i pod njegovom kontrolom, isključeno je obavljanje samostalne djelatnosti, da je stranac, da ima privremeno ili trajnije boravište na teritoriju države zaposlenja.

S druge strane, države članice obvezatne su činiti napore glede: 

1. stvaranja općih uvjeta: formiranje besplatnih službi za pružanje točnih informacija, organizacija medicinske službe, osiguravanje suradnje, besplatne usluge javnih službi za zapošljavanje

2. osiguravanja jednakog tretmana - zabrana diskriminacije.

Prema Konvenciji MOR-a br. 143, pod migrantom se smatra svaka osoba koja je redovito ušla u državu kao radnik migrant, s ciljem da nađe neki drugi posao, osim za vlastiti račun. Ta Konvencija proklamira poštovanje osnovnih ljudskih prava svih radnika migranata te jednak tretman za sve radnike migrante i članove njihovih obitelji.

4. Radnopravni položaj stranca
Osnovno načelo propisa europskog prava Europske unije je sloboda kretanja radnika, što je nadopunjeno sekundarnim pravom, a to se posebice odnosi na Pravilo 1612/68 (o pravu boravka i rada zaposlene osobe) i Direktiva 360/68 (o ukidanju ograničenja kretanja i boravka unutar Zajednice za radnike država članica, u cilju prihvaćanja ponude radi zaposlenja). 

Sloboda kretanja radnika u Europskoj uniji, u užem smislu, obuhvaća:

1) pravo radnika na napuštanje države podrijetla i ulazak u druge države članice;

2) pravo boravka u državi prijma radi obavljanja profesionalne aktivnosti;

3) pravo radnika da ostane u državi prijma i nakon prestanka zaposlenja. 

Nadalje, sloboda kretanja radnika u Europskoj uniji, u širem smislu, obuhvaća zabranu diskriminacije glede uvjeta rada i ostvarivanja prava iz radnog odnosa, i to kako individualnih, tako i kolektivnih prava (izuzetak - pravo na socijalnu pomoć).

Ustav Republike Hrvatske,⁵ u članku 26. proklamira da su svi građani i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i ostalim tijelima koja imaju javne ovlasti.

Pravni položaj stranaca u Republici Hrvatskoj reguliran je Zakonom o strancima (Nar. nov., br. 79/07 i 36/09) i Zakonom o azilu (Nar. nov., br. 79/07 i 88/10).

Tim se propisima provodi osiguravanje praćenja migracijske politike, utvrđivanje godišnje kvote radnih dozvola za strance u odgovarajućim djelatnostima, osiguravanje jednakosti stranaca koji su dobili dozvolu s državljanima Republike Hrvatske po pitanju zapošljavanja i rada i osiguravanje i poduzimanje odgovarajućih mjera za djelotvorno otklanjanje nezakonitog zapošljavanja stranaca putem odgovarajuće kaznene politike. 

Strancem se smatra osoba koja nije hrvatski državljanin (negativna definicija).

Stranac koji ima višestruko državljanstvo, smatra se državljaninom države koja mu je izdala putnu ispravu s kojom je ušao u Republiku Hrvatsku.

U području rada, predmet Zakona o strancima, između ostaloga, jesu i način, postupak i uvjeti pod kojima se stranac može zaposliti i raditi u Republici Hrvatskoj, dok su ciljevi povećanje mobilnosti, fleksibilnosti pristupa stranaca tržištu rada u Republici Hrvatskoj, radi usklađivanja ponude i potražnje. 

Stranac može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju radne ili poslovne dozvole.

Stranac ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak, ako zakonom nije drukčije uređeno. Radom se, u smislu Zakona, smatra i volonterski rad kako je uređen općim propisima o radu, dok se ne smatra radom obavljanje prethodnih radnji za osnivanje i registraciju trgovačkog društva, registraciju obrta ili slobodnog zanimanja. Sukladno odredbama Zakona koje se odnose na rad stranaca u Republici Hrvatskoj, strancima se jamči razina prava u odnosu na uvjete zapošljavanja i rada utvrđena radnopravnim propisima Republike Hrvatske, odnosno kolektivnim ugovorima ili arbitražnim pravorijecima.

Ta se prava jamče i radnicima ustupljenim putem agencija za privremeno zapošljavanje.

Zajamčena prava osobito se odnose na sljedeće:

1. propisano najdulje trajanje radnog vremena i najkraće trajanje odmora

2. najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora

3. najniže plaće uključujući plaće za prekovremeni rad

4. zdravstvene uvjete i zaštitu na radu

5. zaštitne mjere za zapošljavanje i rad trudnica, žena i maloljetnih radnika

6. zabranu diskriminacije.

Vlada Republike Hrvatske utvrđuje godišnju kvotu radnih dozvola najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću godinu, i to za produljenje već izdanih radnih dozvola i za novo zapošljavanje.

Prijedlog godišnje kvote radnih dozvola izrađuje Ministarstvo gospodarstva na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i predstavnika socijalnih partnera. Godišnja kvota radnih dozvola utvrđuje se u skladu s migracijskom politikom i stanjem na tržištu rada. Godišnjom kvotom radnih dozvola utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje te broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti i zanimanja. Godišnjom kvotom radnih dozvola može se utvrditi i kvota za sezonsko zapošljavanje.

Strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkom društvu, a namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj dulje od 90 dana godišnje, može se izdati radna dozvola izvan godišnje kvote na vrijeme koje je potrebno za izvršenje posla, a najdulje do šest mjeseci godišnje.

Ako više tih stranaca obavljuju ključne poslove u jednom trgovačkom društvu s ograničenom odgovornošću ili komplementarnom komanditnom društvu (osnivači, prokuristi, članovi uprave i članovi nadzornog odbora), a čija ukupna vrijednost temeljnog kapitala ne prelazi iznos od 100.000,00 kuna, radna će se dozvola izdati samo jednom strancu.

Postavlja se pitanje bi li se to zakonsko uređenje moglo primijeniti isključivo na trgovačka društva ili se može proširiti i na ustanove. Naše je mišljenje da je moguća proširena primjena odnosno tumačenje koje bi bilo aplikativno kod, primjerice, intendanata hrvatskih kazališta koji su priznati svjetski umjetnici, a žele voditi hrvatsku kazališnu instituciju. 

Zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi pravna ili fizička osoba koja zapošljava stranca - poslodavac. Nadležna policijska uprava odnosno policijska postaja o zahtjevu za izdavanje radne dozvole donosi odluku, koja se dostavlja poslodavcu. Protiv te odluke može se izjaviti žalba ministarstvu u roku osam dana od dana dostave. Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za izdavanje radne dozvole zbog popunjenosti godišnje kvote radnih dozvola, nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole poslodavac je dužan priložiti:

1. ugovor o radu odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor

2. podatke o radnom mjestu ili vrsti posla i uvjetima rada

3. dokaz o stručnoj spremi i osposobljenosti stranca

4. dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj

5. dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima

6. obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca.

Policijska uprava odnosno policijska postaja može odbiti izdavanje radne dozvole ako poslodavac krši propise o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju ili ako stranac krši odredbe Zakona o strancima koje se odnose na ulazak, boravak i rad stranaca. Radna dozvola ne će se izdati poslodavcu ili strancu ako nije podmirena izrečena novčana kazna ili ako nije izvršena zaštitna mjera

Ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor poslodavac je dužan dostaviti policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji najkasnije u roku 15 dana od dana izdavanja radne dozvole. Ugovor o radu za obavljanje sezonskih poslova sklapa se na vrijeme koje je jednako vremenu trajanja sezonskih poslova, a najdulje do šest mjeseci godišnje.

Radna dozvola izdaje se na određeno vrijeme, koje je jednako vremenu na koje se zasniva radni odnos, a najdulje do godine dana.

Radna dozvola za obavljanje sezonskih poslova može se izdati na vrijeme koje je jednako vremenu trajanja sezonskih poslova, a najdulje do šest mjeseci godišnje te se ne može produljivati.

Zahtjev za produljenje radne dozvole poslodavac mora podnijeti policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji najkasnije 45 dana prije isteka roka važenja radne dozvole.

Stranac može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima za koje mu je izdana radna dozvola odnosno samo kod onog poslodavca s kojim je, na temelju radne dozvole, zasnovao radni odnos.

Poslodavac može zaposliti stranca samo na onim poslovima za koje mu je izdana radna dozvola.

Radna dozvola za stranca prestaje vrijediti:

1. istekom roka važenja

2. poništenjem⁶

3. prestankom postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana.

Stranac kojem je neskrivljeno prestao ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor, ima pravo boraviti u Republici Hrvatskoj do isteka odobrenja privremenog boravka.

U slučaju prestanka ugovora o radu ili drugog odgovarajućeg ugovora te prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana radna dozvola, poslodavac i stranac dužni su obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju, u roku osam dana.

Poslovna dozvola može se izdati:

1. osnivaču vlastitoga trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj ili strancu koji u trgovačkom društvu ima većinski udjel najmanje 51%, a ostvaruje poslovnu aktivnost radi obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj;

2. vlasniku obrta koji je registrirao poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj odnosno jednom od suvlasnika zajedničkog obrta;

4. strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca.

Dakle, ako bi neki inozemni slobodni umjetnik želio obavljati u Republici Hrvatskoj umjetničku djelatnost, nužno je da ishodi poslovnu dozvolu. To se, primjerice, odnosi na performansere i street-artiste, koji se time bave kao slobodnim zanimanjem, a žele takve performanse i izvedbe obavljati u Republici Hrvatskoj.

Poslovna dozvola prestaje vrijediti:

1. istekom roka važenja

2. poništenjem⁷

3. prestankom postojanja okolnosti na temelju kojih je izdana.

Stranac kojem je izdana poslovna dozvola dužan je u roku osam dana od nastanka okolnosti koje predstavljaju razlog za prestanak poslovne dozvole, obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju.

Zakon o strancima uz kogentne norme glede potrebe posjedovanja radne odnosno poslovne dozvole na ime stranca koji radi u Republici Hrvatskoj, navodi i određene slučajeve kada se odstupa od načelnih odredaba.

Bez radne odnosno poslovne dozvole, do 90 dana godišnje, mogu raditi određene zakonom propisane kategorije stranaca, među kojima i stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike te stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima.

Bez radne odnosno poslovne dozvole, do 60 dana godišnje, mogu raditi, između ostalih, i stranci umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge kulturne priredbe odnosno autori i izvođači na području filmske i televizijske umjetnosti.

Bez radne odnosno poslovne dozvole, do 30 dana godišnje, mogu raditi i autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje.

Stranci koji mogu raditi bez radne odnosno poslovne dozvole, koji namjeravaju boraviti dulje od 90 dana, dužni su regulirati privremeni boravak u svrhu rada, bez radne odnosno poslovne dozvole.

Stranci u toj kategoriji koji će raditi kraće od 90 dana ili pravna ili fizička osoba koja će se koristiti njihovim uslugama, dužni su od nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje pribaviti potvrdu o prijavi rada bez radne odnosno poslovne dozvole.

 

1 Radi se o sljedećim zakonima: 
 - Zakonu o kazalištima (Nar. nov., br. 71/06) 
 - Zakonu o knjižnicama (Nar. nov., br. 105/97, 5/98 - ispr., 104/00, 87/08 i 69/09) 
 - Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (Nar. nov., br. 105/97, 64/00 i 65/09) 
 - Zakonu o muzejima (Nar. nov., br. 142/98 i 65/09) 
 - Zakonu o audiovizualnim djelatnostima (Nar. nov., br. 76/07) 
 - Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 69/99, 151/03, 157/03 - ispr., 100/04, 7/09 i 88/10). 
2 Pojam javna služba vidjeti u Zakonu o ustanovama s komentarom, prof. dr. sc. Dragana Medvedovića, Informator, 1995., str. 14.-19. 
3 Vidjeti bilješku 1. 
4 Međutim, iako Zakon o kazalištima navodi kako kazališnu djelatnost obavljaju kazališni umjetnici te stručni i drugi kazališni radnici, a potom uređuje problematiku zasnivanja radnog odnosa kazališta kao poslodavca s kazališnim umjetnicima, to ne znači da kazališnu umjetnost obavljaju samo oni kazališni umjetnici koji su u radnom odnosu u nekom kazalištu. Česta je u kazališnom životu fluktuacija umjetnika koji sudjeluju kao gostujući umjetnici u predstavama nekog drugog kazališta, a kod nas je regulirana i statusna situacija samostalnih kazališnih umjetnika koji nisu vezani uz neku matičnu kazališnu kuću (Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva - Nar. nov., br. 43/96 - ispr., 44/96 i 127/00 - vidjeti odredbe Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit). 
5 Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 – proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10 i 85/10. 
6 Radna dozvola poništit će se u sljedećim slučajevima: 
 1. ako je izdana na temelju neistinitih podataka o radniku ili poslodavcu; 
 2. ako poslodavac ne dostavi ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor u roku 15 dana od dana izdavanja radne dozvole; 
 3. ako stranac na temelju radne dozvole obavlja poslove za koje mu nije izdana radna dozvola; 
 4. ako stranac radi za poslodavca koji za njega nije ishodio radnu dozvolu; 
 5. ako strancu nije odobren ili mu je prestao privremeni boravak; 
 6. ako se krše propisi o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te drugi propisi u skladu s kojima se djelatnost mora obavljati. 
7 Poslovna dozvola poništit će se u sljedećim slučajevima: 
 1. ako je izdana na temelju neistinitih podataka 
 2. ako stranac obavlja poslove za koje mu nije izdana poslovna dozvola 
 3. ako strancu nije odobren ili mu je prestao privremeni boravak 
 4. ako stranac krši propise o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju te druge propise u skladu s kojima se djelatnost mora obavljati 
 5. ako stranac u roku četiri mjeseca od odobrenja privremenog boravka ne započne obavljanje djelatnosti za koju mu je izdana poslovna dozvola. 
8 Bez radne ili poslovne dozvole mogu raditi sljedeće kategorije stranaca: 
 1. stranci s odobrenim stalnim boravkom 
 2. stranci kojima je odobren azil 
 3. stranci kojima je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, strancem na stalnom boravku ili azilantom 
 4. stranci kojima je odobren privremeni boravak iz humanitarnih razloga, 
 5. stranci koji u Republici Hrvatskoj imaju status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa 
 6. stranci koji imaju privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja 
 7. stranci koji imaju autonomno odobrenje boravka u Republici Hrvatskoj.