Predložena uredba privremene je naravi i jednostrano, samo za države članice EU, uređuje odnose u socijalnoj sigurnosti (osiguranju), s naglaskom na recipročno minimalno moguće čuvanje prava građana EU i Velike Britanije, od koje se očekuje jednako postupanje, kako se ne bi stvarali problemi u ostvarivanju prava pojedinaca koji su radili i bili osigurani u EU i Velikoj Britaniji. Naime, prestankom članstva Velike Britanije u EU, prestat će se primjenjivati i sloboda kretanja osoba između Velike Britanije i ostatka EU. Ipak, prema prijedlogu uredbe i dalje bi se primjenjivalo načelo zbrajanja razdoblja osiguranja, rada i prebivanja, radi ostvarivanja i čuvanja prava pojedinaca pri ostvarivanju prava iz socijalne sigurnosti (primjerice, mirovine), ali samo za razdoblja u Velikoj Britaniji ostvarena prije povlačenja iz EU, tj. do 29. ožujka 2019. Međutim, neka druga načela koordinacije sustava socijalne sigurnosti, kao što je isplata davanja bez ograničenja ili trajna davanja za dugotrajnu njegu neće biti moguća jer će Velika Britanija nakon povlačenja iz EU postati treća država. Za to će trebati čekati sklapanje posebnog utanačenja o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti između Velike Britanije i EU, kojim bi se, kao međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju, uredili ti odnosi.

Definicije. Na početku, u članku 1. prijedloga uredbe određene su definicije za njezinu primjenu, i to tako što su te definicije (pojmovi iz područja socijalne sigurnosti nužni za primjenu predložene uredbe) preuzete iz Uredbe 883/2004 i 987/2009^[6]. 

Primjena uredbe s obzirom na osobe. Buduća uredba primjenjivat će se (čl. 2. prijedloga uredbe): 

- na državljane država članica, osobe bez državljanstva i izbjeglice na koje se primjenjuje ili se primjenjivalo zakonodavstvo jedne ili više država članica i koji su bili ili se nalaze u situaciji koja uključuje Veliku Britaniju do 29. ožujka 2019. te članove njihovih obitelji i nadživjeli članovi obitelji; 

- na državljane Velike Britanije na koje se primjenjuje ili se primjenjivalo zakonodavstvo jedne ili više država članica do 29. ožujka 2019. te članove njihovih obitelji i nadživjele članove obitelji^[7].

Materijalna primjena uredbe. Iako će njezina primjena biti ograničena, s obzirom na sadržaj i prirodu nekih davanja iz socijalne sigurnosti, predložena uredba primjenjivat će se na sva područja socijalne sigurnosti, na koja se primjenjuje Uredba 883/2004. (čl. 3.). To su:

- davanja za bolest

- davanja za majčinstvo i roditeljstvo

- davanja za slučaj invalidnosti

- davanja za starost

- davanja članovima obitelji povodom smrti

- davanja za ozljede na radu i profesionalne bolesti

- posmrtna pripomoć

- davanja za nezaposlenost

- predmirovinska davanja

- obiteljska davanja (doplatak za djecu)^[8].

Jednakost postupanja. Iako nije poznato hoće li Velika Britanija u primjeni postupaka ostvarivanja prava iz socijalne sigurnosti primjenjivati i načelo jednakosti prema građanima ostalih država članica EU (Europska komisija nada se da će do toga doći, u protivnom moglo bi doći do retorzije, tj neprimjenjivanja načela jednakosti postupanja prema građanima Velike Britanije), u članku 4. prijedloga uredbe ipak je sadržano to načelo, onako kako je određeno Uredbom 883/2004^[9], koje se primjenjuje na osobe na koje će se primjenjivati buduća uredba (čl. 2), a u opsegu u kojemu je riječ o relevantnim činjenicama nastalim u Velikoj Britaniji do 29. ožujka 2019., na kojima se temelje prava iz socijalne sigurnosti. U primjeni toga načela, bez obzira na pojedinu granu socijalne sigurnosti koju provode, ustanove i tijela države članice dužne su, u granicama određenim predloženom uredbom, na osobe obuhvaćene uredbom primjenjivati svoje zakonodavstvo pod istim uvjetima, kao i na svoje građane u sljedećim područjima:

- pristupu u sustav socijalne sigurnosti

- određivanju i izračunu doprinosa te obveza za njihovo plaćanje

- uvjetima za ostvarivanje prava na davanja

- određivanju odnosno izračunu davanja

- ostvarivanju, čuvanju i korištenju davanja i

- ograničavanju, obustavi ili gubitku davanja.

U članku 5. predložene uredbe sadržana su dva načela, onako kako su određena Uredbom 883/2004, i to:

- načelo izjednačavanja činjenica nastalih u državama članicama EU i Velikoj Britaniji^[10] i

- načelo zbrajanja razdoblja rada osiguranja ili prebivališta u državama članicama EU i Velikoj Britaniji^[11].

Izjednačavanje činjenica. U primjeni načela izjednačavanja činjenica bit će riječ o pravnom učinku davanja (primjerice, plaće) u jednoj državi članici odnosno Velikoj Britaniji, čije primanje ima za posljedicu obustavu drugoga primanja (primjerice, prestanak isplate mirovine ili naknade zbog nezaposlenosti povodom zaposlenja u drugoj državi), ali može biti riječ i o činjenici nastaloj u jednoj državi članici odnosno Velikoj Britaniji, koja je uvjet za ostvarivanje nekoga prava u drugoj državi članici (primjerice, prethodno svojstvo osiguranika za pristup u osiguranje u drugoj državi). 

Čuvanje prava. Obvezom zbrajanja razdoblja rada osiguranja ili prebivališta u državama članicama EU i Velikoj Britaniji prijedlogom uredbe uređuje se načelo čuvanja prava iz nacionalnih sustava socijalne sigurnosti EU i Velike Britanije, pri čemu će se zbrajati samo razdoblja navršena u Velikoj Britaniji do 29. ožujka 2019.^[12] Načelo čuvanja prava iz socijalne sigurnosti obuhvaća stečena (ostvarena) prava i očekivana prava (prava u tijeku stjecanja). Pod očekivanim pravima podrazumijevaju se buduća prava pojedinaca, koji za njih još ne ispunjavaju sve uvjete prema zakonodavstvu države članice koje se na njih primjenjuje ili se primjenjivalo. Očekivana prava sadržana su u razdobljima osiguranja (mirovinski staž) i uplatama doprinosa u sklopu osiguranja odnosne države, koji su obično u obliku njihovih plaća evidentiranih u određenom razdoblju rada, prebivanja ili osiguranja i, zajedno s razdobljima osiguranja, određuju opseg prava u pojedinom slučaju. Pod ostvarenim pravima podrazumijevaju se prava iz socijalnog osiguranja pojedine države, koja su već realizirana i koja se koriste ili za koja predstoji njihovo korištenje. Za primjenu tih dvaju načela koordinacije sustava socijalne sigurnosti, upućuje se na primjenu drugih odgovarajućih odredaba uredaba 883/2004 i 987/2009. 

Kako se može vidjeti, predložena uredba EU sadržava najnužnija načela za ostvarivanje prava iz socijalne sigurnosti građana članica EU i Velike Britanije nakon što Velikoj Britaniji prestane članstvo u Uniji bez sporazuma. Pri tome valja napomenuti da je riječ o jednostranom aktu EU, koji je privremene naravi. To znači da će se, ako se uredba usvoji u predloženom obliku, tako ubuduće ponašati nositelji socijalne sigurnosti (osiguranja) 27 država članica EU, ali se još ne zna hoće li se jednako ponašati i nositelji u Velikoj Britaniji. Naime, predlažući takvu uredbu, Europska komisija nastoji za građane EU i Velike Britanije osigurati da se njihova prava iz socijalne sigurnosti na temelju rada, osiguranja ili prebivanja u Velikoj Britaniji ostvare i koriste barem djelomično, dok se za to ne osigura odgovarajuća regulativa između EU i Velike Britanije. Također, predlagači uredbe svjesni su da se neka prava iz socijalne sigurnosti u slučaju izlaska Velike Britanije iz članstva EU bez sporazuma, neposredno nakon toga neće moći primjenjivati, jer će nedostajati pravna veza između zakonodavstava i sustava socijalne sigurnosti (osiguranja) između država članica EU, s jedne strane, i Velike Britanije, s druge strane. Stoga će, ako ova uredba bude usvojena u predloženom obliku i sadržaju, ostati da se pričekaju njezini učinci i primjena u praksi u budućim odnosima između EU i Velike Britanije. 

[1] Prijedlog uredbe o utvrđivanju mjera za izvanredne situacije u području koordinacije sustava socijalne sigurnosti nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije, dokument COM(2019) 53 final, Bruxelles 30. 1. 2019. Izvor: www.ec.europa.eu.
[2] Draft Agreement on the withdrawal of the United Kingdom and Northern Ireland from the European Union and European Atomic Energy Community, as agreed at negotiators' level on the 14 November 2018, dokument TF (2018) 55 - Commission to EU27. Izvor: www.cleiss.fr.
[3] Uredba 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, Službeni list EU L 166 od 30. 4. 2004. … L 366 od 20. 2. 2014. Skraćeno SL EU.
[4] Uredba 987/2009 o primjeni Uredbe 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, SL L 284 od 30. 10. 2009 … L 366 od 20. 12. 2014.
[5] Barem dio od 27 država članica EU ima s Velikom Britanijom od prije sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, koji se zbog članstva u EU ne primjenjuje. Za Hrvatsku, to je Konvencija o socijalnom osiguranju između FNR Jugoslavije i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske od 24. svibnja 1958., koju je Hrvatska primjenjivala na temelju sukcesije bivše SFR Jugoslavije.
[6] V. članak 1. Uredbe 883/2004 i članak 1. Uredbe 987/2009.
[7] Navedene osobe odgovaraju osobama iz članka 2. Uredbe 883/2004, s tim da se za ostvarivanje prava iz socijalne sigurnosti uzimaju u obzir razdoblja rada, prebivanja i osiguranja u Velikoj Britaniji navršena do 29. ožujka 2019.
[8] Članak 3. Uredbe 883/2004.
[9] Članak 4. Uredbe 883/2004: »Ako ovom Uredbom nije drugačije predviđeno, osobe na koje se ona primjenjuje uživaju ista prava na davanja i podliježu istim obvezama, u skladu sa zakonodavstvom svake države članice kao i njezini državljani.«
[10] Članak 5. Uredbe 883/2004: »Ako ovom Uredbom nije drukčije predviđeno, a u smislu posebno utvrđenih provedbenih propisa, primjenjuje se sljedeće:(a) ako na temelju zakonodavstva nadležne države članice primanje davanja iz sustava socijalne sigurnosti i drugog dohotka ima određene pravne učinke, odgovarajuće odredbe tog zakonodavstva također se primjenjuju na primanje istovjetnih davanja ostvarenih na temelju zakonodavstva druge države članice ili na dohodak ostvaren u drugoj državi članici;(b) ako se na temelju zakonodavstva nadležne države članice pravni učinci pripisuju pojavi određenih činjenica ili događaja, ta država članica uzima u obzir slične činjeniceili događaje koji nastanu u bilo kojoj državi članici kao da su nastali na njihovom državnom području.«
[11]Članak 6. Uredbe 883/2004: »Ako ovom Uredbom nije drukčije predviđeno, nadležna ustanova države članice čije zakonodavstvo uvjetuje:- stjecanje, zadržavanje, trajanje ili ponovnu uspostavu prava na davanja,- obuhvaćenost zakonodavstvom, ili- mogućnost izuzeća od obveznog, izbornog produženog ili dobrovoljnog osiguranja,navršenim razdobljima osiguranja, zaposlenja, samozaposlenja ili boravišta, u mjeri u kojoj je to potrebno, uzima u obzir razdoblja osiguranja, zaposlenja, samozaposlenja ili boravišta navršena prema zakonodavstvu bilo koje druge države članice kao da se radi o razdobljima navršenim prema zakonodavstvu koje primjenjuje.«
[12] Ta se razdoblja mogu uračunati radi stjecanja i čuvanja prava, jer su navršena u jedinstvenom pravnom sustavu koordinacije sustava socijalne sigurnosti unutar EU. Valja napomenuti da se na gotovo isti način postupalo i nakon raspada bivše SFR Jugoslavije u hrvatskom mirovinskom osiguranju, jer su se za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog mirovinskog osiguranja privremeno zbrajala razdoblja mirovinskog osiguranja navršena u bivšim republikama i pokrajinama do 8. listopada 1991, a po stupanju na snagu ugovora o socijalnom osiguranju s pojedinom novonastalom državom na tlu bivše SFR Jugoslavije, mirovine su se određivale u skladu s propisima svake od država ugovornica.