U članku razmatramo institut založnog prava na nekretninama (hipoteka) kada je založni (hipotekarni) vjerovnik pravna osoba, a vezano uz prestanak založnog vjerovnika kao jedan od razloga prestanka založnog prava propisanog Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s posebnim osvrtom na neujednačenu sudsku praksu glede tog razloga prestanka založnog prava i pravna shvaćanja sudova koja su u suprotnosti s temeljnim obilježjima založnog prava. Zaključno se daju prijedlozi za buduću novelu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja bi omogućila lako i brzo brisanje založnog prava na nekretnini kada bude izbrisana iz sudskog registra pravna osoba te nema pravnog sljednika, a ne postoji više niti tražbina koja je osigurana založnim pravom.