1. UVOD
Potaknuti situacijom u Gradu Splitu, u kojem će birači krajem lipnja 2022. izaći na izvanredne lokalne izbore, na kojima će birati gradonačelnika, njegove zamjenike i članove gradskog vijeća, u ovom smo članku istaknuli glavne poruke iz teorijskih radova, upućene gradonačelnicima za postizanje dobrih rezultata u gradu u kojem obnašaju izvršnu vlast, kao i neka vlastita stajališta koja su rezultat istraživanja i rada na projektima kojima je u središtu pozornosti lokalna samouprava.

Gradonačelnik je gradski lider, nositelj izvršne vlasti u gradu, profesionalac koji izvršava i osigurava izvršavanje općih akata i odluka predstavničke vlasti (gradskog vijeća), na održiv način upravlja proračunom, imenuje i razrješuje pročelnike upravnih tijela (odjela i službi) i unutarnjeg revizora, predstavnike grada u tijelima javnih ustanova i ustanova kojima je osnivač grad, trgovačkih društava u kojima grad ima udjele ili dionice i drugih pravnih osoba kojima je grad osnivač, nadzire rad upravnih tijela u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga i poslova državne uprave, utvrđuje plan zapošljavanja u upravna tijela te obavlja čitav niz drugih poslova.

U tromjesečnom razdoblju privremenog upravljanja Gradom Splitom imenovana povjerenica Vlade Republike Hrvatske zadužena je za obavljanje poslova iz nadležnosti gradonačelnika i Gradskog vijeća Grada Splita. To su opsežne i odgovorne zadaće za jednu osobu, osobito ako imamo na umu da je Split drugi grad po veličini u Republici Hrvatskoj koji stoga ima važnu ulogu u pružanju javnih usluga i osiguranju javnih dobara, ne samo svojim stanovnicima, nego i stanovnicima koji žive u bližoj i daljoj okolici Grada. Naime, stanovništvo Splita, koje čini 4,1 posto ukupnog hrvatskog stanovništva, očekuje da gradska uprava kvalitetno obavi svoje zadaće jer su to javni poslovi koji se, iz perspektive stanovnika, izdašno financiraju porezima, naknadama i drugim oblicima financiranja.

Od povjerenice Vlade očekuje se da, isto kao i gradonačelnik koji je izabran na neposrednim lokalnim izborima, nadzire pružanje javnih usluga u Gradu i osigura uvjete za nesmetano i kvalitetno djelovanje svih ustanova i pravnih subjekata čiji je Grad osnivač. Pritom, povjerenica nije zadužena za pokretanje novih razvojnih projekata, već je u obvezi osigurati sve uvjete za redovito odvijanje tekućih poslova i nastavak realizacije započetih razvojnih projekata. Kao podsjetnik, napominjemo da posljednji raspoloživi podaci Državnog zavoda za statistiku za 2020. i 2021. pokazuju da je Grad Split osnivač 103 dječja vrtića i drugih ustanova koje se brinu o programu predškolskog odgoja (6,1 posto ukupnog broja ustanova u području predškolskog odgoja u Hrvatskoj), koje pohađa 6.231 dijete (4,5 posto ukupnog broja djece koja su upisana u dječje vrtiće u Hrvatskoj) i u kojima radi 1.060 zaposlenih odgajateljica i odgajatelja, stručnih suradnika i ostalih zaposlenih (4,7 posto ukupnog broja zaposlenih u dječjim vrtićima u Hrvatskoj), 30 osnovnih škola (1,5 posto ukupnog broja osnovnih škola u Hrvatskoj), koje pohađa 13.318 učenika (4,3 posto ukupnog broja učenika osnovnih škola u Hrvatskoj) i u kojem radi 1.240 učitelja (3,6 posto ukupnog broja učitelja u hrvatskim osnovnim školama). Riječ je o gradu u kojem je oko 63.195 zaposlenih (5,3 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj) i u kojem se ostvaruje 478.040 dolazaka turista (3,8 posto ukupnog broja dolazaka turista u Hrvatsku), odnosno 1.715.549 noćenja turista (što čini 2,5 posto ukupnog broja noćenja turista). Odvijanjem niza gospodarskih i drugih aktivnosti na području Grada, uz kvalitetnu i pravovremenu podršku izabranog gradonačelnika ili, u iznimnim situacijama, Vladine povjerenice, pridonosi se gospodarskom i društvenom razvoju lokalne zajednice, šireg područja od regionalnog značenja i cijele države.

Za obavljanje svih tih dužnosti, izabrani gradonačelnik i njegovi zamjenici zaduženi su za učinkovito vodstvo¹ i vladavinu² gradom. Iako je imenovana na ograničeni rok, povjerenica Vlade treba omogućiti nesmetano odvijanje tekućih aktivnosti Grada. Postizanje uspjeha u obavljanju svojih dužnosti gradonačelnicima, njihovim zamjenicima, kao i povjerenici Vlade, nužna su odgovarajuća znanja i vještine. Slijedom toga, u nastavku članka navodimo ključne preporuke gradonačelnicima za uspješno obavljanje zakonom utvrđenih javnih zadaća. Preporuke su podijeljene na opće preporuke (navedeno ih je i opisano ukupno četrnaest) te je za svaku posebno istaknuta usmjerenost na usavršavanje u vodstvu i na odgovorniju vladavinu gradom.

2. PREPORUKE

2.1. OSOBNI I PROFESIONALNI INTEGRITET GRADONAČELNIKA
Nužno je da gradonačelnik bude pošten i etičan u svim osobnim i profesionalnim aktivnostima.

Gradonačelnik treba biti primjer zaposlenima u gradskim upravnim tijelima i osigurati sve preduvjete za ponašanje svih zaposlenih u skladu s etičkim načelima grada i općeprihvaćenim normama etičkog ponašanja. Stoga, on treba osigurati sve preduvjete, standarde i rješenja da proces donošenja njegovih odluka odražava njegov integritet, poštenje i otvorenost.

Naglašavanje odgovornosti u gradskim upravnim tijelima jedno je od ključnih načela na kojem gradonačelnik treba temeljiti način organizacije rada u gradskoj upravi.

Mora se pobrinuti da se izradi suvremeni etički kodeks, da ga pročelnici upravnih odjela i drugi službenici i namještenici poznaju, razumiju i slijede te da ga provode prilikom utvrđivanja i provođenja javnih politika u području lokalne samouprave.

2.2. ANGAŽMAN U ZAJEDNICI
Važno je da gradonačelnik potiče sudjelovanje lokalne zajednice u lokalnoj samoupravi.

Prilikom donošenja bilo koje javne politike u području lokalne samouprave, od velike je važnosti da gradonačelnik traži različita mišljenja. Građane treba kontinuirano poticati da sudjeluju u poslovima i aktivnostima koje su važne za razvoj zajednice.

Stoga je važno da gradonačelnik izgradi dobre odnose sa zajednicom i zagovara interese zajednice u javnim politikama središnje države.

Na temelju poznavanja povijesti lokalne zajednice (političke, društvenog i gospodarskog razvoja, kulture, itd.), gradonačelnik treba uključiti ključne dionike zajednice u promišljanje razvoja i provođenje svih aktivnosti usmjerenih na lokalnu samoupravu i razvoj.

Tijekom donošenja bilo koje odluke koja se tiče razvoja grada, važno je da je gradonačelnik svjestan različitih političkih perspektiva izabranih dužnosnika iz prethodnih lokalnih izbora i naslijeđenih projekata, različitih političkih viđenja sadašnjih političkih opcija te da u donošenju odluka prihvati načelo pozitivne komunikacije i rješavanja sukoba.

2.3. PRAVEDNOST I UKLJUČENOST
Ključno je da gradonačelnik stvara i potiče okruženje uključenosti, poštovanja i povezivanja različitih ideja i talenata u cijeloj gradskoj upravi (upravnim tijelima) i u zajednici.

U razmatranje stajališta o pitanjima od lokalnog interesa potrebno je brinuti se da se uključe svi u zajednici, posebno oni koji su bili isključeni u prošlosti. Pritom, potrebno je prihvatiti stajalište o postojanju razlika u mogućnostima, opterećenjima i potrebama za javnim uslugama među stanovnicima i poduzetnicima u gradu.

Nužno je naglašavati postojanje različitosti, ali i potrebu za uvažavanjem načela pravednosti i za uključivanjem cijele gradske uprave (upravnih tijela) u sve ciljeve i planiranje provedbenih aktivnosti. Potrebno je shvatiti da postoje različite kulture među zaposlenima u gradskoj upravi (i među stanovnicima). Stoga, gradonačelnik treba biti svjestan kulturnih i vjerskih događanja povezanih sa zaposlenima u gradskoj upravi koji su različitog podrijetla (to se odnosi i na stanovnike).

2.4. UČINKOVITOST ZAPOSLENIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Gradonačelnik ima odgovornost u odnosu na razvoj, učinak i uspjeh zaposlenih službenika i namještenika.

Gradonačelnik treba upoznati zaposlene na svim razinama u gradskoj upravi (upravnim tijelima), uključujući i zaposlene kod proračunskih korisnika i trgovačkih društava čiji je grad osnivač ili suosnivač. Važno je da mu njihovi nadređeni opišu i objasne „opću sliku”, kao i „svakodnevne tekuće poslove” kako bi se postigli strateški prioriteti razvoja.

Poticanje suradnje, eksperimentiranja i izvrsnosti u obavljanju svih poslova u gradskoj upravi nužno je za postizanje uspješnih rezultata. Pritom, za postizanje uspješnih rezultata nužno je i vođenje, mentoriranje i prenošenje odgovornosti na zaposlene kako bi im se pomoglo u ostvarivanju vlastitog potencijala. Gradonačelnik treba poticati međusobnu konstruktivnu komunikaciju među zaposlenima te identificirati i rješavati razvojne potrebe.

2.5. OSOBNA USTRAJNOST I RAZVOJ
Gradonačelnik treba pokazivati predanost uravnoteženom životu, ustrajnom i predanom radu kroz stalno usavršavanje i vlastiti razvoj radi povećanja osobnih sposobnosti.

Uloga je gradonačelnika da potiče i usmjerava zdrave radne navike te osobni i profesionalni razvoj službenika i namještenika zaposlenih u gradskim upravnim tijelima te da posebno pruži podršku i ohrabrenje kada službenici i namještenici imaju „zastoj” u vlastitoj karijeri.

Za uspješno obavljanje vlastitih javnih zadaća, gradonačelnik treba utvrditi ciljeve za osobni razvoj kao i plan za njihovo postizanje. U tome se treba konzultirati s osobama od povjerenja kako bi mu pomogle u procjeni potrebne ravnoteže između poslovnog i privatnog života i u preporukama za izbjegavanje prekomjerne razine stresa.

2.6. STRATEŠKO VODSTVO
Gradonačelnik treba definirati i javno komunicirati viziju razvoja grada i iskoristiti sve resurse i alate kako bi je postigao.

Od gradonačelnika trebaju doći inicijative da odgovorne osobe za planiranje i obavljanje pojedinih javnih poslova preuzmu rizike.

Gradonačelniku je cilj stalno poboljšanje funkcioniranja grada, a za ostvarenje toga cilja treba dosljedno ispitivati mogućnosti kako to postići.

Treba analizirati sve faktore koji utječu na probleme obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga i tražiti konsenzus među relevantnim dionicima o ključnim odlukama te prihvaćati inovativne i održive ideje.

Za uspješno odvijanje javnih poslova za koje je grad zadužen, gradonačelnik treba prenijeti viziju i misiju učinkovite organizacije grada (upravnih tijela) pročelnicima, službenicima i namještenicima.

Strateški pristup rješavanju složenih izazova i osiguranje potrebnih resursa za inovacije u njihovom rješavanju glavni je pristup koji osigurava uspjeh.

2.7. STRATEŠKO PLANIRANJE
Gradonačelnik treba napraviti plan aktivnosti za izradu strateškog plana razvoja za srednjoročno razdoblje s ciljem okupljanja relevantnih dionika iz lokalne zajednice, objasniti svrhe i prioritete razvoja grada i usmjeravati zaposlene u upravnim tijelima grada u ispunjavanje ciljeva razvoja kao i njihovih zadaća u izradi i provedbi strateškog plana razvoja.

Upravna tijela u gradu trebaju biti usredotočena na osnovnu misiju i zadaće u obavljanju javnih poslova u skladu sa strateškim planom razvoja. Nužno je ugraditi načela društveno odgovornog obavljanja javnih poslova iz samoupravnog djelokruga grada kao sastavni dio procesa strateškog planiranja. Gradonačelnik se treba pobrinuti da svi zaposleni u upravnim tijelima u gradu budu uključeni u izradu strateškog plana razvoja te da plan ima podršku javnosti, izabranih dužnosnika i članova gradskog vijeća.

Vrijednosti na kojima počiva grad treba uključiti u strateški plan razvoja. U participativnom procesu treba utvrditi ključne strateške ciljeve i pokazatelje za procjenu i praćenje postignutih rezultata i ishoda. Pritom, trebaju se koristiti podaci i mjerila za praćenje uspješnosti postignutih rezultata i ishoda.

2.8. PROVEDBA JAVNIH LOKALNIH POLITIKA
Gradonačelnik treba poticati relevantne dionike iz lokalne zajednice da aktivno sudjeluju u kreiranju i provođenju javnih lokalnih politika kojima se postižu strateški razvojni ciljevi.

Pojedine odluke koje donose javna tijela imaju drukčije utjecaje na različite skupine građana. Gradonačelnik, stoga, treba biti svjestan te, uz pomoć odgovarajućih upravnih tijela u gradu, pratiti utjecaj pojedinih odluka kod različitih skupina građana koje imaju zajedničke interese. Potrebno je posebno se usredotočiti na kratkoročne i na dugoročne ciljeve provođenja pojedinih javnih lokalnih politika. Važno je procijeniti kada gradonačelnik treba voditi, odnosno kreirati, a kada slijediti prijedloge i provedbu pojedinih javnih lokalnih politika. U slučaju pojave političkih sporova, gradonačelnik treba biti neutralna strana koja pomaže u rješavanju političkih sporova i treba koristiti tehnike posredovanja i pregovaranja. Za izbjegavanje bilo kakvih političkih i drugih vrsta nesuglasica potrebno je sagledati odnose koji postoje između izabranih i imenovanih osoba te između različitih skupina u lokalnoj zajednici.

Gradonačelnik imenuje pročelnike pa je, stoga, u obvezi pomoći imenovanim pročelnicima, kao i izabranim vijećnicima u gradskom vijeću, da razviju programe i javne politike koje se mogu učinkovito provoditi i koje najbolje udovoljavaju interesu lokalne zajednice. Pritom, važno je predvidjeti posljedice političkih odluka i potencijalni utjecaj na strateški plan razvoja grada.

2.9. IZVRŠNA FUNKCIJA U GRADU USMJERENA PREMA OSIGURANJU UVJETA ZA BOLJI ŽIVOT I RAD U LOKALNOJ ZAJEDNICI
Gradonačelnik treba jasno poznavati potrebe lokalne zajednice i poticati djelovanje gradskih upravnih tijela u smjeru osiguranja uvjeta za bolji život i rad u lokalnoj zajednici.

Od velike je važnosti da gradonačelnik stalno potiče i pohvaljuje angažman i sudjelovanje svih segmenata lokalne zajednice u raspravi o javnim uslugama i dobrima koje pruža grad. Treba biti svjestan potreba pojedinaca ili različitih skupina za pojedinim javnim lokalnim uslugama i dobrima koje očekuju da im pruži grad. Odgovoran je za donošenje „teških“ odluka o preporukama za financiranje pojedinih javnih lokalnih usluga ili projekata.

Lokalna zajednica treba biti informirana o dostupnosti javnih lokalnih usluga i dobara, a gradonačelnik za to može koristiti različite metode prikupljanja podataka (uz pomoć službenika u gradskim upravnim tijelima), tehnologije i komunikacijske metode (društvene mreže).

2.10. POSEBNOST U PRUŽANJU JAVNIH LOKALNIH USLUGA I OSIGURANJU JAVNIH LOKALNIH DOBARA
Javne lokalne usluge i dobra imaju različita obilježja. Gradska upravna tijela, proračunski korisnici gradskog proračuna i drugi pravni subjekti trebaju ih pružati i osiguravati u skladu sa strateškim planom razvoja u kojem se odlučuje o prioritetima u pružanju javnih lokalnih usluga i osiguranju javnih lokalnih dobara. Za odgovarajuće pružanje javnih usluga potrebno je kontinuirano poboljšanje organizacije gradskih upravnih tijela i aktivna komunikacija s lokalnom zajednicom.

Za pružanje javnih lokalnih usluga i osiguranje javnih lokalnih dobara stanovnicima potrebno je primjenjivati standarde kvalitete. Za održavanje visoke razine kvalitete potrebno je predvidjeti vanjske faktore koji bi mogli utjecati na pružanje usluga i osiguranje dobara te je potrebno izraditi planove za nepredviđene situacije.

Gradonačelnik treba biti odgovoran za to da se u gradskoj upravi uspostavi sustav odgovornosti za obavljanje javnih poslova grada, prema kojem će pročelnici te službenici i namještenici biti odgovorni za mjerenje rezultata za svaki provedeni javni posao i ishod (učinak) javnih lokalnih politika na razvoj lokalne zajednice.

Predlažemo primjenu načela pružanja javnih lokalnih usluga u funkcionalnim područjima (npr. odgoj i obrazovanje, komunalno gospodarstvo, kultura, itd.). Uloga i odgovornost svih razina upravljanja u upravnim tijelima treba biti usklađena s misijom i vizijom razvoja grada.

2.11. DIGITALNA PISMENOST
Gradonačelnik treba snažno podržati i iskoristiti prednosti korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije i osigurati preduvjete da se ona na odgovarajući način uključi u javne poslove grada, u pružanje javnih usluga, dijeljenje informacija i olakšavanje javnosti pristupa informacijama iz nadležnosti grada.

Gradonačelnik treba biti u toku s novom tehnologijom koja se može primijeniti na lokalnu samoupravu i treba zagovarati njezinu upotrebu gdje god je to moguće.

Pritom, važno je zagovarati načelo prema kojem važna uloga i odgovornost pripada svim razinama upravljanja u gradu (pročelnici i ravnatelji proračunskih korisnika).

Podatke i tehnologije s kojima grad raspolaže treba dijeliti s proračunskim korisnicima i drugim dionicima (civilno društvo) kako bi se poboljšalo pružanje lokalnih javnih usluga.

Gradonačelnik treba osmisliti razvojni program kako bi se zadovoljile tehnološke potrebe grada i treba ga u participativnom pristupu uključiti u strateški razvojni plan. Pritom, svi tehnološki resursi trebaju biti uključeni u svakom području, uključujući sigurnost podataka i građana.

2.12. FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I PRORAČUN
Gradonačelnik je odgovoran da, uz stručnu pomoć suradnika u upravnim tijelima, provede financijske analize i izradi planove financiranja javnih lokalnih potreba u gradu. Analize i planovi trebaju odražavati vrijednosti i prioritete zajednice definirane u strateškom razvojnom planu te ih treba i uskladiti pri pripremi proračuna.

U planiranje proračuna treba uključiti lokalnu zajednicu kako bi se osigurala transparentnost i otvorenost u trošenju javnih sredstava.

Gradonačelnik treba koristiti proračun da „ispriča priču” stanovnicima i poduzetnicima o načinima prikupljanja i trošenja javnih sredstava i kao sredstvo za povezivanje i informiranje zajednice. Tijekom proračunskog procesa treba aktivno komunicirati i intenzivno uključiti sve upravne odjele i dionike iz lokalne zajednice.

Potrebno je koristiti strateško planiranje za povezivanje ostvarivanja razvojnih ciljeva i proračuna. Gradonačelnik, uz stručnu pomoć upravnih tijela, treba pripremiti jasan i precizan proračun (operativan i kapitalan).

U strateško planiranje, razvoj proračuna i tekuće upravljanje proračunom, u skladu s akcijskim planom provedbe strateškog plana razvoja, trebaju se angažirati svi zaposleni u upravnim tijelima u gradu. Gradonačelnik, uz stručnu pomoć upravnih tijela, treba pratiti i procjenjivati postignute rezultate javnih rashoda i mjeriti učinak javnih politika na razvoj grada.

2.13. UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA
Gradonačelnik treba osigurati uvjete da se javne lokalne politike i procedure u gradu primjenjuju dosljedno i pošteno te bi trebao motivirati sve zaposlene službenike i namještenike da ostvare svoje najveće moguće potencijale.

Od gradonačelnika se očekuje da potiče osobni napredak službenika i namještenika te da pruži službenicima i namještenicima priliku za profesionalni razvoj. Da bi u tome bio uspješan, on mora graditi kulturu povjerenja i uključenosti u kojoj svi zaposleni razumiju „širu sliku“ i kako se u tu sliku uklapaju njihove pozicije. Gradonačelnik se brine o provođenju javnih poslova u gradu te je važno da na vrijeme predvidi potrebe za novim zapošljavanjem u skladu s potrebama koje proizlaze iz strateškog razvojnog plana.

Jedna od ključnih aktivnosti gradonačelnika je usklađivanje ljudskih potencijala u upravnim tijelima grada sa strateškim razvojnim ciljevima.

Brinući o odgovarajućem broju i strukturi zaposlenih, gradonačelnik treba osigurati kontinuirano obrazovanje i usavršavanje, uključujući kratka predavanja i seminare na radnom mjestu, mentorstvo i pristup profesionalnom razvoju službenika i namještenika, razvoj vještina vodstva za pročelnike i ravnatelje proračunskih korisnika te povremene seminare, radionice i tečajeve s ciljem unaprjeđenja timskog rada u upravnim odjelima.

2.14. KOMUNIKACIJA I DIJELJENJE INFORMACIJA
Olakšavanje protoka ideja, prijedloga i informacija.

Jedna od ključnih uloga gradonačelnika je izgradnja kulture transparentnosti u upravnim tijelima u gradu. Transparentnost olakšava učinkovito dijeljenje informacija među upravnim tijelima i s cijelom lokalnom zajednicom. Usto, očekuje se gradonačelnikov stalni napredak u razvoju emocionalne inteligencije, zadržavanju staloženosti u svim situacijama dok predstavlja grad u emocionalno „nabijenim” i kriznim situacijama.

Gradonačelnik je taj koji prenosi ključne poruke najširoj javnosti, koja ima različite razine znanja i razumijevanja sadržaja u području javnih poslova grada.

Stoga je preporuka da odabere najučinkovitije komunikacijske metode i da koristi zanimljive i uvjerljive metode za dijeljenje informacija, uključujući izravne sastanke sa zainteresiranom stranom.

Također, preporučujemo da se složeni materijal komunicira na najjednostavniji mogući način.

To je moguće postići uz dobru pripremu i uz pomoć suradnika iz upravnih tijela pa gradonačelnik može pokazati potpuno razumijevanje predmeta izlaganja na svim relevantnim sastancima ili skupovima.

3. ZAKLJUČAK
Navedene preporuke treba staviti u kontekst hrvatskih okolnosti u kojima smo svjedoci velikog broja lokalnih dužnosnika koji su tijekom mandata optuženi za kriminalne i druge zakonom nedopuštene radnje, nespojive s liderskom ulogom u lokalnoj zajednici i dobivenim povjerenjem građana na neposrednim lokalnim izborima.

Političke stranke, prije samog predlaganja svojih kandidata na izborne liste na lokalnim izborima, trebaju imati izrazito aktivnu ulogu i bez odlaganja dodatno obrazovati svoje članove u brojnim područjima.

Znanja koja se odnose na potrebu poštovanja propisa, etike, pravednosti, upravljanja ljudskim potencijalima, komunikacije, uvažavanja javnosti i znanja u brojnim drugim područjima izuzetno su manjkava i zanemarena u lepezi znanja i vještina kojima trebaju raspolagati budući dužnosnici.

Nedostatak postupanja u skladu s osnovnim pravilima u tim područjima sigurno vodi u nepotrebne nove lokalne izbore, prekomjerno trošenje oskudnih javnih sredstava, ograničenje lokalnog razvoja i veliko nezadovoljstvo svih koji su birači i stanovnici u tim sredinama.

1 Vodstvo (liderstvo) u gradu znači da gradovi imaju lidera koji je učinkovit, kreativan, energičan i ključan za poticanje pozitivnih promjena u ekonomskim, društvenim i političkim uvjetima života i rada u gradu. S obzirom na složenost postojećih i očekivanih okolnosti u nadolazećim vremenima, od gradskih se lidera traži širok raspon znanja i vještina, poput inovativnog rješavanja problema, strateškog planiranja, suradnje s ključnim dionicima u provođenju javnih poslova, efikasne organizacije gradskih upravnih tijela i dr.
2 Vladavina podrazumijeva djelovanje odozdo u koje su uključeni dionici u horizontalnoj razini, spremni na suradnju, pri čemu se njeguju načela samoorganizacije i umrežavanja, dok se upravljanje provodi odozgo nizom upravnih pravila i smjernica te kontrolom, a najčešće djelovanjem institucija javne uprave (Bežovan, 2021.). U literaturi se oba izraza koriste kao prijevod izraza „governance“.