Stručni članci
![](https://storage.googleapis.com/informator-production/uploads/images/article/image/7191/medium_telephone-586266_1280.jpg)
17.01.2004.
Pravo prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja Domovinskog rata pod jednakim uvjetima
Predmet članka su odredbe Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Nar. nov., br. 94/01 i 122/02), te odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 27/01) i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov,, br. 33/ 01 i 60/01 - vjerodostojno tumačenje) i drugih propisa u svezi s pravima ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja Domovinskog rata, pod jednakim uvjetima. Autorica Štefanija KASABAŠIĆ, dipl. iur. iz Zagreba u članku iznosi određene dvojbe i stajališta u praksi, te mogućnosti pravne zaštite u ostvarivanju tog prava.
Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Nar. nov., br. 94/01 i 122/02) uređuju se prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, na način da se propisuju prava kojima se osigurava posebna zaštita članova obitelji poginuloga, zatočenog ili nes-taloga hrvatskog branitelja, članova obitelji.umrlih hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te uvjeti i postupak za ostvarivanje tih prava.
1. Zakonske odredbe
Uz ostala prava tim se Zakonom uređuje i pravo prednosti pri zapošljavanju nezaposlenih hrvatskih branitelja Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Tijela koja su dužna poštivati pravo prednosti pri zapošljavanju, krug osoba i uvjeti pod kojima se ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju, te postupak pravne zaštite zbog povrede prava prednosti pri zapošljavanju uređuju se člankom 38. navedenog Zakona.
Prema članku 38. stavku 1. Zakona, prednost pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima dužna su obvezno poštivati tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, izvan proračunski fondovi, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske slijedećim osobama:
- djetetu poginuloga hrvatskog branitelja bez oba roditelja,
- HRVI (hrvatskom ratnom vojnom invalidu) iz Domovinskog rata,
- članu obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
- hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata.
Pravo prednosti pri zapošljavanju u tim tijelima navedene osobe ostvaruju redoslijedom utvrđenim od točke 1. do točke 4., a prema stavku 2. istoga članka predviđeno je utvrđivanje prava prednost pri zapošljavanju tih osoba kolektivnim ugovorima i s gospodarskim subjektima.
U svrhu poticanja zapošljavanja navedenih osoba poslodavci su temeljem stavka 3. članka 38. Zakona, oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću u roku godinu dana od dana njihovog zaposlenja, ali uz uvjet da u tom roku ne otpuste drugog zaposlenika ili mu ne otkažu ugovor o radu, jer bi u protivnom to predstavljalo izigravanje zakona na štetu zaposlenih.
Pravo prednosti pri zapošljavanju osobe iz stavka 1. članka 38. Zakona mogu ostvariti ako ispunjavaju propisane uvjete za radno mjesto iz objavljenog natječaja ili oglasa, a uz molbu, odnosno ponudu na natječaj ili oglas dužne su priložiti rješenje o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili člana njegove obitelji, odnosno potvrdu iz koje je vidljiv status i spomenuto pravo.
1.1. Zaštita zbog povrede prava prednosti pri zapošljavanju
Prema stavku 5. i stavku 6. članka 38. Zakona, ako osoba iz stavka 1. članka 38. Zakona, koja se prijavila na raspisani natječaj ili oglas ne bude primljena u tijelo državne uprave, tijelo sudbene vlasti ili tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te ako smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, zbog zaštite i ostvarivanja navedenog prava, obvezna je podnijeti prigovor na rješenje o prijamu.
Po konačnosti rješenja o prijamu ili po proteku roka od petnaest dana od dana podnošenja prigovora protiv tog rješenja, osoba koja ocijeni da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, može u sljedećih petnaest dana podnijeti zahtjev upravnoj inspekciji za provedbu nadzora.1
Upravna inspekcija obvezna je u roku osam dana, od dana prijama zahtjeva za nadzor obavijestiti donositelja rješenja o prijamu o pokretanju postupka nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.
Do okončanja postupka nadzora prema stavku 8. članka 38. Zakona, donositelj rješenja o prijamu (čelnik tijela) ne može donijeti rješenje o postavljenju (rasporedu) na radno mjesto izabranog kandidata, a ako je doneseno rješenje o postavljenju (rasporedu) na radno mjesto protivno toj odredbi, odnosno prije okončanja postupka nadzora, upravna inspekcija proglasit će isto ništavim.
Ako se radi o povredi prava prednosti pri zapošljavanju u tijelima državne uprave, tijelima sudbene vlasti i drugim državnim tijelima ili tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na koja se primjenjuje postupak prijama u državnu službu, odnosno u (lokalnu) službu propisan Zakonom o državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 27/01) inspekcijski nadzor provodi upravna inspekcija.
Kad upravna inspekcija nakon provedenog inspekcijskog nadzora utvrdi da je izvršena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, ovlaštena je temeljem stavka 10. članka 38. Zakona, svojim rješenjem poništiti rješenje o prijamu u državnu službu, odnosno službu u tijelima jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Ako je doneseno i rješenje o rasporedu na radno mjesto u smislu članka 20. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a u provedenom nadzoru je utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju u smislu ovoga Zakona, poništava se i to rješenje.
Protiv rješenja upravne inspekcije o poništavanju rješenja o prijamu i rješenja o rasporedu na radno mjesto, državno ili drugo tijelo, čije je rješenje poništeno, može tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u roku 30 dana od dana primitka rješenja o poništavanju.
Ako upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijama nije izvršena povreda prava, sukladno stavku 13. članka 38. Zakona, izvijestit će podnositelja zahtjeva za nadzor o rezultatima provedenoga upravnog nadzora.
Kad se radi o povredi prava prednosti pri zapošljavanju u javnim službama, izvanproračunskim fondovima, te pravnim osobama u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske, na koje se pri zasnivanju radnog odnosa primjenjuje Zakon o radu i sklapa ugovor o radu, za inspekcijski nadzor nadležna je inspekcija rada Državnog inspektorata Republike Hrvatske.
Ako je, dakle, povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, osobe iz stavka 1. članka 38. Zakona koje su se natjecale na oglašeno radno mjesto u navedenim tijelima, sukladno stavku 11. članka 38. Zakona, obvezne su nadležnoj inspekciji rada Državnog inspektorata Republike Hrvatske za provedbu nadzora podnijeti prigovor na ugovor o radu sklopljen s izabranim natjecateljem koji, iako ispunjava propisane uvjete iz natječaja, ne ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju u smislu ovoga Zakona. Nadležna inspekcija rada obvezna je razmotriti zahtjev i izvijestiti podnositelja o pokretanju postupka nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju, najkasnije u roku osam dana od dana zaprimljenog prigovora.
Inspekcija rada po provedbi nadzora, temeljem stavka 12. članka 38. Zakona, ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju u smislu ovoga Zakona, rješenjem poništiti ugovor o radu. I protiv tog rješenja može se tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Ako inspekcija rada utvrdi da kod zasnivanja radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu nije izvršena povreda prava, prema stavku 14. članka 38. Zakona, o tome će izvijestiti podnositelja zahtjeva za provedbu nadzora.
Prednost pri zapošljavanju, osobe iz stavka 1. članka 38. Zakona mogu ostvariti samo jednokratno, osim ako je im radni odnos ili državna, odnosno lokalna služba zasnovana na određeno vrijeme, a ne mogu ostvarivati osobe kojima je radni odnos prestao njihovom krivnjom (otkaz ili sporazumni prestanak radnog odnosa, odnosno službe).
1.2. Pojmovno i pravno određenje statusa hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
U odredbama od članka 2. do članka 20. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, pobliže je određeno pojmovno i pravno tko se smatra hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata, a tko članovima njihovih obitelji u smislu ostvarivanja prava utvrđenih ovim Zakonom.
Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je pripadnik oružanih snaga Republike Hrvatske (hrvatska vojska i policija), koji je organizirano sudjelovao u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, u bilo kojem razdoblju Domovinskog rata (1991.-1995. - u nastavku teksta: hrvatski branitelj).
Pod sudjelovanjem u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske u smislu ostvarivanja prava utvrđenih ovim Zakonom, podrazumijeva se izravni oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom na bojišnici u obavljanju vojne dužnosti (i odlazak u postrojbu radi odlaska na bojišnicu, na borbeni položaj kao i povratak s izravnoga oružanog otpora agresoru).
Dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, pripadnik naoružanih dragovoljačkih odreda Narodne zaštite, Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i pričuvnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova, koji su dragovoljno od 1991. do 15. siječnja 1992. sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
U članku 3. Zakona određuju se uvjeti pod kojima članovi obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, koji je poginuo ili umro od posljedica rata, ostvaruju prava utvrđena tim Zakonom. Članovi obitelji ta prava ostvaruju ako je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata:
- poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991.-1995.),
- umro od rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u roku godine dana nakon ranjavanja ili ozljede, a najkasnije do 31. prosinca 1996.,
- umro ili izvršio suicid u roku godine dana od dana prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31.prosinca 1997. od bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
Prava članova obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđena tim Zakonom ostvaruje i obitelj osobe koja je u Narodnoj zaštita ili kao medicinsko osoblje ili ratni izvjestitelj prema nalogu nadležnih tijela državne vlasti u Domovinskom ratu (1991.- 1995.) u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske poginula, ili je od rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju tih dužnosti umrla u roku godine dana nakon ranjavanja ili ozljede, a najkasnije do 31. prosinca 1996.
Prema članku 4. Zakona, obitelj zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je obitelj hrvatskog branitelja koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske zatočen ili je nestao u Domovinskom ratu (1991.-1995.).
Sukladno članku 5. Zakona, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata (HRVI iz Domovinskog rata) je hrvatski branitelj, kojem je:
- organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru u Domovinskom ratu (1991 .-1995.),
- organizam oštećen najmanje 20% zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991.-1995.).
Prava HRVI-a iz Domovinskog rata utvrđena tim Zakonom ostvaruju i druge osobe koje su sudjelovale u Domovinskom ratu u sastavu narodne zaštite, medicinsko osoblje i ratni izvjestitelji, ako je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je osoba zadobila pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991.-1995.).
Prema članku 6. Zakona HRVI iz Domovinskog rata je i stranac kojem je kao pripadniku oružanih snaga Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991.- 1995.) organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kao zatočenik u neprijateljskom logoru ili zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili u razdoblju 30 dana od prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
Zatočenik u neprijateljskom logoru u smislu članka 7. Zakona je hrvatski branitelj koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu (1991 .-1995.) uhićen, a potom zatočen u neprijateljskom logoru najmanje 3 dana (72 sata).
Prema članku 8. Zakona status člana obitelji poginuloga, zatočenoga ili nes- taloga hrvatskog branitelja u smislu ostvarivanja prava utvrđenih tim Zakonom imaju:
- bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan braka, posvojena i pastorci (članovi uže obitelji), roditelji, očuh, maćeha i posvojitelj,
- izvanbračni drug poginuloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja koji s hrvatskim braniteljem ima dijete iz te izvanbračne zajednice i koji je do njegove pogibije, smrti, zatočenja ili nestanka živio s njim u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana.
Pastorak je osoba koja nema jednog od roditelja živog ili su roditelju oduzeta roditeljska prava pravomoćnom presudom suda, a hrvatski branitelj ga je uzdržavao najmanje godinu dana prije pogibije, smrti, zatočenja ili nestanka.
Očuh, maćeha, posvojitelji su osobe koje su hrvatskog branitelja uzdržavale, odnosno koje je hrvatski branitelj uzdržavao najmanje pet godina prije pogibije, smrti, zatočenja ili nestanka.
Neprijateljski logor je u smislu tog Zakona zatvoreni i čuvani prostor na neprijateljskom ili okupiranom teritoriju u kojemu su smješteni, zatvoreni, čuvani ili zlostavljani uhićeni hrvatski branitelji, a koji je registriran u Uredu za zatočene i nestale Vlade Republike Hrvatske (čl. 9. Zakona).
Sukladno članku 10. Zakona, prava utvrđena tim Zakonom mogu ostvariti hrvatski državljani, a strani državljani samo pod uvjetom da ta prava ne ostvaruju prema propisima države čiji su državljani.
1 Poslove upravne inspekcije prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (Nar. nov., br. 48/99 i 15/00), koji je prestao vrijediti stupanjem na snagu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (Nar. nov., br. 199/03) obavljalo je Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave kao tijelo državne uprave. Tim Zakonom za obavljanje upravnih i drugih poslova u svezi s pravosuđem osnovano je Ministarstvo pravosuđa, a za obavljanje upravnih i stručnih poslova koji se odnose na sustav i ustrojstvo državne uprave, politički i izborni sustav prema članku 21.b Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 199/03) osnovan je Središnji državni ured za upravu, lako prema navedenom ustrojstvu nije izričito navedeno koje tijelo će obavljati poslove upravne inspekcije dosadašnjeg Ministarstva, zahtjevi za upravni inspekcijski nadzor u smislu ostvarivanja prava utvrđenih člankom 38. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata mogu se dostavljati Središnjem državnom uredu za upravu.