Stručni članci
×
05.03.2018.
Pouke Haškoga tribunala: što se htjelo, a što se postiglo?
U Zagrebu je 23. veljače 2018., u organizaciji Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), u palači HAZU održan znanstveni skup na temu Pouke Haškoga tribunala: što se htjelo, a što se postiglo?
Predsjednik Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava, akademik Davorin Rudolf, istaknuo je da oko osnutka i djelovanja Haškog tribunala postoje mnoge dvojbe - je li doista u djelokrugu Vijeća sigurnosti UN-a odlučivati o osnivanju međunarodnih sudova, je li primjereno odlukama Tribunala devet puta dopunjavati Statut, a još češće mijenjati pravila postupka, kako objasniti goleme razlike u kaznama sadržanim u prvostupanjskim i drugostupanjskim presudama u istome predmetu, pretjerano dugo trajanje sudskih postupaka, primjenu nekih kaznenih normi anglosaksonskoga prava u europskome pravnom poretku i primjenu tih normi retroaktivno, je li opravdan izbor sudaca, tužitelja i isljednika iz različitih pravnih sustava i zemljopisno udaljenih zemalja, izbor u sudska tijela političara bez potrebitoga pravnog iskustva, pretjerani utjecaj Velike Britanije na rad Tribunala. Pouka djelovanja Haškog tribunala treba, prema njegovu mišljenju, biti pravedno i učinkovito kažnjavanje počinitelja teških kaznenih djela u oružanim sukobima i ratovima, kao i suzbijanje, sprječavanje i obeshrabrivanje potencijalnih počinitelja zločina.
Prof. dr. sc. Davor Derenčinović, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je da se Haški tribunal ponajmanje bavio utvrđivanjem kaznene odgovornosti, a da se više bavio pitanjima povijesti, predbacivši Haškom tribunalu primjenu načela zapovjedne odgovornosti u najekstenzivnijem obliku.
Odvjetnica Vesna Alaburić,koja je na Haškom tribunalu branila generala Milivoja Petkovića,navela je da je osnutak ad hoc suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi bio svojevrstan eksperiment, pri čemu se po prvi put sudilo svim zaraćenim stranama. »Kao braniteljica generala Petkovića, morala sam zaboraviti sve što znam o kaznenom pravu i ući u jedan drugačiji svijet pravila«, kazala je.
Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, istaknuo je važnost satisfakcije žrtvama zločina i rekao da Haški tribunal nije sudio narodima, skupinama i političkim projektima, nego pojedincima. Čičak je upozorio da je na djelu novi model ratovanja, koji treba kontrolirati kako svijet ne bi srljao u propast.