1. Uvod

Pred Hrvatskim saborom nalaze se u proceduri prijedlozi i konačni prijedlozi zakona koji će na odgovarajući način, utjecati na brojne odnose u određenim djelatnostima, a time i na radne i socijalnopravne odnose između poslodavaca i radnika.

Poseban interes izaziva Konačni prijedlog Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva. Rađen je, kako predlagatelj kaže, po uzoru na odgovarajuća rješenja u SR Njemačkoj (Bavarska), Češkoj Republici, Mađarskoj, Sloveniji, ali i u SAD-u.

Poštivana je i Odluka Vijeća Europske zajednice od 20. prosinca 2000. o dugoročnom programu za poduzeće i poduzetništvo, a naročito za malo gospodarstvo (2001-2005.), te Preporuka Komisije Europske unije od 3. travnja 1996. godine. Zakon pridonosi homogenizaciji hrvatskog zakonodavstva s propisima Europske zajednice, kao jednom od uvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, »uvažavajući određeno vremensko razdoblje potrebno za ostvarenje rezultata poticajnih mjera i izgradnju potrebne po-državajuće poduzetničke infrastrukture«.

U »Obrazloženju« ovog projekta piše i ovo: »u konačnici, ostvareni razvoj malog gospodarstva rezultirat će smanjivanjem raskoraka koji postoji u stupnju gospodarstvene i ukupne razvijenosti između Hrvatske i europskih zemalja.«

2. Osnovni pojmovi prema konačnom prijedlogu Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva *

Nakon prvog čitanja, konačnim prijedlogom Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (u nastavku teksta: Zakon), uređuju se »osnove za primjenu poticajnih mjera gospodarske politike usmjerenih razvoju, restrukturiranju i tržišnom prilagođava-nju malog gospodarstva.«

»Malo gospodarstvo« čine subjekti koji: 1) zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika; 2) u poslovanju su neovisni; 3) ostvaruju ukupni godišnji promet do šezdeset milijuna kuna, ili imaju zbroj bilance ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do trideset milijuna kuna.

Još je preciznija definicija: »Subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene gospodarske i druge djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tržištu.«

Neovisnost subjekata dokazuje da pravne i fizičke osobe (izvan kruga malog gospodarstva) nisu vlasnici više od 25% udjela u vlasništvu ili pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva.

Prema veličini subjekti malog gospodarstva mogu biti mikro, mali i srednji subjekti. Mikro subjekti su fizičke i pravne osobe u malom gospodarstvu koje godišnje prosječno zapošljavaju manje od 10'radnika. Mali subjekti su fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje zapošljavaju manje od 50 radnika, ostvaruju godišnji promet do 16.000.000 kuna (ili zbrojnu bilancu, ili dugotrajnu imovinu, ako su obveznici poreza na dohodak, u vrijednosti do osam milijuna kuna). Srednji subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe u malom gospodarstvu čiji su prosječni- godišnji broj radnika, ukupni promet ili zbroj bilance, odnosno dugotrajna imovina, veći od kriterija za male subjekte.

Zakonodavac je postavio ciljeve razvoja malog gospodarstva na sljedeći način: povećanje izvoza i prilagodba svjetskom tržištu, povećanje učinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti malog gospodarstva, primjena suvremenih tehnologija i inovacija, povećanje broja subjekata u malom gospodarstvu i poticanje djelatnosti koje ne zagađuju okoliš.

Ti su ciljevi prepoznatljivi, međusobno uvjetovani i zahtjevni. Nema novog i »povećanog« zapošljavanja bez prilagodbe svjetskom tržištu, nema konkurentnosti malog gospodarstva bez primjene suvremenih tehnologija i inovacija, i konačno, samo povećanje broja subjekata u malom gospodarstvu znači veći broj novih radnih mjesta i novozaposlenih radnika.

Svi ti ciljevi moraju imati originalan »mrežni plan« ili kako u Konačnom prijedlogu Zakona piše - Program razvoja malog poduzetništva, kojeg će na prijedlog nadležnog ministarstva donijeti Vlada Republike Hrvatske.

Sadržaj toga Programa utvrđuje zakon, a donosi se za razdoblje od četiri godine, na temelju kojega će Ministarstvo donijeti Godišnji plan provedbe Programa.

Brojne su poticajne mjere u realizaciji odnosno ostvarivanju ciljeva razvoja malog gospodarstva.

To su: kreditiranje pod povoljnijim uvjetima, subvencije kamata po preuzetim kreditima, davanje garancija, osnivanje fondova rizičnog kapitala i dr.

Za radnopravne i socijalnopravne odnose, treba istaći poticajne mjere kao što su: davanje stručne i savjetodavne pomoći te organiziranje obrazovanja za subjekte malog gospodarstva; davanje potpora za povećanje zapošljavanja; promicanje poduzetništva; davanje potpora za primjenu inovacija i uvođenje suvremenih tehnologija i stvaranje uvjeta za veće uključivanje stanovništva u malo poduzetništvo.

Treba preferirati stalnost subjekta u malom gospodarstvu, a time i sklapanje ugovora o radu neodređenog trajanja. Međutim, svugdje gdje se to ne kosi s principima i pravnom naravi radnog odnosa kao pravnog odnosa trajanja, treba sklapati i ugovore o radu na određeno vrijeme.

Uključivanje stanovništva u malo poduzetništvo moguće je u različitim oblicima kooperacije, rada na sic, povremenim i privremenim poslovima i dopunskim radom, dakako primjereno djelatnosti, sjedištu ili veličini subjekta malog gospodarstva.

3. Potpore za zapošljavanje i stručnu izobrazbu

Posebna mjera predviđena Konačnim prijedlogom Zakona je da subjekti malog gospodarstva mogu koristiti jednokratnu bespovratnu potporu za zapošljavanje svakog novog radnika, uz obvezu zadržavanja povećanog broja radnika u sljedeće tri godine.

Poslodavci u malom gospodarstvu trebaju »planirati« ovaj odnos jer zbog brzog preuzimanja obveza mogu imati velike odgovornosti i negativne posljedice. Država se javlja ovdje u funkciji zakonodavca pa i u funkciji »investitora« ali i »kontrolora« preuzetih obveza, jer »ukoliko subjekt malog gospodarstva, koji je dobio sredstva za zapošljavanje novih radnika, smanji broj radnika u razdoblju od tri godine nakon što je povećao broj radnika i ostvario pravo na potporu, dužan je vratiti ukupan iznos primljene potpore razmjerno smanjenju broja radnika za koje je ostvario potporu u roku 30 dana od dana smanjenja broja radnika.«

Dakako, »smanjenje broja radnika« nastupa od dana prestanka ostvarivanja prava (istekom dana upisanog u propisane evidencije).

Osim toga subjektu malog gospodarstva, koji upućuje radnike na stručnu izobrazbu, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ili ju sam organizira, može se odobriti kredit ili bespovratna potpora u visini dijela troškova stručne izobrazbe, prekvalifikacije ili dokvalifikacije.

Bez obzira na to o kojem se obliku radi (potpori ili kreditu), oni će se davati u skladu s posebnim aktom o kriterijima za odobravanje i visinu potpora i kredita.

To bi trebao biti provedbeni opći akt kojega će donijeti (»utvrditi«) Hrvatska agencija za malo gospodarstvo uz prethodnu suglasnost Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo.

Na temelju toga akta pojedinačne odluke o svakom pojedinačnom slučaju odobravanja potpore ili kredita, donosi Hrvatska agencija za malo poduzetništvo.

4. Ostale mjere - Neizravne pogodnosti

Poticajne mjere za brže i veće zapošljavanje, za povećanje stvarne sigurnosti na radu, potpunije ostvarivanje prava na radu i u svezi s radom te doprinose, sljedeće su najave: prodaja, davanje u zakup ili na korištenje, odnosno davanje prava građenja subjektima malog poduzetništva »pod komercijalnim ili pogodovnim uvjetima, uključivo i bez naknade, na temelju javnog natječaja«, nekretnina ili drugih infrastrukturnih objekata u vlasništvu Republike Hrvatske.

Postupak natječaja provodila bi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i utvrđivala prijedlog za odabir najpovoljnijeg ponuditelja, te uvjete prodaje, zakupa ili korištenja, odnosno prava građenja, u skladu sa zakonom. Na temelju toga prijedloga Odluku (na temelju pribavljenog mišljenja Državnog odvjetništva) u svakom konkretnom slučaju donosi Vlada Republike Hrvatske.

Na temelju odluke Vlade, Agencija za malo gospodarstvo sklapala bi ugovor o prodaji, davanju u zakup ili na korištenje. Ugovor bi stvarao prava i obveze za oba subjekta toga pravnog posla, pa ako »subjekt malog gospodarstva koji nekretnine ili infrastrukturne objekte (po ugovoru) dobivene u zakup ili na korištenje odnosno dobiveno pravo građenja, koristi suprotno namjeni ili uvjetima utvrđenim odlukom o njihovom odobravanju, obvezan je te nekretnine ili druge infrastrukturne objekte predati na upravljanje Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, uz naknadu štete.«

Ugovor mora biti precizan i u skladu s odredbom p odobravanju zakupa, korištenja ili pravo građenja, kako bi se izbjegli dugi i skupi sporovi o naknadi štete i povratu tih sredstava.

5. Propisi i postupak

Taj je Program zahtjevan. Stvorena je obveza Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo da uz prethodnu suglasnost nadležnog Ministarstva utvrdi (a to znači propiše) kriterije i uvjete za kreditiranje, dodjelu bespovratne financijske potpore, garanciju za kredite, financijsku potporu za smanjenje troškova kredita i subvencioniranje kamata, kao i kriterije i uvjete za prodaju, davanje u zakup ili na korištenje, odnosno davanje prava građenja.

Hrvatska agencija za malo poduzetništvo donosi pojedinačne odluke o odobravanju kredita, financijskim potporama, davanju garancija za kredite, subvencioniranju kamata i odobravanju financijskih potpora za smanjenje troškova kredita.

Očekuje se veći priliv zainteresiranih subjekata i poveći broj »predmeta«. To će zahtijevati bolju i redovitiju informaciju o svakom postupku, pravovremene natječaje i administraciju ustrojenu suvremeno i prema zahtjevima posebnog postupka, jer svako »bi-rokratiziranje« može biti ozbiljna smetnja u realizaciji toga projekta.

Postupak je bitan i zbog brojnosti nositelja Programa razvoja malog poduzetništva. To su: Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, tijela jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave nadležna za poslove gospodarstva, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Državni zavod za statistiku, Hrvatski savez zadruga, udruge malog gospodarstva i poduzetništva te specijalizirane institucije za poti

canje malog gospodarstva. Tu se ne radi o posebnoj hijerarhiji nositelja jer svaki od navedenih ima svoju posebnu funkciju i zadaću u provedbi Programa.

Vladi Republike Hrvatske odgovara ministarstvo koje prati provedbu Programa, izvještava i analizira o toj provedbi te Vladi predlaže »sustavne prilagodbe i mjere gospodarske politike.«

U jedinicama područne (regionalne) i lokalne samouprave pripremaju se podloge za pripremu Programa, predlažu razvojni projekti i prati, njihova provedba.

Brigu o financiranju pojedinačnih i razvojnih projekata vodi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo.

Ostali nositelji Programa »predlažu razvojne projekte, te sustavne promjene mjera iz svog djelokruga.«

6. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) je pravna osoba, upisana u sudski registar koja će, kao neprofitna pravna osoba, svoje poslovanje temeljiti na Programu razvoja malog gospodarstva.

Zapravo radi se o pravnom sljed-niku Hrvatske garancijske agencije od dana stupanja na snagu ovog Zakona, kada prestaje važiti Zakon o Hrvatskoj garancijskoj agenciji (Nar. nov., br. 29/94, 105/99 i 64/00).

Do izbora novog upravnog odbora postojeća tijela nastavljaju s radom. Vlada Republike Hrvatske imenuje novi upravni odbor koji donosi Statut HAMAG-a i imenuje upravu.

HAMAG je neprofitna pravna osoba, a za njene obveze jamči Republika Hrvatska. Zadaci su joj određeni zakonom i statutom, a zapravo cilj je da ta agencija što cjelovitije i dosljednije potiče osnivanje, poslovanje i razvitak subjekata malog gospodarstva. To se financira: iz sredstava Državnog proračuna za izravne tekuće i kapitalne izdatke, iz kredita, bespovratnih pomoći, prihoda od kamata i drugog.

Očekuje se veća aktivnost na regionalnoj i lokalnoj razini, pa je Zakonom predviđeno da jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave mogu osnovati specijalizirane institucije za područje malog gospodarstva koje djeluju kao lokalne agencije.

One bi provodile mjere iz Programa u suradnji s HAMAG-om, a sredstva bi im osigurao proračun jedinica regionalne i lokalne samouprave.

7. Umjesto zaključka

Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, te putem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, stvara osnovu i okvir za poticanje razvoja malog gospodarstva.

Taj se »model« odnosi i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Želi se stvoriti program koji će obuhvatiti obrte, zadruge, mala i srednja trgovačka društva te druge oblike privatne poduzetničke aktivnosti, kao osobito važan dio ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske.

Taj dio ne smije se zanemariti: njega čini veći dio gospodarskih subjekata u kojima je zaposleno više od polovice ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu. Malo je gospodarstvo generator zapošljavanja što je izuzetno važno za gospodarski razvoj: kroz povećani broj subjekata i njihov tehnološki razvoj povećava se broj zaposlenih, a smanjuje se stopa nezaposlenosti.

Subjekti malog gospodarstva su i prostorno prilagodljiviji (na otocima, planinskim područjima i dr.).

Ovaj projekt ne smije ostati samo kao »dobra ideja« i bolje je upaliti stotine malih svijeća nego veliki reflektor, jer je prosperitet u neizmjernoj energiji mladih stručnjaka i stimuliranih poduzetnika, ali i u obvezi brojnih drugih subjekata da svoj dio posla obavljaju profesionalno, odgovorno i točno.

* Članak je pisan na temelju Prijedloga Zakona br. 295. Hrvatski sabor, Predsjednik

Klasa: 311-01/01-01/01. Ur. broj 61-01-08 od 30. studenoga 2001.