1. OKVIR ZA RASPRAVU
Financijska agencija (u nastavku teksta: Fina) po pravnom je obliku pravna osoba s javnim ovlastima za koju je upis propisan posebnim zakonom, a jedini osnivač je Republika Hrvatska. Poseban zakon po kojem je osnovana jest Zakon o Financijskoj agenciji,¹ a osnovna djelatnost je financijsko posredovanje putem tržišnih aktivnosti.

Kada se govori o stečajnim postupcima, prvu ulogu Fina je dobila sukladno odredbama Zakona o platnom prometu u zemlji, zatim kroz prodaju imovine dužnika kao cjeline u Stečajnom zakonu,² a važniju ulogu u insolvencijskom pravu dobila je kroz odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi³.

Pritisak za reformu predstečajnih nagodbi rezultirao je „brisanjem“ zakonodavnih rješenja po kojima je Fina de facto i de jure odlučivala u postupcima predstečajne nagodbe. Nova rješenja od donošenja danas važećeg Stečajnog zakona⁴ ukazuju na samostalnost suda, a pritom mu Fina služi kao administrativno-tehnička „ispomoć“ u sudskom postupku.

2. CRTICE O POLOŽAJU FINE U STEČAJNOM ZAKONU IZ 2015. I NOVELI ZAKONA IZ 2017.
Ako sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje predstečajnoga postupka, donijet će rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka. Tim se rješenjem pozivaju vjerovnici da nadležnoj jedinici Fine, u roku od 15 dana od dana objave toga rješenja, prijave svoje tražbine i da u roku od osam dana od dana objave o izjašnjenju o prijavljenim tražbinama dužnika i povjerenika, ako je imenovan, ospore prijavljene tražbine koje smatraju nepostojećima, uz obveznu naznaku svote za koju se tražbina osporava i razlog osporavanja.

Zatim se upućuje poziv dužniku i povjereniku, ako je imenovan, da nadležnoj jedinici Fine, u roku od osam dana od objave tablice prijavljenih tražbina, dostave pisano izjašnjenje o svakoj prijavljenoj tražbini priznaju li je ili osporavaju, uz obveznu naznaku svote za koju se tražbina osporava i razlog osporavanja, potom poziv dužniku da vjerovnicima i povjereniku, ako je imenovan, omogući uvid u isprave iz kojih proizlaze tražbine navedene u popisu imovine i obveza te poziv dužnikovim dužnicima da svoje dospjele obveze bez odgode ispunjavaju dužniku te poziv na ročište radi ispitivanja tražbina. Uz to se rješenje objavljuje i plan restrukturiranja.

Dakle, vjerovnici svoje tražbine prijavljuju nadležnoj jedinici Fine na propisanom obrascu te u prijepisu prilažu isprave iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje. Dužnik i povjerenik dužni su se izjasniti u roku od osam dana od dana isteka roka za prijave o prijavljenim tražbinama vjerovnika, a vjerovnici mogu osporiti prijavljene tražbine drugog vjerovnika.

Na temelju tih osporavanja Fina sastavlja tablicu prijavljenih i tablicu osporenih tražbina koje javno objavljuje te svu dokumentaciju dostavlja sudu.

Rad Fine nadzire sud koji joj je ovlašten dati upute i zatražiti obavijesti ili izvješća o poduzimanju radnji u postupku, a ako Fina ne poduzima radnje u postupku, sud je može kazniti novčanom kaznom do 50.000,00 kn.

Rješenje kojim se potvrđuje predstečajni sporazum ili se potvrda uskraćuje i obustavlja postupak, objavit će se na e-Oglasnoj ploči, a podatak o potvrdi predstečajnoga sporazuma ili uskrati potvrde i obustavi postupka upisat će se registar u kojem je dužnik upisan. Pravomoćno rješenje kojim se potvrđuje predstečajni sporazum sud će dostaviti Fini.

U slučajevima obustave predstečajnog postupka sud će ex offo nastaviti postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, osim ako utvrdi da je dužnik sposoban za plaćanje i da je ispunio sve obveze prema vjerovnicima. Pravomoćno rješenje o obustavi predstečajnoga postupka sud će dostaviti Fini.

Pravne posljedice nastupaju u trenutku kad je rješenje o otvaranju objavljeno na e-oglasnoj ploči sudova, dok Fina prestaje izvršavati sve osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku, osim obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine te osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku.

U stečajnom postupku možda je najvažnija promjena u obvezi Fine prema kojoj ona podnosi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana. Podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka dužan je platiti svotu predujma od 1.000,00 kn u Fond za namirenje troškova stečajnoga postupka te po nalogu suda u roku od osam dana dodatnu svotu predujma, koja ne može biti viša od 20.000,00 kn. No, taj predujam nije dužna platiti Fina.

S ciljem osiguranja novčanih sredstava za namirenje troškova stečajnoga postupka uvedeno je pravilo da nakon što Fina utvrdi nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje radi nedostatka novčanih sredstava na računima dužnika pravne osobe, naložit će banci da zaplijeni novčana sredstva s računa dužnika u svoti od 5.000,00 kuna za predujam za namirenje troškova stečaja.

Kod pravila o unovčavanju stečajne mase istaknuto je da je stečajni upravitelj dužan, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka, dostaviti Fini bez odgode podatke o svim nekretninama koje se prodaju u stečajnom postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost veća od 50.000,00 kn, radi upisa u Očevidnik nekretnina i pokretnina, uz naznaku da se prodaju u stečajnom postupku. Prodaju nekretnine provodi Fina elektroničkom javnom dražbom.

Također, određeno je da će Fina podnijeti prijedlog za otvaranje skraćenoga stečajnog postupka.

Manje izmjene glede položaja Fine izvršene su 2017. Tako je istaknuto da se predstečajni postupak može otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje koja se dokazuje potvrdom Fine. Produljen je i rok za očitovanje na tražbine.

Tako je određeno da rješenje o otvaranju predstečajnog postupka sadržava i poziv dužniku i povjereniku ako je imenovan da nadležnoj jedinici Fine, u roku od 30 dana (prije je rok bio osam dana) od dostave tablice prijavljenih tražbina, dostavi pisano očitovanje o svakoj prijavljenoj tražbini priznaje li je ili osporava, uz obveznu naznaku svote za koju se tražbina osporava i razloga osporavanja.

3. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA IZ VELJAČE 2022.⁵

3.1. POLOŽAJ FINE U OPĆIM ODREDBAMA
Izmjene SZ-a potaknute su potrebom implementiranja Direktive (EU) 2019/1023.⁶

Novost je pravilo ranog upozoravanja dužnika i pristup informacijama. Ta pravila uređuju način ranog upozoravanja dužnika i pravo na pristup informacijama i ističu da se dužniku osigurava pristup jasnom i transparentnom sustavu ranog upozoravanja na okolnosti koje bi mogle dovesti do prijeteće nesposobnosti plaćanja, posebice u slučaju njegova propuštanja provođenja određenih vrsta plaćanja, a tim se sustavom dužniku signalizira da je potrebno djelovati bez odgode. U Konačnom prijedlogu istaknuto je i da su Ministarstvo financija, Porezna uprava i revizori dužni upozoriti dužnika na negativan razvoj u njegovu plaćanju koji su uočili u okviru obavljanja svoje djelatnosti. Pitanje je može li Fina u ime i za račun Ministarstva financija obavljati te poslove.

Nadalje, dužnik se sukladno Konačnom prijedlogu može koristiti uslugama savjetovanja koje pružaju javne ili privatne organizacije s ciljem izrade strategije kojom bi se izbjegao nastanak prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Tu svakako opet mogu doći do izražaja komercijalne usluge Fine, koja obavlja savjetovanja u svezi s poslovanjem i upravljanjem (čl. 3. ZoFA).

SZ je izričito istaknuo da se sva sudska pismena dostavljaju objavom pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, s tim da Konačni prijedlog još dodatno regulira način dostave između suda i Fine, i to putem jedinstvenog informacijskog sustava e-Spis, a Fina pismena koje šalje sudu ovjerava elektroničkim pečatom. Također, razriješene su dvojbe oko pravne činjenice kada se dostava smatra obavljenom odnosno što je dokaz da je dostava obavljena Fini, odnosno kada se dostava smatra obavljenom na mrežnim stranicama e-Oglasne ploče (čl. 12.).

3.2. POLOŽAJ FINE U PREDSTEČAJNOM POSTUPKU
Nisu mijenjana pravila o naknadama za prijavu tražbine, očitovanju o prijavljenim tražbinama, osporavanju tražbina, tablici prijavljenih tražbina i tablici osporenih tražbina, nadležnosti Fine, nadzoru nad njezinim radom. Promijenjena su pravila o obustavi predstečajnog postupka, no za predmet rada bitno je da će sud rješenjem uskratiti potvrdu plana restrukturiranja i obustaviti predstečajni postupak ako pretpostavke nisu ispunjene, a ako su ispunjene pretpostavke, sud će rješenjem potvrditi plan restrukturiranja te će ta pravomoćna rješenja dostaviti Fini (čl. 61.a).

Pravila o postupanju Fine s osnovama za plaćanje nakon otvaranja predstečajnog postupka, potom nakon obustave predstečajnog postupka i nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja načelno nisu mijenjana. Naime, čl. 68. uvode se nova pravila o postupcima na koje predstečajni postupak utječe u skladu s Direktivom 2019/1023 pa tako danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid parničnih i arbitražnih postupaka, kao i zabrana pokretanja novih parničnih i arbitražnih postupaka protiv dužnika glede tražbina na koje predstečajni postupak utječe. Ali, ako sud ne dostavi Fini odluku o produljenju trajanja zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja prije proteka 120 dana, odnosno daljnjih 90 dana, Fina će nastaviti s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu dužnika na temelju osnova za plaćanje koje je prestala izvršavati od primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka. Mijenja se i čl. 69., koji uređuje postupanja Fine s osnovama za plaćanje nakon otvaranja predstečajnog postupka. Izmjene su vezane uz okolnost da je u skladu s izmjenama i dopunama imenovanje povjerenika određeno kao obligatorno te glede izmjene odredaba o tražbinama na koje predstečajni postupak ne utječe. Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka Fina prestaje izvršavati sve osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret dužnika, uz određene iznimke. Nadalje, vjerovnik osnove za plaćanje na temelju koje se na novčanim sredstvima po računu dužnika pravne osobe treba provesti ili provodi ovrha radi naplate tražbine po taksativno navedenim osnovama može zatražiti od povjerenika da naloži Fini da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje odnosno da provede ovrhu na novčanim sredstvima po računu dužnika sukladno posebnom zakonu. Vjerovnik osnove za plaćanje na temelju koje se na novčanim sredstvima po računu dužnika pojedinca treba provesti ili provodi ovrha radi naplate određenih tražbina može zatražiti od povjerenika da naloži Fini da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje, odnosno da provede ovrhu na novčanim sredstvima po računu dužnika sukladno posebnom zakonu. Razlučni vjerovnik čije se razlučno pravo temelji na založnom pravu stečenom pljenidbom novčane tražbine po računu dužnika provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu, nakon utvrđenja njegova položaja kao razlučnoga vjerovnika za taj iznos tražbine, može zatražiti od povjerenika da naloži Fini da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje za iznos koji je zaplijenjen s računa dužnika do otvaranja predstečajnoga postupka. Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka do dana primitka pravomoćnoga rješenja o obustavi predstečajnoga postupka, pravomoćnoga rješenja kojim se potvrđuje plan restrukturiranja ili do isteka roka zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, Fina osnove za plaćanje neće upisivati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje niti po njima postupati, osim u prethodno određenim slučajevima.

3.3. POLOŽAJ FINE U STEČAJNOM POSTUPKU
Možda je praktično najvažnija promjena 2015. izvršena u obvezi Fine da podnese prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, ako pravna osoba u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana. Tu dolazi do usklađivanja odredbi SZ-a sa Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima tako da se naknada Fine za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka namiruje iz predujma za namirenje troškova stečajnog postupka, odnosno iz Fonda za namirenje stečajnog postupka ako se naknada nije naplatila iz predujma (čl. 110.). Budući da u praksi često stečajna masa nije dostatna ni za plaćanje troškova postupka, zakonodavac je još prije odlučio unaprijed osigurati novčana sredstva za njihovo namirenje, tako da je propisao da će Fina nakon što utvrdi nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje radi nedostatka novčanih sredstava na računima dužnika pravne osobe, naložiti banci da zaplijeni novčana sredstva s računa dužnika, u iznosu od 5.000,00 kn za predujam za namirenje troškova stečajnoga postupka (čl. 112.). No, ovdje se još uvijek postavlja temeljno pitanje, kako je moguće da se plijene sredstva za osiguranje troškova stečajnog postupka u slučaju kada još sudski uopće nije utvrđeno postojanje nekog stečajnog razloga.

Slijedeći smjernice Direktive zakonodavac redefinira položaj stečajnog upravitelja. Izmjene su rađene i u dužnostima stečajnog upravitelja i glede predradnji koje ima u komunikaciji s Finom vezano uz postupak prodaje putem elektroničke javne dražbe (čl. 89.).

Nadalje, ako se prije otvaranja stečajnog postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka, a osobe s pravnim interesom po pozivu suda ipak ne predujme troškove za eventualno potrebni prethodni postupak i otvorenje stečajnog postupka, stečajni postupak će se otvoriti, imenovat će se stečaji upravitelj i postupak će se odmah zaključiti. Iako su predviđena detaljna pravila za tu situaciju, dodaje se odredba prema kojoj stečajni upravitelji nemaju obvezu dostavljanja godišnjih financijskih izvješća i dodatnih podataka Fini radi javne objave i za nadzorne, statističke i druge potrebe kao i podnošenja prijave poreza na dobit nadležnoj ispostavi porezne uprave u slučajevima kada se otvoreni stečajni postupak ne provodi (čl. 132.).

Novost je i da Fina ima pravo na naknadu troška za podnošenje zahtjeva za provedbu skraćenog stečajnog postupka. Visinu i način plaćanja naknade propisat će ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom (čl. 429.).

Nekretnine na kojima postoji razlučno pravo prodaju se u stečajnom postupku, na prijedlog stečajnoga upravitelja ili razlučnoga vjerovnika, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka o ovrsi na nekretnini. Glede unovčenja predmeta na kojima postoji razlučno pravo (čl. 247.) dolaze određene novosti. U prvotnom prijedlogu Zakona bilo je rješenje po kojem Fina ima pravo na naknadu za uslugu operativnog vođenja i upravljanja informacijskim sustavom e-Dražba, no to je u Konačnom prijedlogu izbrisano.

Također, od obveze plaćanja naknade oslobođeni su razlučni vjerovnici čiju je izjavu o prijeboju sud prihvatio (čl. 247.). To je dobro jer su postojala dva shvaćanja. Tako razlučni vjerovnik može dati izjavu da kupuje nekretninu samo ako je sudionik dražbe odnosno ako je stekao uvjete da dražbuje (platio jamčevinu i ostvario mogućnost dražbovanja pred Finom). Zagovornici drukčijeg shvaćanja smatraju da razlučni vjerovnik može dati Izjavu da kupuje nekretninu i da stavlja u prijeboj svoju tražbinu s protutražbinom stečajnoga dužnika po osnovi cijene, u visini utvrđene vrijednosti nekretnine iako nije sudionik dražbe.

Prijelaznim i završnim odredbama Konačnog prijedloga predviđene su različite situacije u kojima se primjenjuje novi propis, ali je ostalo temeljno pravilo i ustavnopravni standard zabrane retroaktivnosti tako da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu Novele⁷ dovršiti prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Riječ je ne samo o praktičnom, nego i o jedino mogućem rješenju. Iznimke se referiraju na određene postupke u tijeku i na sve elektroničke javne dražbe u kojima se poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi objavljuje na mrežnim stranicama Fine nakon stupanja na snagu Novele Zakona.

4. UMJESTO ZAKLJUČKA
Smatramo izuzetno važnim naglasiti dužnosti Fine vezane uz stečajni postupak:

1.) podnošenje prijedloga za otvaranje ovog postupka ako pravna osoba u Očevidniku ima blokadu računa u neprekidnom razdoblju od 120 dana (čl. 110.)

2.) podnošenje zahtjeva za provedbu skraćenog stečajnog postupka ako je pravna osoba bez zaposlenika (čl. 429.) te

3.) osiguranje novčanih sredstava za namirenje troškova stečajnog postupka u iznosu od 5.000,00 kn (čl. 112.).

Ako stečajni vjerovnici nisu na izvještajnom ročištu drukčije odredili način i uvjete prodaje, imovinu dužnika prodaje Fina elektroničkom javnom dražbom, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnog postupka o ovrsi na nekretninama. U konačnici, pravila koja neposredno uređuju navedenu materiju, dakle prodaju nekretnina, najrazrađenija su. Za sada dio doktrine i prakse smatra da je postupak prodaje nekretnine složen i formaliziran, pa i opterećen nizom nepotrebnih koraka ili odluka koje tijekom postupka moraju donijeti nadležna tijela, zbog čega ovako postavljena pravila o prodaji opterećuju sud znatno više nego što je to bilo prije, kada je sam sud održavao javne dražbe. Također, navode da nije postignuta ni ideja jednakosti svih kupaca, jer je u postupcima važno imati stabilnu internetsku vezu, poznavati tehnologiju i dr., zbog čega su neki u znatno lošijem položaju. Dodaju i činjenicu da na tekst dosadašnjeg SZ-a glede prodaje nekretnina nisu bile iznesene bitnije kritike, pa postavljaju i pitanje svrhovitosti sveobuhvatnijih promjena u ovom dijelu SZ-a.

Smatramo, pak, da svaka modernizacija prava znači i njegovo osuvremenjivanje jer ga dovodi u sklad s prilikama i potrebama vremena u kojem se primjenjuje pa upravo zbog toga pravno uređenje prodaje nekretnina (i pokretnina) u stečaju putem Fine predstavlja, in ultima linea, osnovu za poboljšanje opće djelotvornosti sustava pružanja stečajnopravne zaštite. U konačnici, teško je očekivati da stečajni postupak može biti brz, u slučaju izostanka interesa kupaca ili ako je prodaju moguće učiniti samo uz veliko spuštanje cijene kakvo je moguće u stečaju. Neka rješenja mogu pojednostavniti prodaju ili je učiniti transparentnijom, i eventualno ostvariti bolju prodajnu cijenu, ali će ekonomsko okruženje i dalje imati ključnu ulogu na ishod i funkcionalizaciju ciljeva stečajnog postupka.

Činjenica ostaje da se u okviru suvremene tehnološke revolucije susrećemo sa snažnim zahtjevima za smjelijim revizijama stečajnog prava, a nova uloga Fine predstavlja jedan takav primjer. Naime, takav tehnološki napredak nosi sve širu primjenu e-potpisa, e-isprava i e-dostave, u konačnici i e-pravosuđa, no uz taj napredak treba zadržati pa i poboljšati pravnu sigurnost i učinkovitost pravosuđa.

Stoga, iako je još rano ocijeniti navedene reforme, u svakom slučaju bit će zanimljivo vidjeti hoće li se u praksi ostvariti namjere zakonodavca za kraćim i jeftinijim odnosno učinkovitijim stečajnim postupkom.