Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
09.08.2014.
Okvir za stvaranje konkurentog i slobodnog tržišnog gospodarstva
Konkurentnost možemo definirati kao sklop javnih politika koje utječu na produktivnost gospodarstva i društva. Produktivnost je stvar dobre radne etike i isplativosti investiranja kapitala, što je nužno za stvaranje prosperiteta. Ekonomska sloboda nužan je preduvjet za konkurentnost, odnosno postizanje prosperiteta i visokog standarda, a znači što veću razinu odsutnosti državnih upletanja, opterećenja i nameta gospodarstvu. S obzirom na to da se konkurentnost odnosi na uvjete jačanja produktivnosti gospodarstva, poduzetnicima je potrebna što veća razina slobode i lakoće uvjeta poslovanja, da bi više novca i vremena ulagali u tržišna rješenja, umjesto trošenja novca i vremena na birokratske procedure, silne poreze i skupi javni sektor.
Svjetski gospodarski forum svake godine donosi izvješće o rangiranju zemalja, sukadno analizi niza faktora. Analiziranje faktora koji gospodarstvo čine konkurentnim i slobodnim važno je za pravilno definiranje javnih politika, odnosno odluka o strukturnim liberalizacijskim reformama koje je u Republici Hrvatskoj krajnje nužno provesti. U članku prikazujemo podatke o konkurentnosti 2013. -2014. iz izvješća Svjetskog gospodarskog foruma.
Uvod
Jačanje uvjeta za konkurentnost i rast Europska je unija postavila kao svoj prioritet. Republika Hrvatska, kao nova država članica, pozvana je usklađivati se s dobrim praksama drugih država članica. Unija redovito prati stanje poslovne klime u Republici Hrvatskoj. Da bi se uvjeti poslovanja poboljšali, potrebno je definirati i provoditi niz javnih politika za jačanje konkurentske pozicije.
Jačanje uvjeta za konkurentnost i rast Europska je unija postavila kao svoj prioritet. Republika Hrvatska, kao nova država članica, pozvana je usklađivati se s dobrim praksama drugih država članica. Unija redovito prati stanje poslovne klime u Republici Hrvatskoj. Da bi se uvjeti poslovanja poboljšali, potrebno je definirati i provoditi niz javnih politika za jačanje konkurentske pozicije.
Valja naglasiti da, ipak, sva odgovornost nije na državi.Odgovornost je na svakom pojedincu i na civilnom društvu, a ponajprije uključujući poduzetnike. Uostalom, za uspješno provođenje reformi nužnih za jačanje konkurentnosti, država treba imati razumijevanje i podršku građana. Otpori reformama kod nas su česti upravo zbog nostalgije prema etatističkom sustavu koji se raspao zbog svoje neefikasnosti. Tranzicija prema sustavu individualne odgovornosti i tržišnih rješenja još je izazov, ne samo za državne institucije, nego i za cijelo društvo. Ako pogledamo ljestvicu najkonkurentnijih zemalja svijeta, lako je uočiti da se radi o zemljama visoke razvijenosti gospodarstva koja nije slučajna. Razvoj je posljedica niza moralnih vrijednosti kod pojedinaca i društva u cijelosti: radna etika, poštenje i nepristranost, štedljivost i racionalnost, organizacijska efikasnost i jednostavnost, sloboda pojedinca, osobna odgovornost, slobodno tržište, otvorenost prema stranim tržištima, internacionalizacija, integracija, standardizacija poslovanja, specijalizirano obrazovanje, usmjerenost na istraživanje i razvoj, inovativnost, vrednovanje svakog talenta, klasterska umrežavanja, natjecanje itd.
To je temeljna zadaća hrvatskog obrazovnog sustava koji više ne može biti bilo kakav sustav (za sebe), već skup odgovornih privatnih i javnih institucija koje u suradnji s poduzetnicima stvaraju vještine za tržište rada i potiču razvoj vrijednosti za produktivno i inovativno društvo.
Deset najkonkurentnijih zemljama (prema istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma) su Švicarska, Singapur, Finska, Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Švedska, Hong Kong, Nizozemska, Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo. Hrvatska se nalazi na 75. mjestu.
Bilo bi previše ambiciozno zaključivati da je TOP 10 ekskluzivan rang elitnih zemalja koje su nedostižne ostalima. Brojčani rezultati vrlo su precizni, pa se može lako dogoditi da nema bitne razlike između 10. i 20. mjesta. To samo govori da je konkurencija velika, a hrvatska pozicija jasno govori o ozbiljnim zaostacima.
Metodologija izračuna konkurentnosti i usporedna pozicija Republike Hrvatske
Prema preciznoj metodologiji izračuna, koja je jednaka u cijelom svijetu, mjeri se prosječna ocjena koja obuhvaća dvanaest ključnih stupova konkurentnosti. Za izračun nekih indikatora, uzimaju se relevantne ekonomske statistike ili pozicije u drugim istraživanjima, a kod većine indikatora u pitanju je anketiranje poslodavaca koji daju ocjenu od 1 do 7.
Institucionalno okruženje prvo je koje treba reformirati. Kvaliteta u pravilnom funkcioniranju institucija javne uprave od ključne je važnosti za konkurentnost i rast gospodarstva. Kako održivi rast ovisi, prije svega, o investicijama, investitore zanima sigurno i pošteno okruženje gdje postoji vladavina prava i gdje se poštuju prava privatnog vlasništva. Ulagače također zanima odgovorna i efikasna javna uprava čiji su upravni postupci jednostavniji i brži u kontekstu slobode poslovanja te čije se javne politike stvaraju u ozračju transparentnog i odgovornog javnog upravljanja. Konkurentnost izravno ovisi o regulatornom okviru. Složene i preklapajuće birokratske procedure, sporost u davanju odobrenja te sklonost stvaranju propisa koji sadržavaju prepreke i nameću opterećenja slobodi poslovanja, treba otkloniti. Reforma poslovne klime znači stvaranje odgovorne i otvorene javne uprave koja će redovito preispitivati propise, procjenjivati učinke propisa i konzultacije s javnošću i dionicima, identificirati prepreke i opterećenja te ih uklanjati. Takav je zaokret prioritet kod svake reforme. Podrobne kriterije za jačanje institucionalnog okruženja i hrvatske pozicije u odnosu na odabrane zemlje, prikazani su u Tablici 1.
Razvijena i efikasna infrastruktura važna je za funkcioniranje gospodarstva, pogotovo za određivanje lokacija za odvijanje gospodarskih aktivnosti, uključujući i ulaganja. Infrastruktura je ključ povezivanja i uspostave komunikacija, pogotovo promet i informacijsko-komunikacijske tehnologije. Republika Hrvatska ima relativno dobru infrastrukturu, što se pogotovo odnosi na mobilne i fiksne telekomunikacije, te kvalitetan cestovni sustav. Donekle problematična područja su pomorske i zračne luke.
Stabilnost makroekonomskog okruženja važna je za poslovanje, premda sama po sebi ne može povećati produktivnost zemlje. Primjerice, nekontrolirana inflacija negativno utječe na efikasnost poslovanja. Također, neuravnotežene proračunske politike (potrošnja iznad prihoda) sužavaju buduće mogućnosti reagiranja na poslovne cikluse i povećavaju dugove. Makroekonomsko okruženje relativno je stabilno u Republici Hrvatskoj, prije svega glede umjerene stope inflacije. U ovoj kategoriji mjeri se uravnoteženost državnog proračuna, nacionalna stopa štednje, razina inflacije i kamatne stope, javni dug i kreditni rejting zemlje.
Zdrava radna snaga od vitalne je važnosti za produktivnost gospodarstva. Loše zdravlje povećava troškove poslovanja, a bolesni radnici ne mogu dovoljno efikasno raditi. Isto vrijedi i za obrazovanje radne snage. Složenost obavljanja poslova ovisi o kvalificiranosti radne snage. Zdravstvo i osnovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj također se mogu ocijeniti kao zadovoljavajuće područje hrvatske konkurentnosti. Osnovno školstvo relativno je dobro ocijenjeno.
Kvaliteta visokog školstva i usavršavanja izravno utječe na konkurentnost gospodarstva, ako je usklađeno s potrebama produktivnosti. Ključni problemi Republike Hrvatske nedostatak su usavršavanja radne snage, loša kvaliteta obrazovnog sustava i upravljanja. Republika Hrvatska dobro stoji po kvaliteti obrazovanja na području matematike i prirodnih znanosti.
Efikasna tržišta proizvode i razmjenjuju robe i usluge u skladu s uvjetima koje određuju ponuda i potražnja. Važna je, stoga, sloboda izbora i konkurencije među proizvodima na tržištu u kojoj će prevladati efikasniji proizvođači koji su više traženi na tržištu s obzirom na odnos cijene i kvalitete. Konkurentno tržište znači i ravnopravan položaj domaćih i stranih tvrtki, dok protekcionizam domaćih proizvođača negativno utječe na gospodarske aktivnosti. Za efikasnost tržišta važna je i usmjerenost tvrtki prema kupcima kroz povećanje kvalitete proizvoda. U kontekstu efikasnosti tržišta, najveći hrvatski nedostaci su visoki troškovi subvencija poljoprivredi, visoko oporezivanje gospodarstva, negativan utjecaj složenih pravnih propisa na poslovanje i strana izravna ulaganja, niska razina stranih vlasničkih udjela u poduzećima, niska razina sofisticiranosti kupaca i orijentacije prema kupcima, opterećenost carinskim postupcima i dugi postupci započinjanja poslovanja. U Tablici 2. podrobno su prikazani kriteriji za jačanje efikasnosti tržišta i hrvatskog položaja u odnosu na odabrane zemlje Tablica 2.
Fleksibilnost tržištarada od ključne je važnosti za efikasan protok i kretanje radne snage. Slobodno tržište rada sposobno je preusmjeravati kretanje radnika s jednog na drugi posao, što brže i jeftinije, uz kretanje plaća koje ovisi o produktivnosti i gospodarskim kretanjima. Tržište rada jedan je od ključnih problema Republike Hrvatske. Razni oblici rigidnosti otežavanju konkurentnost rada, što se odnosi na teške postupke zapošljavanja i otpuštanja radnika, visoke troškove otpremnina, nefleksibilnost u određivanju plaća ovisno o produktivnosti, zajedno sa visokom poreznim opterećenjem rada, te su jedan od temeljnih uzroka zašto nema dovoljne razine gospodarskog rasta, zapošljavanja i investicija. Reforma radnog zakonodavstva jedna je od ključnih reformi koja do sada još nije bila provedena.
Financijsko tržište od presudne je važnosti za gospodarske aktivnosti, što se pokazalo i kroz posljednju krizu. Potrebno je povjerenje u bankarski sektor i zaštita ulagača. U kontekstu razvijenosti financijskih tržišta najveći problem u Republici Hrvatskoj je teška dostupnost poduzetničkih zajmova.
Tehnološka spremnost znači sposobnost gospodarstva za uvođenje novih tehnoloških oblika u industrijskoj proizvodnji i primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u dnevnim aktivnostima. Glede tehnološke spremnosti, Republika Hrvatska ima konkurentske prednosti po širokoj uporabi interneta i dostupnosti posljednjih tehnologija, a problematična područja su niska razina tehnološkog transfera kroz strane izravne investicije i niska tehnološka opremljenost poduzeća, kao što nam pokazuju podaci u Tablici 3.
Veličina tržišta važna je s obzirom na ekonomiku obujma. Globalizacija je važna jer proširuje tržišne horizonte koji su uski, pogotovo u malim zemljama. Empirijski je utemeljena pozitivna korelacija između otvorenosti tržišta i gospodarskog rasta. Republika Hrvatska relativno je malo tržište pa nema značajnu konkurentsku prednost. Stoga je posebno važna integracija na europsko tržište zbog pozitivnih učinaka liberalizacije trgovinskih procesa, odnosno veće konkurentnosti i efikasnosti proizvoda.
Poslovna efikasnost u proizvodnji roba i usluga povećava produktivnost. Važno je poslovno umrežavanje poduzeća putem klastera koji su okosnica konkurentnosti svakog gospodarstva. U Tablici 4. mogu se vidjeti ostali faktori koji utječu na poslovnu efikasnost.
Tehnološke inovacije moguće su uz snažna ulaganja u istraživanje i razvoj, ponajprije u privatnom sektoru. Također, za razvoj inovacija ključne su kvalitetne znanstveno-istraživačke institucije, uska suradnja sveučilišta i industrije na području istraživanja i razvoja te snažna zaštita prava intelektualnog vlasništva. Najveći hrvatski problem je javna nabava naprednih tehnoloških proizvoda, ali i niska dostupnost znanstvenika i inženjera te niska suradnja sveučilišta i industrije na području istraživanja i razvoja. Kvaliteta znanstveno-istraživačkih institucija relativno je zadovoljavajuće rangirana, (Tablica 5).
Konkurentnost se promatra u cijelosti kao zbroj svih faktora, ali i po pojedinim područjima. Svaka pozicija koja je iznad 50-e ukazuje na ozbiljne zaostatke u konkurentnosti. Sljedeća slika pokazuje samo neke od kritičnih faktorskih zaostataka Republike Hrvatske (iznad 100-te pozicije u svijetu slika 1).
Primjeri najboljih
Švicarska se nalazi na vrhu ljestvice svjetske konkurentnosti. Ako se analiziraju pojedini indikatori njezine konkurentnosti, dolazi se do sljedećih zaključaka: Švicarska ima konkurentsko vodstvo zbog snažne zaštite vlasničkih prava, uključujući i intelektualno vlasništvo. Korupcija gotovo ne postoji, pravosuđe je neovisno, a građani mogu imati puno povjerenje u policijske snage. Niska je razina birokratskog opterećenja poslovanja. Proces stvaranja javnih politika u cijelosti je transparentan. U poslovnom sektoru standardi etičkog ponašanja na najvišoj su razini.
Švicarska ima odlično razvijenu prometnu i telekomunikacijsku infrastrukturu. Makroekonomsko okruženje je zadovoljavajuće, a jedini veći problem je razina javnog duga. Švicarska ima odličan sustav zdravstva i obrazovanja na svim razinama. Tržište je relativno efikasno, a problematična područja su visoki troškovi poljoprivredne politike i postojanje pojedinih trgovinskih prepreka. Orijentacija prema kupcima na najvišoj je razini. Tržište rada vrlo je efikasno, u kontekstu odličnih odnosa među socijalnim partnerima, lakog postupka zapošljavanja i otpuštanja radnika, odnosa plaća i produktivnosti radnika, visoke fleksibilnosti u određivanju plaća i niskih troškova otpremnima. Također, ima visoki priljev strane kvalificirane radne snage. Nadalje, financijska su tržišta visoko razvijena i konkurentna, što znači da su financijske usluge lako dostupne, uključujući zajmove, a kapital se slobodno kreće bez restrikcija. Švicarska je pri vrhu u tehnološkoj spremnosti glede dostupnosti posljednjih tehnologija i interneta. U kontekstu poslovne efikasnosti i inovacija, Švicarska je među vodećim zemljama svijeta.
Švedska je šesta najkonkurentnija zemlja na svijetu. Švedska ima odlične institucije, infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, financijsko tržište, tehnološku razvijenosti i visoke kapacitete inovativnosti. Ključni nedostaci su visoki porezi (premda je od 1990-ih počela snižavati poreze, javnu potrošnju i dug).
Njemačka se također nalazi pri vrhu ljestvice konkurentnosti. Glavne konkurentske prednosti Njemačke su veličina tržišta, efikasnost proizvodnih procesa, snažni inovacijski kapaciteti, visoka ulaganja tvrtki u istraživanje i razvoj, kvaliteta znanstveno-istraživačkih institucija, visoki stupanj suradnje sveučilišta i industrije u istraživanju i razvoju, funkcionalne institucije, pogotovo u smislu zaštite vlasničkih prava, odlična infrastruktura, zdravstveni i obrazovni sustav te visoka razina poslovne etike. Glavni njemački nedostaci su viša razina javne potrošnje i reguliranosti gospodarstva, složeniji postupci za pokretanje poslovanja, visoki javni dug, rigidnosti na tržištu rada u smislu težih postupaka zapošljavanja i otpuštanja radnika, visokih troškova otpremnina. Dakako, zbog rastuće nezaposlenosti, Njemačka je ulaskom u 21. stoljeće krenula u fleksibilizaciju tržišta rada s naglaskom na usklađivanje plaća i radnog vremena, što je popravilo konkurentnost gospodarstva.
Ključne prednosti Austrije su visoka zaštita vlasničkih prava, niska korupcija, visoka poslovna etika, visoki računovodstveni standardi revizije i izvještavanja, kvaliteta infrastrukture, zdravstva i obrazovanja na svim razinama, niski troškovi otpremnina, dostupnost tehnologija, proizvodni procesi i inovacije. Ključni nedostatak je visoki javni dug.
Estonija je najkonkurentnija tranzicijska zemlja i nalazi se na 33. mjestu u svijetu. Glavne estonske konkurentske prednosti su niska razina birokratskog opterećenja gospodarstva, transparentan sustav stvaranja javnih politika, visoka razina zaštite vlasničkih prava, niska razina korupcije, visoka kvaliteta lučke infrastrukture, vrlo nizak javni dug i uravnoteženo upravljanje proračunom, umjerena inflacija, kvaliteta obrazovnog sustava, visoka dostupnost interneta, fleksibilno određivanje plaća, dobar odnos plaća i produktivnosti te relativno visoki kapaciteti za inovacije. Estonija nema velikih nedostataka koji bi značajno negativno utjecali na konkurentnost.
Ključne prednosti Mađarske su lako pokretanje poslovanja, sloboda trgovine, dobra povezanost sveučilišta i industrije na istraživanju i razvoju, kvalitetno obrazovanje iz matematike i prirodnih znanosti te fleksibilnost u određivanju plaća. Najveći nedostaci su visoko birokratsko opterećenje, pristranost u procesu donošenja odluka, nedostatak transparentnosti u stvaranju javnih politika, visoki porezi i javni dug, nedostatak razvijenih klastera, loša javna nabava tehnoloških proizvoda i niska razina delegiranja autoriteta.
Izvor: Svjetski gospodarski forum (2013.): Svjetsko izvješće o konkurentnosti 2013. – 2014.
http://reports.weforum.org/the-global-competitiveness-report-2013-2014/
