1. UVODNO O ZAŠTIĆENOM RAČUNU I ZAŠTIĆENIM PRIMANJIMA
Postupak otvaranja zaštićenog računa te popis primanja, naknada i iznosa koji su izuzeti od ovrhe, propisani su člancima 172., 173. i 212. Ovršnog zakona¹, a pojašnjeni su i na stranicama Financijske agencije².

Budući da je fokus ovog članka na aktualnostima u 2022., u nastavku nećemo posebno pojašnjavati otvaranje zaštićenog računa kao i koja su primanja zaštićena od ovrhe, već ćemo pojasniti način postupanja u slučaju uplate zaštićenog primanja na zaštićeni račun, a s obzirom na novi podatak o iznosu prosječne mjesečne netoplaće u Republici Hrvatskoj, koji utječe na ograničenja kod ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.

2. OGRANIČENJA KOD OVRHE NA PLAĆI U 2022.
Dana 3. studenoga 2021. u Nar. nov., br. 118/21 Državni zavod za statistiku objavio je podatak o prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj netoplaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz 2021. godine, koji iznosi 7.086,00 kuna. Tako utvrđen iznos primjenjuje se za postupanje u slučaju provedbe ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, u 2022. godini.

Kako je poznato, u slučaju provedbe ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju se odredbe članka 173. OZ-a.

S obzirom na navedeno, ponajprije je potrebno napomenuti da je odredbom članka 173. stavak 3. OZ-a propisano da je prosječna netoplaća, a koja je glavni kriterij za provedbu ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjuje se u sljedećoj godini.

Budući da se pri ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima primjenjuju zakonska ograničenja vezano uz iznose koji se izuzimaju od ovrhe, potrebno je skrenuti pozornost da se, osim prethodno navedenog pravila o iznosu prosječne mjesečne netoplaće, kao drugo pravilo, postavlja utvrđenje činjenice ostvaruje li ovršenik plaću veću ili manju od iznosa prosječne mjesečne netoplaće te, kao treće pravilo, temeljem koje se vrste tražbine provodi ovrha na plaći odnosno drugom stalnom novčanom primanju.

Zakonske odredbe iz članka 173. OZ-a propisuju tri osnovna razgraničenja, i to ovisno o tome u odnosu na koju se vrstu tražbine ovrha provodi:

- provodi li se ovrha radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja

- provodi li se ovrha radi naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta (alimentacije) te

- provodi li se ovrha za sve ostale tražbine, a koje nisu prethodno navedene.

3. PREGLED IZNOSA ZAŠTIĆENIH OD OVRHE ZA 2022.
Uzimajući u obzir prethodno navedena osnovna pravila, u nastavku donosimo pregled iznosa zaštićenih od ovrhe za 2022. godinu.

Ako ovršenik ostvaruje plaću koja je jednaka ili veća od prosječne mjesečne netoplaće (dakle, plaća radnika je jednaka ili veća od 7.086,00 kn) u slučaju provedbe ovrhe:

- radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja od ovrhe je izuzet iznos u visini od 1/2 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, što znači da je zaštićeni iznos koji se uplaćuje na zaštićeni račun, iznos od 3.543,00 kn

- radi naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta (alimentacije) - od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, što znači da je zaštićeni dio iznos od 1.771,50 kn te

- radi naplate ostalih vrsta tražbine - od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, što znači da je od ovrhe izuzet iznos od 4.724,00 kn.

S druge strane, ako ovršenik ostvaruje plaću koja je manja od prosječne mjesečne netoplaće (primjerice, ovršenik ostvaruje plaću u iznosu od 7.000,00 kn, dakle njegova plaća manja je od 7.086,00 kn), u slučaju provedbe ovrhe:

- radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja od ovrhe izuzet je iznos u visini od 1/2 netoplaće ovršenika (što znači da je zaštićeni iznos koji se uplaćuje na zaštićeni račun u slučaju iz primjera, iznos od 3.500,00 kn)

- radi naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta (alimentacije), od ovrhe je izuzet iznos od ¼ netoplaće ovršenika (što znači da je zaštićeni dio iznosa u slučaju iz primjera, iznos od 1.750,00 kn) te

- radi naplate ostalih vrsta tražbine, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, što znači da je od ovrhe izuzet iznos od 4.724,00 kn.

Kada je plaća ovršenika manja od prosječne mjesečne isplaćene netoplaće, važno je skrenuti pozornost da se kao kriterij za izračun iznosa izuzetog od ovrhe uzima netoplaća ovršenika, a ne iznos prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj.

4. PRIMJERI S POJAŠNJENJIMA I UPUTE ZA PRAVILNO POSTUPANJE U PRAKSI
Budući da je ovdje riječ o vrlo osjetljivoj tematici, u nastavku dajemo primjere s pojašnjenjima postupanja, a koji pokazuju primjenu pravila iz članka 173. OZ-a.

Primjerice, u slučaju ako netoplaća ovršenika iznosi 10.000,00 kn i poslodavac ne provodi ovrhu na plaći, već se ona provodi samo na novčanim sredstvima ovršenika putem Fine (o čemu je poslodavac obaviješten od Fine, od koje je zaprimio podatak o broju zaštićenog računa te podatak o vrsti tražbine za koju se provodi ovrha B – „ostale vrste tražbine“³), poslodavac je dužan postupiti na sljedeći način. Prvo utvrđuje da je plaća njegova radnika veća od prosječne mjesečne netoplaće te utvrđuje, iz obavijesti koju je zaprimio od Fine, u odnosu na koju se vrstu tražbine provodi ovrha. U najvećem broju slučajeva riječ je o obavijesti Fine da provodi ovrhu radi naplate B - „ostale vrste tražbina“. Po utvrđenju tih činjenica poslodavac prilikom isplate plaće primjenjuje postupanje temeljem odredaba članka 173. stavak 1. OZ-a, te prvo na zaštićeni račun uplaćuje iznos od 4.724,00 kn, a ostatak od 5.276,00 kn uplaćuje na tekući račun svog radnika, iz kojeg će se iznosa provesti ovrha od Fine. Drukčije bi bilo da i poslodavac, primjerice temeljem izjave suglasnosti o zapljeni iz članka 202. OZ-a⁴ provodi ovrhu na plaći. U tom slučaju, poslodavac prvo obavlja uplatu iznosa od 4.724,00 kn na zaštićeni račun, a iz ostatka od 5.276,00 kn provodi ovrhu temeljem izjave suglasnosti o zapljeni te ih uplaćuje na račun ovrhovoditelja iz izjave. U ovom slučaju ne ostaje novčanih sredstava za provedbu ovrhe putem Fine.

S druge strane, ako netoplaća ovršenika iznosi 5.000,00 kn, i poslodavac ne provodi ovrhu na plaći, poslodavac nakon utvrđenja da je netoplaća radnika manja od iznosa prosječne mjesečne netoplaće i da se od Fine provodi ovrha radi naplate B -„ostale vrste tražbina“, tada primjenjuje postupanje temeljem odredbe članka 173. stavak 2. OZ-a te ponajprije na zaštićeni račun uplaćuje iznos od 3.750,00 kn, a ostatak iznosa od 1.250,00 kn uplaćuje na tekući račun radnika, iz kojeg će iznosa ovrhu provesti Fina. U slučaju ako poslodavac provodi ovrhu na plaći, tada iznos od 3.750,00 kn uplaćuje na zaštićeni račun, a iz iznosa od 1.250,00 kn provodi ovrhu u korist ovrhovoditelja iz izjave suglasnosti o zapljeni te za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika putem Fine ne ostaje novčanih sredstava.

Ovdje je važno skrenuti pozornost na činjenicu da je ovrha na plaći koju provodi poslodavac jedan predmet ovrhe, a ovrha koju provodi Fina na novčanim sredstvima ovršenika drugi predmet ovrhe te poslodavac nije dužan o provedbi ovrhe na plaći obavještavati Finu, niti obrnuto. Jedina obveza poslodavca je postupati po obavijestima Fine vezano uz zaštićeni račun. Odnosno jedina obveza Fine jest o činjenici otvaranja zaštićenog računa i vrsti tražbine obavijestiti poslodavca, kako bi se ispravno postupilo temeljem članka 173. OZ-a.

S obzirom na navedeno, u nastavku donosimo primjer koji najbolje pojašnjava prethodno navedeno.

Radnik prima plaću koja je niža od iznosa prosječne mjesečne netoplaće u Republici Hrvatskoj. Poslodavac je od ovrhovoditelja zaprimio izjavu suglasnosti o zapljeni temeljem koje provodi ovrhu na plaći. Potom, poslodavac prima obavijest Fine o broju zaštićenog računa kao i o vrsti tražbine „ostale vrste tražbina“ (obrazac G1 i obrazac G2). Temeljem zaprimljenih obavijesti poslodavac radniku, sukladno odredbi članka 173. stavak 2. OZ-a, na zaštićeni račun uplaćuje 3/4 radnikove plaće, ali ne više od 2/3 prosječne netoplaće u RH te nastavlja ustege po izjavi o zapljeni. Kako su sredstva raspoređena, tako izostaje uplata na redovni račun za potrebe provedbe ovrhe putem Fine.

Nakon nekog vremena, poslodavac ponovno prima obavijest Fine s naznakom o vrsti tražbine A4 -tražbina po osnovi novčanog iznosa za uzdržavanje djeteta – alimentacija. U ovoj situaciji postavlja se pitanje daljnjeg načina postupanja poslodavca, odnosno postavlja se pitanje koliki će iznos poslodavac uplatiti radniku na zaštićeni račun, hoće li poslodavac potom provesti ovrhu odnosno ustegu temeljem izjave o zapljeni ili će ostatak plaće uplatiti na tekući račun, iz kojeg će iznosa ovrhu provesti Fina.

Ovdje je potrebno skrenuti pozornost da je odredbom Obiteljskog zakona propisano da se ovrha radi uzdržavanja djeteta provodi prije svih ovrha, a kako je u Finu zaprimljena osnova za plaćanje radi naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta koja je upisana u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje s prioritetom naplate, Fina je u tom slučaju dužna obavijestiti uplatitelja da se u redoslijedu naplate nalazi upravo osnova za plaćanje radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja za dijete, a sve s ciljem da bi poslodavac prilikom isplate plaće postupio u skladu s odredbom članka 173. stavak 2. OZ-a, kojom je propisano da u slučaju ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 netoplaće ovršenika.

Također, u slučaju da je riječ bila o obrnutoj situaciji, da je poslodavcu dostavljeno rješenje o ovrsi na plaći radi naplate tražbine po osnovi uzdržavanja za dijete, a nakon toga je poslodavcu dostavljena obavijest Fine u kojoj je naznačena vrsta tražbine B - ostale vrste tražbine, poslodavac je dužan, neovisno o činjenici da je Fina u svojoj obavijesti naznačila kao vrstu tražbinu B, prilikom isplate na zaštićeni račun izvršiti uplatu iznosa od 1/4 netoplaće ovršenika.

Primjer postupanja u opisanoj situaciji:

Radnik prima plaću koja je niža od prosječne netoplaće u RH, u iznosu od 6.000,00 kn, jer iznos prosječne mjesečne isplaćene netoplaće iznosi 7.086,00 kn. Postupajući temeljem izjave o zapljeni poslodavac prvo radniku na zaštićeni račun uplaćuje ¾ radnikove plaće, ali ne više od 2/3 prosječne mjesečne plaće - dakle na zaštićeni račun uplaćuje iznos od 4.724,00 kn. Za raspolaganje je ostao iznos od 1.276,00 kn, koji se temeljem izjave o zapljeni prenosi u korist računa ovrhovoditelja. Budući da je iznos plaće u cijelosti raspoređen, na tekući račun ne uplaćuje se nikakav iznos.

Nakon toga poslodavac prima ponovno obavijest Fine s naznakom o vrsti tražbine A4 -tražbina po osnovi novčanog iznosa za uzdržavanje djeteta. S obzirom na obavijest Fine o vrsti tražbine A4 - tražbina po osnovi alimentacije, poslodavac je dužan postupiti na sljedeći način: budući da je riječ o vrsti tražbine A, na zaštićeni račun uplaćuje se iznos od ¼ plaće radnika, dakle iznos od 1.500,00 kn. Preostali iznos raspoloživ za ovrhu je 4.500,00 kn (6.000,00 kn-1.500,00 kn).

Nakon toga, za ovrhu na plaći poslodavac izdvaja iznos prema sljedećem obračunu:

- budući da provodi ovrhu koja nije zakonsko uzdržavanje, primjenjuje se pravilo da je od ovrhe izuzet iznos od ¾ plaće, ali ne više od 2/3 prosječne netoplaće – dakle dolazimo do iznosa od 4.724,00 kn. No, predmetni iznos ne smije se ovršiti, ali isto tako on se ne uplaćuje ni na zaštićeni račun jer je uplata na zaštićeni račun već izvršena. S obzirom na navedeno, ovrhovoditelju za kojeg se provodi ovrha na plaći, uplaćuje se iznos od 1.276,00 kn (6.000,00 kn – 4.724,00 kn).

Preostali iznos od 3.224,00 kn (6.000,00 kn – 1.500,00 kn -1.276,00 kn = 3.224,00 kn) poslodavac je dužan uplatiti na redovni račun, iz kojeg će se iznosa provesti ovrha pred Finom (alimentacija).