1. UVOD
Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (Nar. nov., br. 143/12) donesen je 7. prosinca 2012., a stupio je na snagu 1. siječnja 2013., osim Glave IV. - Međunarodna razmjena podataka iz kaznene evidencije, koja je stupila na snagu 1. srpnja 2013., ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Donošenje ovoga zakona bilo je nužan preduvjet pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji kao njezine punopravne članice, jer je njime provedena i harmonizacija domaćeg kaznenog zakonodavstva s odgovarajućom pravnom stečevinom Europske unije - Okvirnom odlukom Vijeća 2009/315/PUP od 26. veljače 2009. o organizaciji i sadržaju razmjene podataka iz kaznene evidencije između država članica¹ i Odlukom Vijeća 2009/316/PUP od 6. travnja 2009. o uspostavi Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na temelju članka 11. Okvirne odluke 2009/315/PUP.²

Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji³ dopunjavan je 2015. i 2017., i to odredbama kojima su propisane specifičnosti u postupku zahtijevanja i dobivanja posebnog uvjerenja iz kaznene evidencije za osobe koje se kandidiraju na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor i na izborima za člana predstavničkog tijela ili čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U ovoj posljednjoj noveli iz 2022.⁴ intencija zakonodavca bila je primarno harmonizacija zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije jer je na području međunarodne razmjene podataka iz kaznenih evidencija u Europskoj uniji stvoren novi, dopunjeni zakonodavni okvir.

Tako sve države članice moraju transponirati u svoja nacionalna zakonodavstva Direktivu (EU) 2019/884 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2009/315/PUP u vezi s razmjenom podataka o državljanima trećih zemalja i u vezi s Europskim informacijskim sustavom kaznene evidencije (ECRIS) te o zamjeni Odluke Vijeća 2009/316/PUP⁵, odnosno izravno primjenjivati Uredbu (EU) 2019/816 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije te o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1726.⁶,⁷ To je učinjeno člankom 1. ZID ZOPPKER-a.

U Glavi IV. ZOPPKER-a regulirana je međunarodna razmjena podataka iz kaznene evidencije. Sada se ide korak dalje u stvaranju sigurne identifikacije osuđenih i traženih osoba koje su državljani trećih zemalja (TCN – third country nationals), a što je regulirano gore spomenutima Direktivom (EU) 2019/884 i Uredbom (EU) 2018/1726. Na taj način postići će se učinkovito razmjenjivanje podataka iz kaznene evidencije s drugim državama članicama Europske unije stvarajući zajednički prostor slobode, pravde i sigurnosti.

2. ANALIZA IV. NOVELE
U sadržaj kaznene evidencije, odredbom članka 2. ZID ZOPPKER-a, dodani su podaci (propisani Direktivom (EU) 2019/884) koje, osim već propisanih, treba sadržavati kaznena evidencija, a to su državljanstvo ili državljanstva osuđene osobe ako je ona državljanin druge države članice Europske unije ili državljanin treće zemlje, spol, biometrijski podaci (otisci prstiju i prikaz lica ako ga ima).

Sudska praksa pokazala je da sudovima treba omogućiti zakonsku osnovu za uvid u kaznenu evidenciju i izvan kaznenog progona, i to u prekršajnim postupcima kada je riječ o prekršajima s elementom nasilja ili prekršajima tako teškima da se može izreći kazna zatvora te u području obiteljskopravne zaštite vezano uz zaštitu prava i interesa djece, pa je to učinjeno člankom 3. ZID ZOPPKER-a (novi st. 4. čl. 9. ZOPPKER-a).

Nadalje, upotpunjene su isprave kojima nadležno ministarstvo dostavlja podatke iz kaznene evidencije, pa je tako člankom 4. ZID ZOPPKER-a propisano da je osim uvjerenja to i potvrda o podacima iz kaznene evidencije jer je za ostvarivanje nekog prava u inozemstvu ili međunarodnoj organizaciji potrebno prikladnije izdavati potvrde („certificate“).

Isto tako, definirano je da takva potvrda treba sadržavati cjelovite podatke iz Kaznene evidencije za određenu osobu te da se izdaje u svrhu ostvarivanja prava u inozemstvu ili međunarodnoj organizaciji (čl. 10. ZOPPKER-a).

Sada su uz taksativno navedena tijela na čiji zahtjev resorno ministarstvo dostavlja opće uvjerenje navedena i tijela nadležna za izdavanje dozvola za obavljanje udomiteljstva, imenovanje skrbnika ili posebnog skrbnika i u području obiteljskopravne zaštite djece vezano uz zaštitu prava i interesa djece jer je uočeno u praksi da određenim nadležnim tijelima treba omogućiti zakonsku osnovu za korištenje podataka iz kaznene evidencije u građanskim stvarima obiteljskopravne zaštite vezano uz zaštitu prava i interesa djece (čl. 5. ZID ZOPPKER-a).

U članku 13. ZOPPKER-a dodani su novi stavci 5. i 6., kojima je stvoren zakonski temelj koji ministarstvu omogućava elektronički pristup podacima iz kaznene evidencije nadležnim tijelima javne vlasti kad postupaju po posebnim zakonima, a za to se ukaže nužnost kad je riječ o izrazito velikom broju (i sukcesivno ponavljajućih) zahtjeva za provjerom u kaznenoj evidenciji koji se objektivno ne mogu izvršiti bez korištenja brze elektroničke tehnologije, pod uvjetom da se zadrži zadovoljavajuća razina sigurnosti podataka. Takvo se postupanje provodilo u praksi sukladno europskim propisima u postupcima, a sada je i zakonski uređena mogućnost javnih naručitelja da podnose zahtjeve i primaju odgovore iz kaznene evidencije elektroničkim putem.

Radi potpunog ostvarenja načela najboljeg interesa djeteta, a prvenstveno u cilju zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, propisana je obveza poslodavca da prilikom zasnivanja radnog odnosa ili povjeravanja poslova čije obavljanje podrazumijeva redovite kontakte s djecom, uz suglasnost osobe za koju se podaci traže, zatraži izdavanje posebnog uvjerenja iz kaznene evidencije o pravomoćno osuđenim osobama koje su počinitelji taksativno navedenih kaznenih djela u članku 13. st. 4. ZOPPKER-a. Također, propisano je pravo osobe da od Ministarstva ili preko sustava e-Građani zatraži podatke iz kaznene evidencije za sebe ako su joj ti podaci potrebni radi ostvarivanja nekog prava u inozemstvu ili u međunarodnoj organizaciji (čl. 7. ZID ZOPPKER-a).

Člankom 8. ZID ZOPPKER-a ujednačen je zakon glede reguliranja rada sudova i korištenja sustava e-Građani jednako za izbore za Hrvatski sabor kao i za lokalne izbore, tj. uvedena je mogućnost korištenja sustava e-Građani, kao i logično proširenje postupanja općinskih sudova ne samo u sjedištu suda, nego i njegovim stalnim službama (čl. 14.a ZOPPKER-a).

U članku 9. ZID ZOPPKER-a izmijenjeni su neki rokovi za rehabilitaciju iz članka 19. kojim je propisan pravni institut rehabilitacije. Tako je skraćen rok za rehabilitaciju kod osude na maloljetnički zatvor kad je izrečena kazna manja od jedne godine, jer je do sada rok za rehabilitaciju kod osude na maloljetnički zatvor bio određen u duljini od pet godina jedinstveno za sve osude neovisno o duljini izrečene kazne zatvora, što je za maloljetnike koji su osuđeni na dulje zatvorske kazne povoljnije, ali je istovremeno nepovoljnije za one maloljetnike koji su osuđeni na kraće zatvorske kazne.

Iz tog razloga sada je za rehabilitaciju propisan rok od tri godine (čl. 19. st. 4. podst. 5. ZOPPKER-a).

Nadalje, skraćen je rok za rehabilitaciju za osuđene počinitelje kaznenih djela koji su sudskom odlukom oslobođeni od kazne, s tri godine na godinu dana, jer izricanje ovakve vrste sudske odluke upućuje na zaključak da takvi počinitelji kaznenih djela zaslužuju da ih se poslije kraćeg vremena pravno smatra neosuđivanima (čl. 19. st. 4. podst. 6. ZOPPKER-a).

Osim toga, u članku 19. ZOPPKER-a dodani su novi stavci 5. i 6. kojima su određeni rokovi rehabilitacije koji do sada nisu bili izrijekom propisani, i to u slučaju kad je novčana kazna izrečena kao sporedna kazna te u slučaju djelomično uvjetne osude. Tako u slučaju da je izrečena novčana kazna kao sporedna kazna, rehabilitacija nastupa nakon proteka rokova propisanih u članku 19., uz uvjet da je novčana kazna izvršena, a u slučaju djelomične uvjetne osude, rehabilitacija nastupa nakon izdržane kazne i protekom tri godine od isteka roka provjeravanja.

Člancima 10. – 14. ZID ZOPPKER-a ugrađene su odredbe Direktive (EU) 2019/884, i to glede definiranja Referentnog implementacijskog računalnog programa (ECRIS RI), kao računalnog programa koji je Europska komisija razvila i stavila na raspolaganje državama članicama za razmjenu podataka iz kaznenih evidencija putem ECRIS-a (čl. 24. st. 3. ZOPPKER-a), kao i pojmovi otisak prstiju te digitalni prikaz lica osobe (čl. 27. st. 4. i 5. ZOPPKER-a).

Isto tako definirano je državljanstvo trećih zemalja (TCN – third country national; čl. 32. st. 2. ZOPPKER-a) te postupanje s podacima iz kaznene evidencije tih osoba kada ih oni sami zatraže ili kada ih zatraži središnje tijelo države članice ovisno o svrsi (kazneni progon ili administrativna svrha) (čl. 29. st. 7., 8. i 10. ZOPPKER-a).

Definiran je i opseg i način postupanja s podacima iz kaznene evidencije o osuđujućim presudama izrečenima protiv državljanina države članice, koji su zatraženi od središnjeg tijela države članice koja nije država članica čiji je osoba državljanin, kao i postupanje u bilo koju drugu svrhu osim u svrhe kaznenog progona (čl. 29. st. 9. i 10. ZOPPKER-a).

Naposljetku su navedene odredbe koje uređuju način dostavljanja podataka u sustavu ECRIS TCN (čl. 33.a ZOPPKER-a).

Kako je ovim izmjenama i dopunama došlo do promjene sadržaja kaznene evidencije, tako je bilo potrebno uskladiti Pravilnik o kaznenoj evidenciji s odredbama ZOPPKER-a u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga zakona, ali to se do trenutka pisanja ovoga članka još nije dogodilo.

3. ZAKLJUČAK
Osim što je izvršeno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, ovom, četvrtom po redu, novelom ZOPPKER-a otklonjene su određene nepreciznosti odredbi koje su izazivale probleme u praksi, pogotovo kod ovlaštenika na podatke iz kaznene evidencije i procedura kako se takvi podaci pribavljaju te rokova za rehabilitaciju za određene vrste presuda.

Također, ovim Zakonom uređen je i krug tijela javne vlasti i drugih institucija kao ovlaštenika na podatke iz kaznene evidencije, način i sredstva podnošenja zahtjeva i primanja podataka iz kaznene evidencije, uključujući primjenu elektroničke komunikacije i sustava e-Građani, a izmijenjeni su i rokovi za rehabilitaciju u odnosu na pravomoćne sudske presude i odluke kojima je izrečena novčana kazna kao sporedna i oslobođenje počinitelja kaznenog djela od kazne.

* Viša sudska savjetnica u Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske.
1 SL L 93, 7.4.2009.
2 SL L 93, 7.4.2009.
3 Nar. nov., br. 143/12, 105/15, 32/17 i 53/22 – u nastavku teksta: ZOPPKER.
4 Nar. nov., br. 53/22 – u nastavku teksta: ZID ZOPPKER.
5 SL L 151, 7.6.2019. – u nastavku teksta: Direktiva (EU) 2019/884.
6 SL L 135, 22.5.2019. – u nastavku teksta: Uredba (EU) 2018/1726.
7 Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, drugo čitanje, P.Z.E. br. 243 - predlagateljica: Vlada Republike Hrvatske, dostupno na: https://www.sabor.hr/konacni-prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o-pravnim-posljedicama-osude-kaznenoj?t=130575&tid=210275, pristupljeno 26. listopada 2022.