1. UVOD
Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora u Republici Hrvatskoj, u ovom obliku kakav poznajemo danas, postoji od 1. siječnja 2009. Iako su prava s osnove rođenja djeteta postojala i prije, tek tada su objedinjena u jedinstveni i sveobuhvatni propis kojim su uređene kategorije korisnika, njima pripadajuća prava s osnove rođenja, ali i teškoća u razvoju djeteta te propisan način i uvjeti njihova priznavanja i korištenja. U posljednjih desetak godina sustav rodiljnih i roditeljskih potpora mijenjan je i nadopunjavan u više navrata. Iako su izmjene i dopune bile usmjerene prije svega proširenju prava korisnika, posebice u obliku povećanja novčanih potpora koje se isplaćuju zaposlenim i samozaposlenim roditeljima, one su mijenjale i način korištenja pojedinih prava¹.

Tako je i slučaj s novim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 152/22 - u nastavku teksta: ZRRP), koji se i nadalje temelji na istom sustavu prava te istim kategorijama korisnika. Dakle, postojeće kategorije korisnika, koji prava iz sustava koriste ovisno o svom radnopravnom statusu, ostale su neizmijenjene. Stoga i nadalje razlikujemo tri kategorije potencijalnih korisnika:

• zaposlene i samozaposlene roditelje

• nezaposlene roditelje te

• one izvan sustava rada².

2. KOJA KATEGORIJA KORISNIKA KORISTI KOJA PRAVA?
Zajedničko svim navedenim kategorijama korisnika je da svi korisnici, neovisno o svom radnopravnom statusu, ali pod uvjetima koje za svaku kategoriju propisuje ZRRP, imaju pravo na jednokratnu novčanu potporu u iznosu od 70 % proračunske osnovice odnosno 309,01 EUR (2.328,20 kuna).

Usto, nezaposleni roditelji imaju pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada tijekom koje primaju novčanu naknadu, dok roditelji izvan sustava rada koriste rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu i primaju novčanu pomoć. Obje i nadalje iznose 70 % proračunske osnovice odnosno 309,01 EUR (2.328,20 kuna).

Zaposlene i samozaposlene osobe imaju na raspolaganju veći broj prava pa tako razlikujemo:

• prava s osnove rođenja djeteta (rodiljni, očinski i roditeljski dopust, stanka za dojenje i mirovanje radnog odnosa odnosno djelatnosti te dopust za slučaj smrti djeteta)

• prava s osnove zdravstvenog stanja i teškoća u razvoju djeteta (rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju)

• prava koja se ostvaruju na teret sredstava poslodavca.

Ova posljednja ostvaruju se kod poslodavca i naknada plaće koja se isplaćuje korisnici tereti sredstva poslodavca³.

Jedna od dopuna postojećeg sustava rodiljnih i roditeljskih potpora vidljiva je i u članku 1. ZRRP-a, kojim se propisuje svrha koja se želi postići ovim Zakonom.

Svrha se proširuje tako da uz zaštitu majčinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te usklađenja obiteljskog i poslovnog života, ona sada obuhvaća i ravnopravnu podjelu prava i obveza skrbi o djetetu između obaju roditelja.

Time se jasno stavlja naglasak na nastojanje da se u odgoj i brigu o djetetu aktivnije uključe i očevi, čiji broj kroz statističku analizu korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora doduše polagano raste, iako kao korisnice u znatnom broju još uvijek prednjače majke.

3. NOVOUVEDENA PRAVA

3.1. UDOMITELJSKI DOPUST
Uvodi se novo pravo zaposlenih i samozaposlenih udomitelja tzv. udomiteljski dopust (čl. 9. st. 7. te s tim u vezi čl. 51. i 52. ZRRP-a).

Naime, udomitelji općenito imaju pravo na vremenske potpore (ne i novčane potpore), čiji opseg ovisi o radnopravnom statusu korisnika prava i životnoj dobi udomljenog djeteta.

Međutim, sada se posebno propisuje da zaposleni i samozaposleni udomitelji imaju pravo na udomiteljski dopust u trajanju od šest mjeseci za dijete do sedme godine života, koji se u slučaju istodobnog smještaja dvoje ili više djece ili djeteta s teškoćama u razvoju produžuju za dodatnih 60 dana. Pravo na udomiteljski dopust zaposleni ili samozaposleni udomitelj stječe na dan izvršnosti rješenja o priznavanju prava na smještaj djeteta, a može ga započeti koristiti od dana koji sam odredi u zahtjevu za korištenje prava.

Dodatna novost ogleda se i u okolnosti da udomitelji vremenske potpore sada koriste neovisno o tome je li biološki roditelj prethodno (is)koristio prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora (što po prethodno važećem propisu nije bio slučaj).

3.2. DOPUST DRUGOG POSVOJITELJA
Prema članku 45. st. 5. i 6. te članku 47. st. 1. ZRRP-a, zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ima pravo na dopust drugog posvojitelja do isteka šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju u trajanju od:

• 10 radnih dana za slučaj posvojenja jednog djeteta te

• 15 radnih dana za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta s teškoćama u razvoju.

Pritom, pravo se koristi neovisno o radnopravnom statusu posvojitelja s kojim ima zajednički posvojeno dijete te pod uvjetom da u isto vrijeme ne koristi jedno od prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

Naknada plaće tijekom korištenja toga prava iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće, sukladno propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja (bez limita).

4. NOVOSTI U KORIŠTENJU PRAVA IZ SUSTAVA RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA

4.1. NAKNADNO KORIŠTENJE NEISKORIŠTENOG PRAVA IZ SUSTAVA RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA
Članak 10. st. 2. ZRRP-a propisuje da korisnik koji sukladno svom radnopravnom statusu u trenutku rođenja djeteta nije započeo i iskoristio prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u rokovima propisanima za njihovo korištenje ne može potraživati vremenske i novčane potpore za neiskorišteno pravo.

Primjerice, do primjene ove odredbe dolazi u slučaju nepoštovanja roka iz članka 62. stavka 2. ZRRP-a.

4.2. RAD TIJEKOM KORIŠTENJA PRAVA IZ SUSTAVA RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA
Člankom 12. ZRRP-a propisuje se kada je dopušten rad temeljem, primjerice, ugovora o djelu ili autorskog ugovora tijekom korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Tako, općenito je propisano da za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora korisnik može obavljati poslove na osnovi kojih nema utvrđen status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, pod uvjetom da nije riječ o poslovima za koje se, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, zasniva radni odnos.

Ako se utvrdi da za vrijeme korištenja rodiljnih i roditeljskih potpora korisnik obavlja poslove za koje ima utvrđen status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno poslove za koje se, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, zasniva radni odnos, ali i bilo koje druge poslove koje ugrožavaju svrhu radi koje mu je pravo iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora priznato, gubi pravo na novčane potpore za razdoblje obavljanja tih poslova.

Međutim, za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, rodiljnu poštedu od rada te rodiljnu brigu o novorođenom djetetu uopće nije dopušteno da korisnik radi odnosno obavlja poslove na osnovi kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem obveznopravnog ugovora te bilo koje druge poslove jer u suprotnom gubi pravo na novčane potpore za razdoblje obavljanja tih poslova.

5. NOVOSTI ZA ZAPOSLENE I SAMOZAPOSLENE KORISNIKE

5.1. DEFINICIJA RADNOG DANA
Člankom 7. toč. 15. ZRRP-a definiran je pojam radnog dana u kontekstu korištenja očinskog dopusta te novouvedenog dopusta drugog posvojitelja, kojim je propisano da se radni dan određuje prema radnikovu tjednom rasporedu ugovorenog radnog vremena, tako da se u korištenju prava na očinski dopust radniku koji radi u punom radnom vremenu, uzima kao da radnik svaki dan radi po osam sati dnevno.

Time je riješena problematika satnice tijekom radnih dana očinskog dopusta tako da se svaki radni dan zaposlenog oca koji je prijavljen na puno radno vrijeme uzima kao osmosatni radni dan.

Dakle, raspored radnih dana pojedinog korisnika koji ispunjava njegov poslodavac ima svrhu određivanja broja dana od početka korištenja očinskog dopusta koji su konkretnom korisniku radni odnosno neradni dani.

5.2. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA ILI PROMJENA POSLODAVCA TIJEKOM KORIŠTENJA PRAVA
Člankom 13. ZRRP-a izričito je propisano da zasnivanje radnog odnosa odnosno započinjanje s obavljanjem djelatnosti te zasnivanje radnog odnosa s drugim poslodavcem tijekom korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koji za svrhu nemaju obavljanje poslova u skladu s ugovorom o radu odnosno obavljanje djelatnosti već isključivo ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, nije dopušteno.

S tim u vezi, člankom 58. st. 6. ZRRP-a propisano je da u slučaju sumnje da zasnivanje radnog odnosa odnosno započinjanje s obavljanjem djelatnosti odnosno zasnivanje radnog odnosa s drugim poslodavcem tijekom korištenja prava prema ZRRP-u nema za svrhu obavljanje poslova u skladu s ugovorom o radu već isključivo ostvarivanje prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u nastavku teksta: HZZO) kao provedbeno tijelo, ima pravo i obvezu, na temelju provedene provjere i prikupljenih dokaza pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje tako zaključenog ugovora o radu. Također, člankom 70. ZRRP-a propisano je da je korisnik prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koji je zasnovao radni odnos ili počeo s obavljanjem djelatnosti odnosno zasnovao radni odnos s drugim poslodavcem tijekom korištenja prava koji za svrhu nemaju obavljanje poslova u skladu s ugovorom o radu odnosno obavljanje djelatnosti već isključivo ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, obvezan državnom proračunu i HZZO-u naknaditi štetu, zajedno s pripadajućim kamatama, koja nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate novčane potpore.

5.3. MIROVANJE RADNOG ODNOSA ODNOSNO OBUSTAVA DJELATNOSTI DO TREĆE GODINE ŽIVOTA DJETETA
Člankom 27. ZRRP-a uređuje se mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta, uz novost da su njime sada, uz zaposlene roditelje, obuhvaćeni i samozaposleni roditelji koji pod istim uvjetima (nakon što je iskorišten rodiljni i roditeljski dopust te pod uvjetom da je i drugi roditelj zaposlena ili samozaposlena osoba) mogu obustaviti obavljanje djelatnosti do treće godine života djeteta. Pritom poslodavac za zaposlenu osobu odnosno samozaposlena osoba (za sebe) odluku o mirovanju radnog odnosa odnosno obustavi djelatnosti obvezno dostavlja HZZO-u radi evidencije. Za vrijeme korištenja toga prava, prava i obveze zaposlenog te samozaposlenog roditelja miruju, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na mirovinsko osiguranje ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo.

Pritom se pod propisom koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje podrazumijeva važeći Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13, 137/13 i 98/19) te Zakon o mirovinskom osiguranju (Nar. nov., br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 199/22) glede prava iz mirovinskog osiguranja.

Naime, aktiviranjem predmetnog mirovanja radnog odnosa, njegov korisnik/ica odjavljuje se s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Međutim, time ne dolazi do prekida radnog odnosa u formalnopravnom smislu (čl. 112. Zakona o radu - Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22), već do mirovanja svih prava i obveza, pa tako i prava radnika/ice na status u obveznom zdravstvenom osiguranju po osnovi zaposlenja. Iz istoga razloga, korisnik/ica mirovanja ne može se prijaviti u sustav obveznog zdravstvenog osiguranja kao osoba kojoj je prestao radni odnos prema članku 7. st. 1. točki 13.a Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, nego status u obveznom zdravstvenom osiguranju ostvaruje kao član obitelji, putem supružnika, odnosno sam/a uplaćuje doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

5.4. DOPUST ILI RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA RADI SKRBI I NJEGE DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Izraz „dijete s težim smetnjama u razvoju“ više se ne koristi, već je zamijenjen terminom dijete s teškoćama u razvoju.

Nadalje, pravo na dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju dosad se koristilo sve dok su oba roditelja imala status zaposlene ili samozaposlene osobe, odnosno pravo se prekidalo u slučaju ako je drugi roditelj izgubio status zaposlene ili samozaposlene osobe.

Prema članku 30. st. 5. ZRRP-a, pravo na dopust radi njege djeteta s teškoćama u razvoju, kao i kada se to pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, zaposleni ili samozaposleni korisnik može nastaviti koristiti još najdulje 60 dana od dana prestanka statusa drugog roditelja kao zaposlene ili samozaposlene osobe. Znači, gubitak statusa zaposlene ili samozaposlene osobe drugog roditelja ne povlači za sobom i prestanak prava na dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju korisnika tih prava (kao što je bilo prema prijašnjem propisu), već pravo koje koristi nastavlja koristiti još najdulje 60 dana, osim ako u tom roku drugi roditelj ne stekne ponovno status zaposlene odnosno samozaposlene osobe.

5.5. UVJET PRETHODNOG OSIGURANJA
Uvjet prethodnog osiguranja također se mijenja (čl. 32. st. 8. ZRRP-a) i iznosi šest mjeseci neprekidno odnosno devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (po prethodnom propisu iznosio je devet mjeseci odnosno 12 mjeseci u posljednje dvije godine). To se odnosi na sva prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

S tim u vezi, dosad je korisnik, koji nije ispunjavao uvjet prethodnog osiguranja, primao novčanu naknadu u iznosu od 70 % proračunske osnovice (309,01 EUR/2.328,20 kuna). Međutim, ZRRP-om navedeno se mijenja te korisnik koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, prima novčanu naknadu u iznosu od 125 % proračunske osnovice (4.157,50 kuna/551,80 EUR).

Važno je napomenuti da i dalje najniža novčana naknada koja se isplaćuje korisnicima rodiljnih i roditeljskih potpora ne može iznositi manje od 70 % proračunske osnovice (2.328,20 kuna/309,01 EUR), pri čemu će se primjena članka 32. st. 9. ZRRP-a, iako se u odredbi navodi da se primjenjuje neovisno o tome je li riječ o punom ili nepunom radnom vremenu, ipak prvenstveno, primjenjivati na korisnike koji rade u nepunom radnom vremenu.

5.6. PRESTANAK RADNOG ODNOSA TIJEKOM RODITELJSKOG DOPUSTA
Odredbama članka 33. ZRRP-a uređuje se situacija prestanka radnog odnosa tijekom korištenja roditeljskog dopusta, što dovodi do toga da zaposlenom ili samozaposlenom roditelju prestaje i korištenje prava na vremenske i novčane potpore s osnove roditeljskog dopusta. Pritom, preostali neiskorišteni dio roditeljskog dopusta roditelj može nastaviti koristiti kao nezaposleni roditelj ili kao roditelj izvan sustava rada, uz ispunjenje uvjeta za korištenje prava nezaposlenog roditelja odnosno roditelja izvan sustava rada te pod uvjetom da je zahtjev za korištenje prava podnio u roku od 30 dana od prestanka prava.

Međutim, roditelj koji nije podnio zahtjev za nastavak korištenja roditeljske poštede od rada odnosno brige o djetetu u roku od 30 dana (po prestanku korištenja roditeljskog dopusta zbog prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti), neiskorišteno pravo na roditeljski dopust može nastaviti koristiti samo u slučaju ponovnog stjecanja statusa zaposlenog ili samozaposlenog roditelja. Tu mogućnost ima u relativno dugom razdoblju sve dok dijete ne navrši osam godina. Reguliranje prestanka radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti tijekom rodiljnog dopusta ispušteno je odredbama ZRRP-a, pa se na njega i dalje primjenjuje članak 51. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju⁴.

6. NOVOSTI KOD NEZAPOSLENIH KORISNIKA I KORISNIKA IZVAN SUSTAVA RADA

6.1. PRESTANAK STATUSA U OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
Prema članku 38. st. 4. te članku 41. st. 3. ZRRP-a, korisnicima rodiljne i roditeljske poštede od rada ili brige o novorođenom djetetu koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju, prestaje korištenje prava, no ono se može ponovno uspostaviti nakon stjecanja statusa u obveznom u zdravstvenom osiguranju, i to od dana podnošenja zahtjeva, pod uvjetom da nisu istekli rokovi za korištenje navedenih prava te ako nije došlo do promjene u statusu korisnika koje onemogućuju nastavak korištenja prekinutog prava. Time je došlo do znatnog ublažavanja prijašnje odredbe kojom se regulirala situacija prestanka statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju korisnice kada ona status u obveznom zdravstvenom osiguranju nije stekla u roku od 30 dana. Naime, tada je izgubila mogućnost daljnjeg korištenja prava kao nezaposlena majka ili majka izvan sustava rada.

6.2. PRIJENOS PRAVA NA DRUGOG RODITELJA RADI ZAPOŠLJAVANJA ILI SAMOZAPOŠLJAVANJA
Prema članku 39. st. 4. te članku 42. st. 4. ZRRP-a, nezaposlena majka ili majka izvan sustava rada može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada odnosno brigu o djetetu i pravo na korištenje preostalog dijela prenijeti na oca djeteta koji to pravo nastavlja koristiti sukladno svom radnopravnom statusu. Pritom, majka zahtjev za prijenos prava na oca djeteta podnosi zajedno sa zahtjevom za prekidom korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada odnosno brigu o djetetu, kojem prilaže zahtjev oca za nastavkom korištenja neiskorištenog prava.

Novost u navedenim odredbama ZRRP-a očituje se prije svega u propisivanju trenutka kada se dosadašnja korisnica brige o djetetu ili poštede od rada zbog zapošljavanja odnosno samozapošljavanja mora odlučiti hoće li neiskorišteni dio preostalog prava prenijeti na oca djeteta.

Znači, odluku o prijenosu prava na oca djeteta sada mora donijeti već prilikom podnošenja zahtjeva za prekidom korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ili brigu o novorođenom djetetu.

6.3. OBAVLJANJE RADA ILI DJELATNOSTI U PROPISANOM TRAJANJU RADI KORIŠTENJA PREOSTALOG NEISKORIŠTENOG PRAVA KAO RODITELJSKI DOPUST
Prema članku 39. st. 5. te članku 42. st. 5. ZRRP-a, nezaposlena majka ili majka izvan sustava rada koja je pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada odnosno brigu o djetetu prekinula radi zapošljavanja odnosno samozapošljavanja, a nije preostali dio prava prenijela na oca djeteta, može započeti ili nastaviti koristiti preostali dio roditeljske potpore kao zaposlena ili samozaposlena majka pod uvjetom da je na radu provela neprekidno šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava. Novost je svakako smanjivanje potrebnog trajanja radnog odnosa odnosno obavljanja djelatnosti, nakon kojeg majka koja je pravo koristila kao nezaposlena ili majka izvan sustava rada, može tražiti preostalo neiskorišteno pravo, koje će nadalje koristiti kao roditeljski dopust. Po prethodnom propisu je na radu odnosno u obavljanju djelatnosti morala provesti minimalno devet mjeseci.

7. POVEĆANJE NOVČANIH NAKNADA
Za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, novčana naknada koja je dosad iznosila 70 % proračunske osnovice, prema članku 32. st. 5. ZRRP-a iznosi 125 % proračunske osnovice (551,80 EUR/4.157,50 kuna). Uvjet prethodnog osiguranja, kako je već navedeno, također se mijenja (čl. 32. st. 8. ZRRP-a) i iznosi šest mjeseci neprekidno odnosno devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.

Međutim, mijenja se i iznos novčane naknade koja se isplaćuje korisniku rodiljnih i roditeljskih potpora koji ne ispunjava navedeni uvjet, pa tko je dosad primao naknadu u visini 70 % proračunske osnovice, sada je prima u iznosu 125 % proračunske osnovice (551,80 EUR/4.157,50 kuna).

Novčana naknada posebne kategorije zaposlenih roditelja, konkretno osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditelja njegovatelja, kao i njegovatelja te osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu, a koja je dosad iznosila 70 % proračunske osnovice, prema članku 32. st. 10. ZRRP-a iznosi 125 % proračunske osnovice (551,80 EUR / 4.157,50 kuna) za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora (rodiljnog dopusta, roditeljskog dopusta, prava na rad s polovicom punog radnog vremena te dopusta za slučaj smrti djeteta). Novčana naknada tijekom roditeljskog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete, u preostalom trajanju nakon isteka prvih šest mjeseci (ako ga koristi jedan roditelj) odnosno osam mjeseci (ako ga koriste oba zaposlena ili samozaposlena roditelja) dosad je iznosila 70 % proračunske osnovice, no prema članku 32. st. 11. ZRRP-a sada iznosi 125 % proračunske osnovice (551,80 EUR/4.157,50 kuna).

Novčana naknada tijekom dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju dosad je iznosila je 70 % proračunske osnovice, dok se člankom 34. st. 1. ZRRP-a propisuje da će ona iznositi 125 % proračunske osnovice (551,80 EUR/4.157,50 kuna).

8. ZAKLJUČAK
Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora izuzetno je bitan jer čini osnovu za demografski rast i jednako izravno i neizravno utječe na povećanje nataliteta svakog društva. Novosti u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora usmjerene na povećanje prava, a time i financijske sigurnosti svake obitelji u slučaju rođenja djeteta, uvijek su željno očekivane i dobrodošle.

Upravo kroz izloženo povećanje iznosa novčanih naknada i konkretnije reguliranje uvjeta i načina korištenja rodiljnih i roditeljskih potpora ostaje nam s nadom promatrati hoće li ono dovesti do većeg broja novorođene djece, kao i ravnopravnije podjele obveza i brige o djetetu obaju roditelja.