1. JAČANJE HRVATSKOG SUSTAVA SPRJEČAVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA
Na sjednici održanoj 12. svibnja 2022., Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak o prihvaćanju Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22 – u nastavku teksta: Akcijski plan).

Akcijski plan predstavlja strateški dokument Vlade Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Vlada RH), koji sadržava mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Time se ujedno ispunjavaju i preporučene mjere Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske, usvojenog na 62. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a održanoj u prosincu 2021.

Akcijskim planom predviđeno je uvođenje mehanizama kojima se osigurava:

1. provjera svih podataka danih u fazi osnivanja pravne osobe

2. sprječavanje kriminalaca (pranje novca, predikatna kaznena djela, financiranje terorizma) da djeluju kao dioničari, udjeličari, stvarni vlasnici ili direktori, uvodeći zahtjev za provjeru kriminalne prošlosti osobe, uključujući provjeru ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda

3. uvođenje stalnog mehanizma praćenja za osiguranje pravodobnog otkrivanja i registracije promjene osnovnih informacija

4. uspostava mehanizma za nadzor kako bi se osigurala točnost i pravodobno ažuriranje informacija

5. učinkovite, razmjerne i odvraćajuće sankcije za nepoštovanje propisanih zahtjeva.
Ukazano je na nužnost dodjele jasne odgovornosti nadležnim tijelima, osiguranja resursa potrebnih za obavljanje redovitog nadzora te vođenja statistike o primjeni sankcija. S tim u vezi, pod rednim brojem 5.2. Akcijskoga plana utvrđena je, između ostaloga, obveza donošenja odgovarajućih izmjena i dopuna Zakona o udrugama, Zakona o zakladama i Zakona o ustanovama, do kraja 2022.

2. NOVELA ZAKONA O UDRUGAMA

2.1. PRAVNI OKVIR
Polovinom studenoga 2022. Vlada RH usvojila je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, koji je upućen u Hrvatski sabor s intencijom stupanja na snagu od 1. siječnja 2023. Donošenje toga Zakona provedeno je po hitnom postupku pa je Hrvatski sabor Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama donio 16. prosinca 2022. (Nar. nov., br. 151/22).

Zakonom o udrugama (Nar. nov., br. 74/14, 70/17, 98/19 i 151/22 – u nastavku teksta: ZoU) uređeno je osnivanje, pravni položaj i niz drugih pitanja važnih za udruge sa svojstvom pravne osobe te upis i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Udruge su pravne osobe koje svoj pravni subjektivitet stječu upisom u registar udruga pri županijama, odnosno Gradu Zagrebu, prema sjedištu udruge. ZoU regulira i strane udruge koje se upisuju u registar stranih udruga pri županijama, odnosno Gradu Zagrebu, prema sjedištu strane udruge.

Novelom Zakona iz 2022. izmijenjen je postojeći pravni okvir za udruge sa svojstvom pravne osobe i strane udruge u dijelu koji se odnosi na osnivače udruge, stranu udrugu i osobu ovlaštenu za zastupanje udruge i strane udruge.

2.2. OSNIVANJE UDRUGE
U članku 11. st. 7. ZoU-a dodane su nove odredbe koje propisuju da od 1. siječnja 2023. osnivač udruge ne može biti osoba koja je: 1. pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude te osoba za koju su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi ili 2. pravomoćno osuđena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1. Prema stavku 8. istoga članka, osnivač udruge koja je u izravnom doticaju s djecom ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta temeljem zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije.

2.3 OSOBA ZA ZASTUPANJE UDRUGE
Ograničenja su predviđena i za osobu ovlaštenu za zastupanje udruge (članak 19. st. 2. i 3. ZoU-a). Naime, osoba ovlaštena za zastupanje ne može biti osoba koja je: 1. pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma, pranja novca, zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije ili prije važeća kaznena djela zloporabe stečaja i zloporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude kao i kojoj su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi ili 2. pravomoćno osuđena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1.

Nadalje, i osoba ovlaštena za zastupanje udruge koja je u izravnom doticaju s djecom ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta temeljem zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije. Također, odredbe o zaprekama na odgovarajući se način primjenjuju i na likvidatora.

2.4. UPISI U REGISTRE
Novelom ZoU-a prilagođavaju se i odredbe o upisu strane udruge u registar stranih udruga, kao i odredbe o podnošenju zahtjeva za upis promjena u registre koji se vode pri nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba. Registar udruga i registar stranih udruga prema novom režimu povezuju se s odgovarajućim službenim evidencijama i zbirkama podataka u svrhu provedbe ZoU-a.

Novelom iz 2022. nadopunjuje se članak 23. ZoU-a, tako da se uz već propisane obvezne priloge uz zahtjev za upis udruge u registar udruga, moraju dostaviti i ovjerene izjave osnivača o nepostojanju zapreke iz članka 11. st. 7. i 8. ZoU-a, odnosno ovjerene izjave osoba ovlaštenih za zastupanje i likvidatora o nepostojanju zapreke iz članka 19. st. 2. i 3. ZoU-a.

Dopunjene su odredbe o vođenju registara kako bi iz njih bilo vidljivo da tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave upravlja informacijskim sustavom registra udruga i registra stranih udruga, i brine se za održavanje i nadogradnju toga sustava, dok će se pojedine odredbe o prestanku udruge urediti na način koji omogućuje efikasnije provođenje postupaka brisanja iz registra udruga i registra stranih udruga.

Također, utvrđena je obveza podnošenja prijave promjene u slučaju postojanja prije navedenih zapreka za zastupanje udruge. Prema novoj regulaciji, osoba ovlaštena za zastupanje ili druga ovlaštena osoba udruge dužna je nadležnom upravnom tijelu podnijeti zahtjev za upis promjene osobe ovlaštene za zastupanje i likvidatora udruge, i u slučaju postojanja zapreke za zastupanje iz novih odredbi članka 19. st. 2. i 3. ZoU-a, najkasnije u roku 15 dana od dana donošenja odluke o promjeni. Zahtjevu se prilažu zapisnik o radu i odlukama tijela udruge koje je po statutu nadležno za donošenje odluke zbog koje se traži upis promjene u registar udruga, novi statut ili njegove izmjene i dopune, preslika osobne iskaznice ili putovnice osoba ovlaštenih za zastupanje, odnosno likvidatora te ovjerene izjave osoba ovlaštenih za zastupanje odnosno likvidatora o nepostojanju zapreke iz novih odredbi članka 19. st. 2. i 3. Zakona.

Preporučena mjera MONEYVAL-a odnosi se i na osiguranje uvjeta za pravodobno otkrivanje i registraciju promjene osnovnih informacija, što je vezano uz nadzor nad prijavom promjena podataka sukladno ZoU-u. Stoga je prema novom uređenju, a u svrhu utvrđivanja činjenica iz novih odredbi (članka 11. st. 7. i 8. te članka 19. st. 2. i 3. ZoU-a), nadležno upravno tijelo dužno u postupcima upisa u registar udruga i registar stranih udruga provjeriti u službenoj evidenciji podatke o osnivaču udruge, osobi ovlaštenoj za zastupanje udruge i likvidatoru, odnosno o stranoj udruzi, osobi ovlaštenoj za zastupanje strane udruge i osobi ovlaštenoj za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj.

2.5 UPIS U REGISTAR STRANIH UDRUGA
Zahtjev za upis u registar stranih udruga podnosi nadležnom upravnom tijelu osoba ovlaštena za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj. Prema novoj regulaciji, tom se zahtjevu prilaže:

• izvadak iz registra u kojem je, u državi po čijem pravu je osnovana strana udruga upisana, ne stariji od šest mjeseci, iz kojega je vidljivo tko je ovlašten zastupati stranu udrugu

• odluka o osnivanju strane udruge ovjerena od nadležnog tijela strane države, ako prema pravu države po kojem je osnovana nije propisan upis u registar

• ovjerena izjava nadležnog tijela strane udruge da za stranu udrugu i osobu ovlaštenu za zastupanje strane udruge ne postoji zapreka u smislu čl. 19. st. 2. i 3. Zakona

• ovjerena izjava osobe ovlaštene za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj o nepostojanju zapreke iz čl. 19. st. 2. i 3. Zakona

• odluka o imenovanju osobe ovlaštene za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj

• odluka o ciljevima i djelatnostima koje će strana udruga obavljati u Republici Hrvatskoj

• ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu izvoda iz statuta ili drugog akta iz kojeg su vidljivi ciljevi i djelatnosti strane udruge

• ovjereni prijevod na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu dokumenata iz gore navedenih podstavaka 1., 2., 3., 4., 5. i 6.

• preslika isprave o identitetu osobe ovlaštene za zastupanje strane udruge u Republici Hrvatskoj

• drugi dokazi ako su posebnim zakonom propisani posebni uvjeti za upis u registar stranih udruga.

Nadležno upravno tijelo brisat će stranu udrugu iz registra stranih udruga na temelju rješenja o prestanku djelovanja iz članka 27. ZoU-a, ili po službenoj dužnosti ako utvrdi da je strana udruga prestala djelovati u Republici Hrvatskoj.

2.6. NADZOR NAD PRIJAVOM PODATAKA U REGISTAR UDRUGA
Nadzor nad prijavom podataka u registar udruga obavljaju ovlašteni službenici nadležnog upravnog tijela.

Taj se nadzor posebno odnosi na to prijavljuju li udruge promjene podataka u registar udruga, odnosno postupaju li prema promjenama prije nego što su upisane u registar udruga, postoji li zapreka za zastupanje udruge sukladno novim odredbama članka 19. st. 2. i 3. ZoU-a, rabe li naziv pod kojim su upisane u registar udruga, održavaju li sjednice skupštine, itd. To se na odgovarajući način primjenjuje i na strane udruge.

Prema novoj regulativi, ako službenik ovlašten za provedbu nadzora nad prijavom podataka za upis u registar udruga utvrdi da je povrijeđen ZoU, odredit će rok u kojem je udruga dužna otkloniti utvrđene nedostatke i nepravilnosti.

Ako u određenom roku udruga ne otkloni nedostatke i nepravilnosti utvrđene tijekom nadzora, službenik ovlašten za provedbu nadzora izdat će udruzi obvezni prekršajni nalog.Iznimno od toga, službenik ovlašten za provedbu nadzora podnijet će optužni prijedlog ako udruga ne otkloni zapreku iz članka 19. st. 2. i 3. ZoU-a i ne podnese zahtjev za upis promjene u registar udruga u roku koji ne može biti dulji od 30 dana. Ovlašteni službenik za provedbu nadzora bez odgode će upisati u registar udruga postojanje zapreke iz članka 19. st. 2. i 3. ZoU-a i podatak o prije navedenoj mjeri. O tim mjerama ovlašteni službenik dužan je obavijestiti tijelo državne uprave u čijem su djelokrugu ciljevi osnivanja udruge i tijelo državne uprave u čiji djelokrug ulaze gospodarske djelatnosti udruge, sukladno zakonu. Te odredbe na odgovarajući se način primjenjuju i na strane udruge.

2.7. SKRAĆENI POSTUPAK UTVRĐIVANJA PRESTANKA POSTOJANJA UDRUGE
Usvojena je dopuna članka 51. st. 1. ZoU-a tako da se i osobi ovlaštenoj za zastupanje udruge omogućuje davanje izjave pred javnim bilježnikom da udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspoređena sukladno Zakonu. Tako se omogućava provedba skraćenog postupka utvrđivanja prestanka postojanja udruge kada je nesporno da udruga nije aktivna, a nema članove upravnog (izvršnog) tijela koji bi mogli dati navedenu izjavu koja je potrebna za podnošenje zahtjeva za upis prestanka postojanja udruge po skraćenom postupku.

2.8. BRISANJE IZ REGISTRA UDRUGA I PRESTANAK POSTOJANJA
Nadležno upravno tijelo brisat će udrugu iz registra udruga na temelju pravomoćnog rješenja o brisanju iz članka 49. st. 8. i članka 51. st. 4. ZoU-a, pravomoćnog sudskog rješenja o zaključenju stečajnog postupka, odnosno provedenih statusnih promjena sukladno Zakonu. Brisanjem iz registra udruga, udruga prestaje postojati, a prema novoj regulativi eksplicitno se navodi i da ona ne smije nastaviti s djelovanjem.

2.9. PREKRŠAJNE ODREDBE
Novela ZoU-a donosi i promjene u sankcioniranju nedopuštenog postupanja u svezi s djelovanjem udruga te se propisuju prekršajne odredbe za udruge i strane udruge, odnosno njihove odgovorne osobe, sve usklađeno i s prijelazom na euro od 1. siječnja 2023. Riječ je o važnoj promjeni jer ZoU prije ove novele nije uopće sadržavao prekršajne odredbe.

Za niz utvrđenih prekršaja propisane su novčane kazne u rasponu od 150,00 do 5.000,00 eura (članak 54.a). Konačno, novelom su propisane i kazne za prekršaje koje može počiniti likvidator udruge. Naime, prema članku 54.a st. 8. ZoU-a, novčanom kaznom od 150,00 do 663,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba likvidator ako: 1. ne provede likvidacijski postupak u roku 60 dana od dana primitka rješenja nadležnog upravnog tijela o otvaranju likvidacijskog postupka (članak 49. st. 4.); 2. ne utvrdi stanje na poslovnom računu udruge, knjigovodstveno stanje dugovanja i potraživanja, ostalu imovinu udruge te ne pribavi iz službene evidencije Ministarstva financija, Porezne uprave potvrdu o nepostojanju duga s osnove javnih davanja te ako utvrdi da udruga ima dugovanja, ne objavi poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine prema udruzi u roku 30 dana od dana objave poziva, odnosno ako za eventualna potraživanja ne pozove dužnike na plaćanje dugova u roku od 30 dana te preostalu imovinu udruge ne raspodijeli u skladu s odredbom članka 53. Zakona (članak 49. st. 5.); 3. nakon raspodjele preostale imovine ne podnese nadležnom upravnom tijelu u propisanom roku završni račun i izvješće o provedenom likvidacijskom postupku (članak 49. st. 6.); 4. u propisanom roku ne obavijesti nadležni sud prema sjedištu udruge radi pokretanja stečajnog postupka ako utvrdi da imovina udruge nije dovoljna za namirenje obveza (članak 49. st. 7.).

2.10. OSTALE NOVE ODREDBE
Prijelaznim odredbama novele ZoU-a iz 2022. propisana je ovlast nadležnog upravnog tijela za donošenje rješenja po službenoj dužnosti o brisanju iz registra udruga onih udruga kojima je, prema odredbama Zakona o udrugama iz 2001., utvrđen prestanak djelovanja, a do dana stupanja na snagu novele ZoU-a (dakle, do 1. siječnja 2023) nisu brisane iz tog registra. Usto, utvrđuje se ovlast nadležnog upravnog tijela da po službenoj dužnosti donese rješenje o prestanku djelovanja i brisanju iz registra onih udruga koje nisu uskladile svoje statute sa ZoU-om i podnijele zahtjev za upis promjena u registar udruga do stupanja na snagu novele Zakona. Navedeno će pridonijeti brisanju neaktivnih udruga iz registra.

Konačno, ministar pravosuđa i uprave obvezuje se uskladiti Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 4/15 i 14/20) s odredbama novele ZoU-a u roku 30 dana od dana stupanja na novele na snagu.

3. NOVELA ZAKONA O ZAKLADAMA
Zakonom o zakladama (Nar. nov., br. 106/18, 98/19 i 151/22 – u nastavku teksta: ZoZ) uređeno je osnivanje, pravni položaj, djelovanje, upis, ustrojstvo, djelatnost, imovina, statusne promjene i prestanak zaklada, upis i prestanak stranih zaklada te nadzor nad radom zaklada i stranih zaklada. Sukladno tom Zakonu, zaklade se upisuju u Registar zaklada Republike Hrvatske (registar zaklada), pri županijama, odnosno Gradu Zagrebu, prema sjedištu zaklade, dok se strane zaklade upisuju u Registar stranih zaklada u Republici Hrvatskoj (registar stranih zaklada) pri županijama, odnosno Gradu Zagrebu, prema sjedištu strane zaklade.

Kako je pod rednim brojem 5.2.

Akcijskoga plana bila utvrđena i obveza donošenja odgovarajućih izmjena i dopuna Zakona o zakladama, tako je Hrvatski sabor na sjednici od 16. prosinca 2022. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama (Nar. nov., br. 151/22), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. Navedenom se novelom uređuje postojeći pravni okvir za zaklade i strane zaklade u dijelu koji se odnosi na zakladnika, stranu zakladu, osobu ovlaštenu za zastupanje i članove tijela upravljanja zaklade, na tragu rješenja koja su na odgovarajući način predviđena i ZoU-om.

Sukladno noveli ZoZ-a, od 1. siječnja 2023. zakladnik ne može biti i osoba koja je: 1. pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude te osoba za koju su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi ili 2. pravomoćno osuđena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1.

Nadalje, osoba ovlaštena za zastupanje zaklade i član tijela upravljanja zaklade ne može biti osoba koja je: 1. pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma, pranja novca, zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije, ili prije važeća kaznena djela zloporabe stečaja i zloporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude, kao i kojoj su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi ili 2. pravomoćno osuđena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1. O nepostojanju navedenih zapreka, zakladnik, osoba ovlaštena za zastupanje zaklade te član tijela upravljanja zaklade daju ovjerene izjave koje se prilažu uz zahtjev za upis u registar zaklada. To se na odgovarajući način primjenjuje i na strane zaklade.

4. NOVELA ZAKONA O USTANOVAMA
Zakon o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19 i 151/22 – u nastavku teksta: ZOUS) opći je zakon kojim su uređeni pravni položaj, osnivanje, ustrojstvo i statusne promjene ustanova. Potreba za izmjenama i dopunama ZOUS-a, odnosno za donošenjem novele toga Zakona, vezana je ponajprije uz jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma sukladno citiranom Akcijskom planu te uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Predlagatelj (Vlada Republike Hrvatske) u obrazloženju Nacrta prijedloga od 17. studenoga 2022. navodi: „Ovim Zakonom mijenjaju se i dopunjuju odredbe članka 22. Zakona u dijelu koji se odnosi na uporabu dvojezičnog naziva ustanove (i to na hrvatskom jeziku ispisanog latiničnim pismom i na nekom stranom živom ili mrtvom jeziku), koje se usklađuju s člankom 12. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku (Nar. nov., br. 47/09 i 110/21) i člankom 13. Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 66/19). U tom pogledu, a imajući na umu odredbe Zakona kojima su utvrđeni mogući osnivači ustanove i vrste akata kojima se ustanova može osnovati, o dvojezičnosti naziva ustanove ne odlučuje se u upravnom postupku samo ako je ustanova s takvim nazivom osnovana zakonom ili uredbom (pod uvjetom da je tim osnivačkim aktom izrijekom utvrđen i dvojezični naziv ustanove), odnosno ako je ustanova osnovana s ciljem zaštite i promicanja odgoja, obrazovanja, kulture i informiranja pripadnika nacionalne manjine, u kojem slučaju može imati dvojezični naziv (na hrvatskom jeziku i pismu te jeziku i pismu odnosne nacionalne manjine) neovisno o vrsti osnivačkog akta, a sukladno zakonu kojim je uređena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.“.

Sukladno Akcijskom planu, novelom ZOUS-a dopunjuje se, između ostaloga, i članak 39. toga Zakona, koji izvorno ne sadržava uvjete niti zapreke za imenovanje određene osobe za ravnatelja ustanove, nego upućuje na uvjete određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove. Međutim, novela ZOUS-a unosi novost, i to kroz zapreke u cilju jačanja učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Tako ravnatelj ustanove više ne može biti osoba koja prema zakonu kojim se uređuju trgovačka društva ne može biti članom uprave trgovačkog društva. Dakle, upućuje se na odgovarajuću primjenu normi Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93 - 114/22, u nastavku teksta: ZTD), odnosno na važeću odredbu članka 239. st. 2. ZTD-a, prema kojemu članom uprave ne može biti osoba:

1. koja je kažnjena za kazneno djelo zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, i to za vrijeme od pet godina po pravomoćnosti presude kojom je osuđena, s tim da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili

2. koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1.

3. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana

4. kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme trajanja zabrane.

Ipak, s obzirom na zakonodavne intencije, ovdje ukazujemo na okolnost da je Vlada RH u studenom 2022. usvojila i u saborsku proceduru uputila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, prema kojem članom uprave trgovačkog društva, a samim time i ravnateljem ustanove neće moći biti izabrana/imenovana osoba koja je osuđena za navedena kaznena djela iz važećeg članka 239. st. 2. ZTD-a te sukladno preporučenoj mjeri MONEYVAL-a i osoba:

1. koja je kažnjena za kazneno djelo pranja novca, financiranja terorizma, zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske ili prije važeća kaznena djela zloporabe stečaja i zloporabe u postupku stečaja, i to za vrijeme dok traju pravne posljedice osude kao i kojoj je uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, dok je takva mjera na snazi

2. koja je kažnjena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara kaznenim djelima iz točke 1.

3. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja ustanove za vrijeme dok traje ta zabrana

4. kojoj je u drugoj državi zabranjeno obavljanje zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja ustanove za vrijeme trajanja zabrane.

Slijedom navedenoga, novelom ZOUS-a dopunjuju se odredbe članka 44. st. 2., kojima su razrađeni slučajevi u kojima je upravno vijeće ustanove (ili drugo ovlašteno tijelo) dužno razriješiti ravnatelja tako da ga je upravno vijeće dužno razriješiti ako nastanu okolnosti iz članka 39. st. 2. Zakona. Nadalje, dopunjuju se i prekršajne odredbe ZOUS-a tako da se propisuje prekršajna odgovornost ustanove čiji je ravnatelj imenovan protivno prije navedenim zakonskim zaprekama.

5. ZAKLJUČAK
Intervencijama u ZoU, ZoZ i ZOUS ponajprije se osigurava ispunjavanje preporučene mjere MONEYVAL-a, odnosno usklađenje zakonodavnog okvira s navedenim preporukama, što ima za cilj pridonijeti jačanju učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, odnosno sprječavanju zloporabe tih pravnih osoba. Također, novelom ZoU-a i Zakona o zakladama osigurat će se jačanje učinkovitosti hrvatskog pravnog sustava zaštite prava djece. Na taj se način navedenim novelama zakona, koje su uzajamno povezane uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, uspostavlja jedinstven pravni poredak.