1. UVOD
Ovršni postupak je postupak prisilnog ostvarenja tražbine. Do 2006. godine ovršni postupak bio je postupak po kojemu su sudovi provodili prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. S danom 28. siječnja 2006. godine, kada je na snagu stupila odredba članka 102. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona¹, određeno je sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi kao novog tijela postupka. Tom važnom novosti ovršni je postupak uređen kao postupak po kojem sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Svrha i cilj uvođenja javnih bilježnika kao novog tijela u ovršni postupak bilo je rasterećivanje sudova tom vrstom predmeta i mogućnost naplate tražbine ovrhovoditelja izvansudskim putem, što je dovelo do znatno manjeg priljeva te vrste predmeta na sudove.

Dodavanjem novih odredbi, kojima se propisalo sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi, javnim bilježnicima povjeren je posao određivanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, obavljanje dostave rješenja o ovrsi, stavljanje potvrda pravomoćnosti i ovršnosti na rješenja o ovrsi te upućivanje predmeta nadležnom sudu kada je to zakonom predviđeno.

Novim odredbama propisano je da za obavljanje poslova iz postupka ovrhe javni bilježnici imaju pravo na nagradu i naknadu troškova u skladu s odredbama tarife o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku. Nagrada i naknada troškova koje ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio su troškova ovrhe, za što javni bilježnik ovrhovoditelju izdaje obračun tih naknada. No, u konačnici troškove koji su bili potrebni za ovrhu, ovršenik je bio dužan nadoknaditi ovrhovoditelju.

Također, propisano je da se za određivanje ovrhe od javnih bilježnika ne plaća sudska pristojba.

Odredbom članka 126. ZIDOZ/05 propisano je da će ministar nadležan za poslove pravosuđa uskladiti Sudski poslovnik i Javnobilježnički poslovnik s novim odredbama kojima je propisano sudjelovanje javnih bilježnika u ovršnom postupku.

2. ODREĐIVANJE NAGRADE ODNOSNO NAKNADE KOJA PRIPADA JAVNOM BILJEŽNIKU U OVRŠNOM POSTUPKU

2.1. PRAVILNIK O NAGRADAMA I NAKNADI JAVNIH BILJEŽNIKA U OVRŠNOM POSTUPKU
Pravilnikom o nagradama i naknadi javnih bilježnika u ovršnom postupku² prvotno je bila uređena visina nagrade i naknade troškova javnog bilježnika u provođenju radnji u ovršnom postupku te način njihova obračuna i naplate od javnog bilježnika. Prema odredbama Pravilnika o nagradama i naknadi javnih bilježnika, javnobilježnička nagrada određivala se prema visini postavljenog zahtjeva i pripadala je javnom bilježniku za radnje koje je poduzeo glede zaprimanja prijedloga za ovrhu, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke i dostavljanja rješenja strankama. Javnobilježnička nagrada bila je određena, ovisno o visini postavljenog zahtjeva, u jedinstvenom iznosu.

Osim nagrade za radnje koje je poduzeo povodom zaprimljenog prijedloga za ovrhu, javnom bilježniku pripadala je i nagrada za izdavanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi te mu je pripadalo i pravo na naknadu nastalog i predvidivog troška u punom iznosu.

Kako bi javni bilježnik postupio po prijedlogu ovrhovoditelja, tako je bila propisana obveza da nagradu i naknadu troška javnom bilježniku predujmljuje ovrhovoditelj.

2.2. NOVI PRAVILNIK O NAKNADI I NAGRADI JAVNIH BILJEŽNIKA U OVRŠNOM POSTUPKU
Dana 28. studenoga 2020. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona³. Među ostalim, predmetnim Zakonom izmijenjena je uloga javnih bilježnika u ovršnom postupku te je propisano da javni bilježnik u ovršnom postupku provodi postupovne radnje, u kojem slučaju to radi kao povjerenik suda⁴ te da mu za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave pripada pravo na naknadu, a ta se naknada smatra dijelom troška ovrhe. Radi usklađenja s odredbama ZIDOZ/20, temeljem kojih javnim bilježnicima u ovršnom postupku više ne pripada pravo na nagradu prema visini postavljenog zahtjeva, već im pripada pravo na naknadu, ministar nadležan za poslove pravosuđa imao je obvezu u roku 60 dana od stupanja na snagu ZIDOZ/20 donijeti novi pravilnik kojim će urediti iznos, rokove te način plaćanja naknade javnim bilježnicima u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave⁵.

Tako je u Nar. nov., br. 9/21 objavljen Pravilnik o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku⁶ za koji je propisano da stupa na snagu osmoga dana od objave u Narodnim novinama, dakle 11. veljače 2021. godine.

Novim Pravilnikom propisuje se iznos, rokovi te način plaćanja naknade u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave na koju javni bilježnici kao povjerenici suda imaju pravo za obavljanje poslova u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Javnom bilježniku, prema novom Pravilniku, u provođenju pojedinog ovršnog postupka za sve radnje u tom postupku pripada jedna naknada, koja se određuje prema vrijednosti zahtjeva. Naknada javnih bilježnika obuhvaća nagradu za radnje glede zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ovršeniku, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti. Naknada javnih bilježnika za visinu postavljenog zahtjeva do 5.000,00 kn iznosi 100,00 kn, a za visinu postavljenog zahtjeva iznad 5.000,00 kn naknada iznosi 150,00 kn. Preko 50.000,00 kuna plaća se javnobilježnička naknada u iznosu od 200,00 kuna i još 1 % na razliku iznad 50.000,00 kn, ali ne više od 5.000,00 kn.

Budući da je propisano da javnom bilježniku za obavljanje navedenih poslova pripada jedna nagrada koja se određuje prema vrijednosti zahtjeva, kod određivanja vrijednosti zahtjeva troškovi postupka i sporedne tražbine uzimaju se u obzir samo ako su jedini predmet zahtjeva. Javni bilježnik neposredno od ovrhovoditelja naplaćuje pripadajuću mu naknadu, nagradu i naknadu troškova.

Naknada se plaća djelomično kao predujam, a djelomično po izvršenim radnjama, i to na sljedeći način: za radnju javnog bilježnika glede zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke i prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga kao i donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku pripada predujam naknade u iznosu od 20,00 kuna, koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika. Za radnju javnog bilježnika u svezi s izdavanjem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanjem rješenja strankama te izdavanjem potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku pripada ostatak iznosa naknade (do ukupnog iznosa od 100,00, odnosno 150,00 kn) koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.

Javni bilježnik osim naknade ima pravo na naknadu troškova dostave drugog pokušaja te svake daljnje dostave rješenja u ovršnom postupku na adresu stranaka.

S obzirom na propisane odredbe, razvidno je da novim Pravilnikom nisu predviđeni predvidivi troškovi.

Prijelaznim i završnim odredbama propisano je da se novi Pravilnik primjenjuje na postupke koji će biti pokrenuti na temelju prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koji će se podnositi nadležnom sudu na propisanom obrascu, elektroničkim putem. No, do njegova stupanja na snagu, a kako je bilo propisano i člankom 21. ZIDOZ/20⁷, na snazi je bio Pravilnik o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika.

S obzirom na vremenski odmak od stupanja na snagu ZIDOZ/20 te novog Pravilnika, u praksi se vrlo brzo postavilo pitanje na koji će način ovrhovoditelji ostvariti naplatu predvidivih troškova. To se pitanje zapravo nameće logično, a s obzirom na nastanak „vremenske rupe“ koja će trajati sve dok na snagu ne stupe svi podzakonski akti propisani ZIDOZ/20.

Naime, ZIDOZ/20 propisuje da ovrhovoditelj više nema mogućnost u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave tražiti naplatu predvidivih troškova⁸, već da u ovršnom prijedlogu navodi samo nastale troškove i njihov ukupan obračun⁹, a sve iz razloga što potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti javni bilježnik više ne izdaje po zahtjevu ovrhovoditelja, već je izdaje po službenoj dužnosti, i to ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika na rješenje o ovrsi te iz razloga što neće biti potrebe za sastavljanjem prijedloga od primjerice odvjetnika jer će se prijedlog za ovrhu podnositi na propisanom obrascu.

S druge strane, isti ZIDOZ/20 u dijelu prijelaznih i završnih odredbi propisuje da dok se ne ispune uvjeti za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascu, da se podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave obavlja prema odredbama Ovršnog zakona, Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17¹⁰ te da Pravilnik o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika ostaje na snazi do stupanja na snagu novog Pravilnika. Navedeno znači da ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave može zahtijevati, uz nastale, i predvidive troškove, a sve do stupanja na snagu pravilnika kojim će se propisati obrasci prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne i ovršne isprave te će tek tada propisivanjem oblika i sadržaja prijedloga za ovrhu na temelju ovršne odnosno vjerodostojne isprave iz sadržaja biti izostavljeni predvidivi troškovi, a sukladno odredbi članka 2. ZIDOZ/20.

S druge strane, postupajući sukladno odredbama ZIDOZ/20, javni bilježnici više neće priznavati predvidive troškove, u tom su smislu iz rješenja o ovrsi dužni ukloniti upozorenje ovršeniku da nije dužan platiti predvidive troškove u slučaju da dobrovoljno ispuni potraživanje, ali im do 11. veljače 2021. godine ZIDOZ/20 daje mogućnost da, sukladno odredbama Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika, obračunaju ovrhovoditelju nagradu za izdavanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti u onim predmetima u kojima je izda na zahtjev ovrhovoditelja. Takvo normirano postupanje dovodi do pitanja kako da ovrhovoditelji od ovršenika naplate trošak koji im je nastao zbog izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti.

Odgovor na to pitanje glasi da, a s obzirom na odredbu članka 20. stavak 1. ZIDOZ/20 kojom je propisano da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ZIDOZ/20 dovršiti primjenom odredbi OZ/12, u ovršnim postupcima pokrenutima prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nakon stupanja na snagu ZIDOZ/20, dakle nakon 28. studenoga 2020. neće biti moguće javnim bilježnicima priznati zatražene predvidive troškove.

3. JAVNI BILJEŽNICI KAO POVJERENICI SUDA
Stupanjem na snagu ZIDOZ/20, javni bilježnik provodi postupovne radnje u ovršnom postupku kao povjerenik suda. Za razliku od dosadašnjeg postupanja, nakon što bi javni bilježnik ocijenio da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donio bi rješenje o ovrsi. No prema odredbama ZIDOZ/20¹¹, javni bilježnik prvo će prijedlog za ovrhu poslati ovršeniku uz obavijest ovršeniku da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju. U obavijesti javni bilježnik će upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu, uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor, u kojem će slučaju sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici te će uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem. Cilj navedenog postupanja je ovršeniku još jednom pružiti mogućnost dobrovoljnog plaćanja duga, odnosno uputiti ga u mogućnost ostvarivanja pravne zaštite. Tek ako ovrhovoditelj u roku 15 dana za dobrovoljno postupanje ne povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama te će bez zahtjeva ovrhovoditelja staviti potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi koje je donio ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor te ga dostaviti ovrhovoditelju.

Također, za razliku od dosadašnjeg postupanja, prema kojemu se ovršni postupak pokretao tako da se prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podno sio sudu, a na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku, odredbama ZIDOZ/20¹² propisano je da se ovršni postupak, i na temelju ovršne i na temelju vjerodostojne isprave, pokreće podnošenjem prijedloga za ovrhu sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište.

Novost za prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave jest da će se podnositi na propisanom obrascu, za razliku od dosadašnjeg postupanja kada prijedlog nije imao propisan obrazac te ga je, u pravilu, u ime stranke, sastavljao odvjetnik, a novost u odnosu na prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave jest da se podnosi nadležnom općinskom sudu putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku te iznimno ako prijedlog podnosi fizička osoba, ona ga može fizički dostaviti na propisanom obrascu poslovnoj jedinici

Financijske agencije, koja će ga elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku proslijediti općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava. Propisano je da se tako zaprimljeni prijedlozi automatski povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, prema abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.

No, tako propisano postupanje još nije stupilo na snagu, a sve do donošenja odluke ministra pravosuđa i uprave da su ispunjeni tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika u postupku.

Tek nakon što ministar donese predmetnu Odluku te po stupanju na snagu pravilnika kojim će se propisati obrasci prijedloga za ovrhu na temelju ovršne i vjerodostojne isprave, način elektroničke komunikacije između sudionika u postupku i način dodjele predmeta u rad javnom bilježniku, a prema odredbi članka 21. ZIDOZ/20 u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ZIDOZ/20, prestat će se s prijedlozima za ovrhu postupati onako kako je propisano odredbama OZ/12.