Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 83/13 - u nastavku teksta: ZIDZJN), usvojen je na 8. sjednici Hrvatskoga sabora od 21. lipnja 2013., a objavljen je u Narodnim novinama, broj 83, od 1. srpnja 2013. Stupio je na snagu osmoga dana od dana objave. Njime se mijenja i dopunjuje Zakon o javnoj nabavi (u nastavku teksta: Zakon) koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 90, od 2. kolovoza 2011. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2012.

Primjenom Zakona o javnoj nabavi u proteklom razdoblju, došlo je do unaprjeđenja provedbe postupaka javne nabave u Republici Hrvatskoj. Iako nisu uočeni veći problemi u provedbi važećeg Zakona, a nova zakonska rješenja dobila su opću pozitivnu ocjenu od većine dionika sustava javne nabave, ponajprije naručitelja i gospodarskih subjekata. Uklanjanjem određenih administrativnih zapreka (primjerice: uvođenjem mogućnosti dostave dokumenata i u neovjerenom presliku, a ne samo u izvorniku ili ovjerenom presliku), gospodarskim subjektima olakšano je sudjelovanje u postupcima javne nabave. Povećana je i transparentnost u javnoj nabavi, primjerice kroz obvezatnu objavu dokumentacije za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, međutim, Zakon je trebalo uskladiti s odredbama Kaznenog zakona s pravnom stečevinom EU-a.

 

(1) Za donošenje izmjena i dopuna Zakona od najvećeg utjecaja je donošenje novoga Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 125/11 i 144/12) i Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (Nar. nov., br. 143/12), koji su stupili na snagu 1. siječnja 2013. Naime, u članku 67. stavak 1. točka 1. Zakona o javnoj nabavi propisani su obvezatni razlozi za isključenje natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabavi, ako su gospodarski subjekt ili osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta, pravomoćno osuđeni za jedno ili više kaznenih djela koja su u članku taksativno navedena. Navedena djela odgovaraju sljedećim djelima, popisanima u Direktivi Europskoga parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama i to:

(a) sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji; (b) korupcija; (c) prijevara; (d) pranje novca.

S obzirom na to da su u međuvremenu doneseni novi relevantni propisi EU-a koji zamjenjuju prethodno navedene te da je na snagu stupio novi hrvatski Kazneni zakon kojim su izmijenjena odgovarajuća kaznena djela, popis kaznenih djela iz članka 67. stavak 1. točka 1. Zakona o javnoj nabavi od 1. siječnja 2013. postao je neusklađen s relevantnim odredbama Kaznenog zakona. Time je od 1. siječnja 2013. došlo i do neusklađenosti s relevantnom pravnom stečevinom EU-a.

Stoga je osnovni cilj donošenja ZIDZJN osiguravanje usklađenosti s novim odredbama Kaznenog zakona¹ i relevantnih propisa EU-a.

Stupanjem na snagu Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, također su uvedene određene novele sa značajnim utjecajem na primjenu Zakona o javnoj nabavi. Člankom 13. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, uvedena je mogućnost izdavanja posebnog uvjerenja koje sadržava ograničene podatke iz kaznene evidencije i kad je to predviđeno posebnim zakonom (»Posebno uvjerenje sadržava ograničene podatke iz kaznene evidencije koje se izdaje za posebnu svrhu ili kada je to predviđeno posebnim zakonom. Ograničeni podaci su samo oni podaci koji su potrebni za ispunjenje svrhe zbog koje su zatraženi ili koji su predviđeni u posebnom zakonu«).

Naručitelji obvezatno moraju iz postupaka javne nabave isključiti natjecatelje i ponuditelje ako je pravnoj osobi ili osobi, ovlaštenoj prema zakonu za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjekta izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za neko od kaznenih djela, taksativno navedenih u Zakonu, te se tom Novelom u Zakonu o javnoj nabavi, kao posebnom zakonu, uvodi mogućnost za naručitelje da im se izda posebno uvjerenje koje sadržava ograničene podatke iz kaznene evidencije.

 

Nadalje, u tijeku je postupak donošenja novih direktiva za javnu nabavu na razini Europske unije, koje sadržavaju obvezu uvođenja dodatnih obvezatnih elemenata elektroničke javne nabave. Ti elementi odnose se na:

- obveznu elektroničku objavu,

- elektroničku dostavu ponuda, i

- elektroničku dostavu zahtjeva za sudjelovanje.

S obzirom na to da se prva dva elementa već primjenjuju u Republici Hrvatskoj, potrebno je osigurati primjenu elektroničke dostave ponuda i zahtjeva za sudjelovanje u postupcima javne nabave. Navedeno zahtijeva značajne prilagodbe i naručitelja i gospodarskih subjekata te je, stoga, ključan pristup postupnog uvođenja kroz dulje razdoblje koje će svim dionicima osigurati adekvatno vrijeme prilagodbe.

Od 1. siječnja 2012. kroz stalnu komunikaciju s naručiteljima i gospodarskim subjektima, uočen je prostor za kvalitetniju definiciju pojedinih odredaba Zakona, odnosno tehničke izmjene određenog broja odredaba, da bi se osigurala dodatna učinkovitost provedbe postupaka javne nabave. Pojedine su odredbe, primjerice, vezane uz oblik i način ovjere izjave o nepostojanju razloga za isključenje (izjava o nekažnjavanju) u odnosu na postojanje pravomoćnih osuđujućih presuda za određena kaznena djela, za gospodarske subjekte i osobe, prema zakonu ovlaštene za zastupanje gospodarskog subjekta. Također, u provedbi postupaka uočeno je i da naručitelji u pojedinim slučajevima ne poštuju odredbu o obvezi dostave dodatnih informacija i pojašnjenja dokumentacije za nadmetanje koje od njih zatraže gospodarski subjekti. Ukazala se, stoga, potreba za jasnijim definiranjem relevantnih odredaba te uvođenje mogućnosti pravne zaštite u slučaju nepoštovanja te obveze od strane naručitelja.

U dosadašnjoj praksi primjene Zakona pokazala se neučinkovitom dugogodišnja praksa prema kojoj su naručitelji obvezatni zbog formalnih pogrešaka, nedostataka i nejasnoća odbiti povoljniju ili kvalitetniju ponudu, odnosno isključiti kvalitetnog ponuditelja². Ocjenjuje se da se takvim pristupom ne ostvaruje načelo ekonomičnosti i ne dobiva vrijednost za novac, te je u tom dijelu potrebno pristupiti određenim izmjenama zakonskih odredaba. U tom smislu, kroz aktualne izmjene Zakona o javnoj nabavi, nastoji se promovirati jedan moderniji pristup javnoj nabavi koji se razvija na razini Europske unije, a koji se ogleda u smanjivanju administrativnih zapreka i traženja velikog broja dokumenata, uz istodobno omogućavanje naručiteljima provjere stvarnih podataka o gospodarskim subjektima, korištenjem javnih registara i sličnih metoda provjere.

Izmjene vezane uz sklapanje ugovora o nabavi između javnog naručitelja (ili više javnih naručitelja) i pravne osobe koja je u njegovu (njihovu) vlasništvu - izuzeće od primjene Zakona – tzv. »in-house ugovori«. Člankom 1. ZIDZJN-a mijenja se izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi, kako je propisano člankom 10. stavak 1. točka 13. Zakona.

Tom se odredbom regulira pitanje sklapanja ugovora o nabavi između javnog naručitelja (ili više javnih naručitelja), s jedne strane, i pravne osobe koja je u vlasništvu javnog naručitelja (odnosno pravne osobe kojoj je vlasnik i osnivač javni naručitelj ili više njih).

Načelo tržišnog natjecanja onemogućava automatsko izuzeće određenih ugovora iz područja primjene direktiva javne nabave, odnosno Zakona o javnoj nabavi. Međutim, primjena tih pravila nije uvijek prikladna za određene oblike suradnje između javnog naručitelja i određenih subjekata. Stoga Europski sud pravde ne smatra takve ugovore ugovorima o javnoj nabavi.

Naime, primjena pravila javne nabave ne bi smjela sprječavati slobodu javnih naručitelja da obavljaju javne zadaće koje su im dodijeljene, koristeći vlastite resurse. U bitnome, postoji razlika s jedne strane, između ugovora koje javni naručitelji moraju sklapati DA bi bili u mogućnosti izvršavati svoje zadaće i njihova prava da se sami organiziraju i ustroje onako kako im najbolje odgovara, i s druge strane, pravila javne nabave koja moraju omogućiti otvoreno natjecanje između gospodarskih subjekta za dobivanje ugovora o javnoj nabavi. Ugovori koji se sklapaju s vlastitim pravnim osobama izuzeti su, stoga, od primjene pravila javne nabave ako su ispunjeni određeni uvjeti.

Ugovori koje javni naručitelji sklapaju s pravnim osobama čiji su vlasnici, ne smatraju se ugovorima o javnoj nabavi i nisu, stoga, podložni pravilima javne nabave ako vlasnik nad tom pravnom osobom obavlja nadzor kao nad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedinicom. Radi se o tzv. pozitivnom utjecaju, odnosno mogućnosti nametanja odluka od strane vlasnika (za razliku od negativnog utjecaja koji podrazumijeva da vlasnik može spriječiti donošenje i provedbu neke odluke). Bilo koji oblik tzv. in-house ugovora koji su izuzeti od primjene Zakona o javnoj nabavi mora biti isključivo oblik javne suradnje. Bitan uvjet koji mora biti ispunjen za zakonitu primjenu ovoga instituta jest da u pravnoj osobi nema izravnog ili neizravnog udjela privatnog kapitala. Udjel privatnog kapitala izravno ili neizravno u pravnoj osobi s kojom se namjerava sklopiti takav ugovor onemogućava, stoga, primjenu tog izuzeća te se za njegovo sklapanje mora provesti postupak javne nabave.

Također, vrlo važan element je i kriterij ograničene tržišne orijentacije takvih pravnih osoba. Stoga je ovim člankom, kao jedan od uvjeta za zakonitu primjenu izuzeća, određeno da je pravna osoba u prethodne tri godine ostvarila u prosjeku više od 80% prometa od obavljanja djelatnosti za potrebe vlasnika, a ako za prethodne tri godine ne postoje pokazatelji prometa, zbog datuma osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti pravne osobe, dovoljno je da pravna osoba učini vjerojatnim postizanje takvog prometa, npr. prema poslovnim projekcijama.

Pravne osobe s kojima se prema ovome izuzeću mogu sklapati ugovori mogu, ali i ne moraju biti obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi. U svrhu onemogućavanja manipulacije ovim izuzećem i izbjegavanja primjene Zakona, posebice kad se radi o pravnim osobama koje nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, ovim se člankom određuje da je vlasnik pravne osobe, kad primjenjuje to izuzeće, obvezatan osigurati da pravna osoba primjenjuje ovaj Zakon za nabavu robe, radova ili usluga potrebnih za izvršenje izuzetog ugovora.

 

Odredba članka 14. stavak 2. Zakona utvrđuje slobodu zajedničkog nastupa više gospodarskih subjekta za potrebe dostavljanja ponude ili zahtjeva za sudjelovanje u postupcima javne nabave. U tom smislu, zajednica ponuditelja udruženje je više gospodarskih subjekata koje je pravodobno dostavilo zajedničku ponudu. Ni Zakon, a ni provedbeni propisi Zakona, ne sadržavaju puno odredaba koje se odnose na zajednicu ponuditelja. Zakon određuje sadržaj pojma »zajednica ponuditelja«, utvrđuje slobodu zajedničkog nastupa više gospodarskih subjekta za potrebe dostavljanja ponude, propisuje solidarnu odgovornost članova zajednice, a u slučaju zajedničke ponude obvezuje ponuditelja da u ponudbenom listu navede podatke o osobi zaduženoj za komunikaciju s naručiteljem, i sl., dok je sve ostalo u vezi s podnošenjem zajedničke ponude prepušteno naručitelju da propiše u dokumentaciji za nadmetanje, te samim članovima zajednice ponuditelja, koji sami reguliraju svoje odnose u svakom konkretnom slučaju. Tako se u praksi, u ponudi zajednice ponuditelja najčešće navodi koji će dio ugovora izvršavati pojedini član zajednice ponuditelja, a sporazumom o zajedničkom nastupu reguliraju se međusobni odnosi. 

ZIDZJN uvažava postojeću praksu u primjeni ovog instituta, te određuje da u zajedničkoj ponudi mora biti navedeno koji će dio ugovora o javnoj nabavi izvršiti pojedini član zajednice ponuditelja (predmet, količina, vrijednost i postotni dio). Također se predviđa neposredno plaćanje naručitelja svakom članu zajednice ponuditelja, za onaj dio ugovora o javnoj nabavi koji je on izvršio, ako članovi zajednice ponuditelja ne odrede drukčije (primjerice u ponudi, međusobnom sporazumu ili ugovoru kojeg su dostavili naručitelju, zajedničkoj obavijesti upućenoj naručitelju i dr.).

 

Naručitelji, sukladno članku 15. stavak 1. Zakona, imaju mogućnost rezervirati pravo sudjelovanja u postupcima javne nabave samo zaštitnim radionicama ili omogućiti da se ugovori izvršavaju u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja ako su većina zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih osobe s invaliditetom koje zbog prirode ozbiljnosti njihova invaliditeta ne mogu obavljati zanimanja u redovitim uvjetima, pod uvjetom da to naznače u pozivu na nadmetanje.

Zakon, u stavku 3. istoga članka sadržava odredbu da ako naručitelji rezerviraju pravo sudjelovanja samo za takve gospodarske subjekte (zaštitne radionice), isti uvjeti (tj. da su većina zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih osoba s invaliditetom) odnose se i na podizvoditelje kojima oni namjeravaju dati dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor.

S obzirom na to da su u praksi mogući slučajevi da takvi gospodarski subjekti ne mogu samostalno izvršiti jedan manji dio ugovora, ZIDZJN u novom stavku 3. članak 15. određuje mogućnost da takvi gospodarski subjekti, za koje je rezervirano pravo sudjelovanja u postupku javne nabave ili izvršavanja ugovora, daju u podugovor najviše do 20% tog rezerviranog ugovora podizvoditeljima koji ne ispunjavaju uvjete propisane stavkom 1. članak 15. (da su većina zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih osobe s invaliditetom).

 

U provedbi postupaka javne nabave uočeno je da naručitelji u pojedinim slučajevima ne poštuju odredbu o obvezi dostave pojašnjenja dokumentacije za nadmetanje i dostave dodatnih informacija, vezanih uz dokumentaciju za nadmetanje, koje od njih zatraže gospodarski subjekti, iako je Zakonom propisano da se one moraju staviti na raspolaganje, odnosno dostaviti bez odgađanja.

Svrha izmjene navedene odredbe jest i da se gospodarskim subjektima i naručiteljima omogući jasno i nedvosmisleno računanje rokova u kojima gospodarski subjekti smiju zahtijevati objašnjenja i izmjene vezane uz dokumentaciju za nadmetanje (pravodobnost zahtjeva), odnosno rokova u kojima je naručitelj dužan odgovor staviti na raspolaganje. Gospodarski subjekti, osim zahtjeva za objašnjenjem dokumentacije za nadmetanje, imaju pravo tražiti i njezinu izmjenu.

Pod uvjetom da je zahtjev dostavljen pravodobno, naručitelj je dužan odgovor staviti na raspolaganje najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno tijekom četvrtog dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti. Zahtjev je pravodoban ako je dostavljen naručitelju najkasnije tijekom osmoga dana prije dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno tijekom šestog dana prije dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti.

Ako naručitelj ne postupi sukladno pravodobnom zahtjevu gospodarskog subjekta, te ne stavi na raspolaganje, odnosno ne dostavi odgovor na zahtjev za objašnjenje i izmjenu dokumentacije za nadmetanje, gospodarskim subjektima daje se mogućnost izjavljivanja žalbe, u roku deset dana nakon otvaranja ponuda u otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti te u roku pet dana u postupku javne nabave male vrijednosti, u odnosu na propuštanje naručitelja da odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za objašnjenje ili izmjenu, vezanu uz dokumentaciju za nadmetanje.

U praksi primjene članka 67. Zakona nastao je problem u vezi s dokazivanjem nekažnjavanosti gospodarskog subjekta i osobe ovlaštene prema zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta u postupku javne nabave, za kaznena djela pobrojana u stavku 1. točka 1. istoga članka.³ Radi izbjegavanja različitih tumačenja odredaba u vezi s dokazivanjem nekažnjavanosti u postupku javne nabave, ZIDZJN donosi izmijenjenu odredbu članka 67. Zakona, kojom se otklanjaju sve dvojbe u vezi s oblikom dokaza kojim se utvrđuje navedena činjenica, te omogućuje provjera navedenih okolnosti od strane naručitelja u postupku javne nabave. Za potrebe utvrđivanja činjenice da gospodarskom subjektu ili osobi, koja je prema zakonu ovlaštena za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjekta, nije izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili više u Zakonu pobrojanih kaznenih dijela (npr. zloporaba položaja i ovlasti, primanje mita; davanje mita, i sl.), prema novoj odredbi članka 67. stavak 1. točka 2. Zakona, natjecatelj ili ponuditelj u postupku javne nabave dužan je dostaviti izjavu. Izjavu, koja ne smije biti starija od tri mjeseca od početka postupka javne nabave, daje odnosno potpisuje osoba, prema zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta te ovjerava pečatom gospodarskog subjekta (ako je primjenjivo). 

ZIDZJN u stavku 4. članak 67. daje mogućnost i ovlast naručitelju da - sukladno Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji - tijekom postupka pregleda i ocjene ponuda, provjeri postoje li okolnosti u vezi s činjenicom (ne)osuđivanosti gospodarskog subjekta i osobe ovlaštene za zastupanje, kod nadležnog tijela za vođenje kaznene evidencije i razmjenu tih podataka s drugim državama (Ministarstvo pravosuđa, Uprava za kazneno pravo i probaciju, Odjel za kaznene evidencije). Naručitelj može zatražiti izdavanje potvrde o činjenicama o kojima nadležno tijelo vodi službenu evidenciju za bilo kojeg natjecatelja ili ponuditelja kao i za njihove osobe, ovlaštene prema zakonu, za zastupanje.

Ako nije u mogućnosti pribaviti potvrdu o činjenicama iz kaznene evidencije, u primjerenom roku od natjecatelja ili ponuditelja, naručitelj može zatražiti sljedeće važeće dokumente: dokument tijela nadležnog za vođenje kaznene evidencije države sjedišta, a u slučaju da se on ne izdaje, jednakovrijedni dokument kojeg izdaje nadležno sudsko ili upravno tijelo. Ako se navedeni dokumenti ne izdaju, tada mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili odgovarajućom izjavom osobe koja je prema zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela ili izjavom s ovjerenim potpisom kod bilježnika.⁴

ZIDZJN daje naručitelju mogućnost da primjenu ovoga članka u postupku javne nabave proširi na odgovarajući način i na podizvoditelje, u kojem slučaju naručitelj ima pravo provjere okolnosti koje se odnose na osuđivanost gospodarskog subjekta i osobe prema zakonu ovlaštene za zastupanje.

Naručitelj može isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako je u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave učinio težak profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. Dakle, u ovom se slučaju pred naručitelja stavlja zahtjev da dokaže postojanje teškog profesionalnog propusta na bilo koji način, tj. ovdje teret dokaza ne leži na gospodarskom subjektu. Također, temeljem navedene odredbe ne postoji zahtjev da o počinjenju teškog profesionalnog propusta postoji odluka suda, pa se naručitelj mora osloniti na svoju procjenu postojanja teškog profesionalnog propusta.

Težak profesionalni propust je postupanje gospodarskog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnosti protivno odgovarajućim propisima, kolektivnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi, a koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma koji javni naručitelj namjerava sklopiti. Težak profesionalni propust kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi je takvo postupanje gospodarskog subjekta koje ima za posljedicu značajne i/ili opetovane nedostatke u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora koji su doveli do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica. Postojanje teškog profesionalnog propusta dokazuje javni naručitelj na temelju objektivne procjene okolnosti svakog pojedinog slučaja. 

ZIDZJN daje naručitelju mogućnost da primjenu članka 68. Zakona u postupku javne nabave proširi na odgovarajući način i u odnosu na podizvoditelje. To uključuje i ovlast provjere (ne)postojanja navedenih okolnosti kod nadležnog tijela za vođenje kaznene evidencije i razmjenu tih podataka s drugim državama, u slučaju ako je isti gospodarski subjekt osuđen za kazneno djelo u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti.

 

ZIDZJN donosi novu odredbu članka 70. stavak 4. Zakona koja glasi »ako gospodarski subjekt u državi njegova sjedišta mora posjedovati određeno ovlaštenje ili biti član određene organizacije kako bi mogao izvršiti određeni ugovor ili dio ugovora, natjecatelj ili ponuditelj mora dokazati posjedovanje važećeg ovlaštenja ili članstva za sebe i/ili za podizvoditelja«.

Dakle, ako je u državi sjedišta gospodarskog subjekta za izvršenje ugovora o javnoj nabavi ili njegova dijela propisano posjedovanje određenog ovlaštenja (npr. licencija za građenje; dozvola (rješenje) Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) za obavljanje energetske djelatnosti trgovine na veliko naftnim derivatima, i sl.) ili članstva u određenoj organizaciji (npr. članstvo u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva; Hrvatskoj komori arhitekata; i sl.), natjecatelj ili ponuditelj mora dokazati posjedovanje važećeg ovlaštenja ili članstva za sebe i/ili za podizvoditelja. Ako natjecatelj ili ponuditelj namjerava dati dio ugovora podizvoditelju, a za izvršenje tog dijela ugovora propisano je posjedovanje određenog ovlaštenja ili članstva u određenoj organizaciji, natjecatelj ili ponuditelj mora dokazati naručitelju da podizvoditelj posjeduje važeće ovlaštenje ili članstvo. Naime, u praksi su uočeni slučajevi, primjerice kod nabave radova visoke procijenjene vrijednosti, da radi dokazivanja poslovne sposobnosti ponuditelja npr. ovlašteni inženjeri geodezije moraju ulaziti u zajednicu ponuditelja te odgovarati solidarno s ostalim članovima zajednice iako je njihov udjel prema ukupnom ugovoru zanemariv. Izmjenom ove odredbe rješavaju se uočeni nedostaci u primjeni ove odredbe, prema Zakonu o javnoj nabavi.

1 Nar. nov., br. 125/11 i 144/12.

2 Primjerice kad ponuditelj zaboravi priložiti određeni dokument tražen dokumentacijom za nadmetanje ili ga dostavi u pogrešnom obliku.

3 Nastala je različita praksa u vezi s primjenom odredbe stavka 3. članak 67. Zakona, u odnosu na oblik izjave o nekažnjavanju, odnosno postavilo se pitanje valjanosti izjave o nekažnjavanju na kojoj je, od strane javnog bilježnika, ovjeren potpis osobe ovlaštene, prema zakonu, za zastupanje gospodarskog subjekta, s obzirom na to da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave kroz svoju praksu zauzela stajalište da rečena izjava mora biti dana u obliku javnobilježničkog zapisnika, ispred javnog bilježnika.

4 U praksi, do primjene ove odredbe u pravilu će doći u slučajevima kad u postupcima javne nabave sudjeluju strani ponuditelji ili natjecatelji, odnosno kad su osobe, ovlaštene prema zakonu za zastupanje ponuditelja, ili natjecatelja strani državljani.