1. UVOD
Dana 19. studenoga 2020. godine Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, uz prijedlog da se predloženi Zakon donese u hitnom postupku. Dana 27. studenog 2020. godine, na 4. sjednici Hrvatskog sabora donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona koji je odmah isti dan i objavljen u Nar. nov., br. 131/20.

Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona^[1] stupio je na snagu 28. studenoga 2020. godine, jer je odredbom članka 22. ZIDOZ/20 propisano da Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Hitnost donošenja pa i stupanja na snagu ZIDOZ/20 proizlazi iz činjenice da je riječ o interventnoj mjeri Vlade RH zbog epidemije koronavirusa, a sve s ciljem da primanje po osnovi božićnice, za one građane u odnosu na koje se provodi ovrha, bude izuzeto od ovrhe.

Iako je u hitnom postupku usvojen ZIDOZ/20, na saborskoj raspravi iznijelo se da će se odmah pristupiti izradi novog cjelovitog Ovršnog zakona (kako se već prethodno predlagalo u 2019. godini) koji bi trebao biti donesen krajem 2021. godine, a koji će prvenstveno imati za cilj zaštititi i vjerovnike i dužnike, ubrzati ovršne postupke, smanjiti troškove postupka te također urediti i pitanje agencija za naplatu potraživanja.

Naime, unatoč činjenici da se Ovršni zakon, od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona do danas, mijenjao dvadesetak puta^[2], ponovno je Vlada Republike Hrvatske, u srpnju 2019. godine, dostavila Hrvatskom saboru na prvo čitanje Nacrt prijedloga Ovršnog zakona, koji je (veći dio odredaba) trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine, a svega nekoliko odredaba trebalo je stupiti na snagu 1. siječnja 2021. godine. No, taj prijedlog Ovršnog zakona, nakon procjene Vrhovnog suda RH, nije prihvaćen na trećem čitanju u Hrvatskom saboru. Već tim prijedlogom pokazalo se potrebno uskladiti Ovršni zakon iz 2012. godine s drugim zakonima, kako bi se dobila horizontalna usklađenost zakonodavnog sustava, pokazala se potreba usklađenja sa zakonodavstvom Europske unije, kao i potreba jačanja zaštite dostojanstva ovršenika u ovrsi na nekretninama te potreba pojednostavnjenja ovršnog postupka kao i potreba smanjenja troškova određivanja i provedbe ovrhe.

Osim što je riječ bila o interventnoj mjeri zaštite ovršenika zbog epidemije koronavirusa, ZIDOZ/20 ima za cilj omogućiti pojačanu zaštitu dostojanstva ovršenika. U tom cilju propisana je zabrana deložacije ovršenika za vrijeme zimskog razdoblja od 1. studenoga do 1. travnja te se povećava iznos tražbine radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini nije dopuštena, i to s iznosa od 20.000,00 kuna na iznos od 40.000,00 kuna.

Također, uvodi se institut prethodne obavijesti koju će ovršenicima upućivati javni bilježnici s pozivom da u roku 15 dana ispune svoju dospjelu obvezu, u kojem slučaju neće doći do pokretanja postupka te nastanka nikakvih troškova za dužnika. Isto tako, povećava se opseg primanja izuzetih od ovrhe, pa se s dosadašnjih 15 točaka krug primanja proširuje na ukupno 25 točaka.

Nadalje, ZIDOZ/20 ima za cilj postići pojednostavnjenje i smanjenje troškova postupka te modernizaciju i digitalizaciju ovršnog postupka. U tom smislu uvodi se elektronička komunikacija između sudionika postupka i elektronički obrasci. Postupak na temelju vjerodostojne isprave pokretat će se podnošenjem prijedloga na propisanom obrascu, putem informacijskog sustava općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište. Navedenim načinom pokretanja postupka i same komunikacije između sudionika postupka smanjit će se troškovi postupka. Namjera je i smanjenje troškova postupka kroz uvođenje fiksnog iznos naknade za postupak određivanja i provedbe ovrhe od javnih bilježnika te je u tom cilju propisano da više nama predvidivih troškova postupka te naknade za izdavanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti.

2. DOSTAVA
Već dulji niz godina institut dostave smatra se „krivim“ za ovrhe. Naime, pitanje dostave pokušava se riješiti kako bi ona bila uspješno obavljena i kako se sudionici ne bi mogli pozvati na činjenicu da nisu zaprimili odgovarajuće pismeno ili da nisu znali da se u odnosu na njih provodi postupak, ovršni ili postupak osiguranja.

Institut dostave raspisan je kroz 11 stavaka, a sada osim postojećih 11 dodani su novi stavci kojima se želi postići da, u slučaju kada se nakon dva neuspješna pokušaja dostava obavlja putem e-oglasne ploče sudova^[3], da se u tom slučaju, kada je riječ o dostavi građaninu^[4], da mu se obvezno ubacivanjem u poštanski sandučić dostavi i obavijest o danu isticanja pismena na e-oglasnoj ploči suda, a kada je to moguće da mu se ta obavijest dostavi i u osobni korisnički pretinac kroz servis e-Građanin.

Također, novim stavcima propisana je elektronička komunikacija između sudova i javnih bilježnika s drugim sudionicima postupka^[5] koja se obavlja u elektroničkom obliku, putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku^[6].

3. PRIJEDLOG ZA OVRHU
Za razliku od dosadašnjeg postupanja, prema kojemu se ovršni postupak pokretao tako da se prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosio sudu, a na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku, odredbama ZIDOZ/20 propisano je da se ovršni postupak, i na temelju ovršne i na temelju vjerodostojne isprave, pokreće podnošenjem prijedloga za ovrhu nadležnom sudu. Novost je za prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave da će se podnositi na propisanom obrascu, za razliku od dosadašnjeg postupanja kada prijedlog nije imao propisan obrazac te je on u pravilu, u ime stranke, sastavljao odvjetnik. Podnošenje prijedloga za ovrhu na propisanom obrascu bit će moguće tek kada ministar pravosuđa donese pravilnik kojim će biti propisan predmetni obrazac prijedloga, a prema odredbi članka 21. ZIDOZ/20, to će biti u roku 90 dana od dana stupanja ZIDOZ/20 na snagu^[7].

Novost koja se odnosi na prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a koja će stupiti na snagu kada se steknu tehnički uvjeti za elektroničku komunikaciju između sudionika postupka, o čemu će Odluku donijeti ministar pravosuđa, jest da se podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku, a samo iznimno, u slučaju kada ga podnosi fizička osoba, moći će se predati u papirnatom obliku u jedinicu Fine koja će ga potom elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku proslijediti općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište.

Nakon primitka na sudu, prijedlozi će se automatski povjeravati u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, prema abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.

No, kako je propisano u prijelaznim i završnim odredbama, sve dok za to ne budu ispunjeni tehnički uvjeti, podnošenje prijedloga za ovrhu bit će kao i do sada, u papirnatom obliku, javnom bilježniku čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika.

Novost je da se u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave mora opisati tražbina iz vjerodostojne isprave i priložiti vjerodostojna isprava na temelju koje se predlaže ovrha, a kako bi sam dužnik znao na što se odnosi njegov dug.

4. JAVNI BILJEŽNIK KAO POVJERENIK SUDA
Kako je prethodno navedeno, prijedloge za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave sud će automatski povjeravati u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, prema abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.

Za razliku od dosadašnjeg postupanja, prema odredbama ZIDOZ/20, kako bi se pojačala zaštita ovršenika, javni bilježnik će prije donošenja rješenja o ovrsi otpremiti^[8] ovršeniku prijedlog za ovrhu te ga obavijestiti da može u roku od 15 dana ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju.

Također, uz poziv na ispunjenje dospjele obveze, javni bilježnik će ovršeniku ukazati na njegova prava, obveze kao i na moguće posljedice neplaćanja dospjelog duga^[9].

Novost u odnosu na dosadašnje postupanje, a koja će svakako smanjiti troškove postupka, i ta je da će javni bilježnik, bez zahtjeva ovrhovoditelja, staviti potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi koje je donio ako u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor, nakon čega će pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi dostaviti ovrhovoditelju.

5. PRIMANJA IZUZETA IZ OVRHE
Opseg primanja koja su u cijelosti, do donošenja ZIDOZ/20, bila izuzeta od ovrhe bila su propisana odredbom članka 172. Ovršnog zakona, a to su bila sljedeća primanja:

- primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja

- primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju

- primanja po osnovi socijalne skrbi

- primanja po osnovi privremene nezaposlenosti

- primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno

- primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima

- naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika

- primanja po osnovi odličja i priznanja

- rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno

- utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke

- naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

- dar za djecu do 15. godine života (600,00 kn) i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada (10.000,00 kn)

- naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda

- potpore zbog invalidnosti radnika (2.500,00 kn godišnje) i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana (2.500,00 kn godišnje), potpore za slučaj smrti radnika (7.500,00 kn osim jednokratnih potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika zbog smrti radnika, a koje su u cijelosti izuzete od ovrhe) smrti člana uže obitelji radnika (do 3.000,00 kn godišnje), do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada

- ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima (primjerice: novčane potpore prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji).

Naime, iako se članak 172. Ovršnog zakona odnosi na primanja koja su u cijelosti izuzeta od ovrhe, izmjenama Ovršnog zakona od rujna 2014. godine (Nar. nov., br. 93/14), u članak 172. dodane su nove vrste primanja na kojima je zapravo ovrha ograničena do određenih iznosa kako je to naznačeno.

Od 28. studenoga 2020. godine, kada je na snagu stupila odredba članka 12 ZIDOZ/20, osim već navedenih primanja, kao primanja izuzeta od ovrhe uvodi se i niz novih primanja, i to:

- novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima

- sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije, osim u slučaju ovrhe od davatelja potpore

- novčane naknade žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom

- dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima

- pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima

- naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze

- sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat

- sredstva predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, vode se odvojeno od sredstava te osobe i izuzeta su od ovrhe, osim ovrhe u svezi s obavljanjem djelatnosti vezane uz ostvarivanje manjinskih prava

- nagrade učenicima i studentima te troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima

- sportske stipendije za sportaše s invaliditetom.

Skrećemo pozornost da je i dalje, kao i do sada, obveza ovršenika, a kako bi mu se od ovrhe zaštitila primanja za koja je propisano da su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena (u nastavku teksta: zaštićeno primanje), o svakom zaštićenom primanju obavijestiti Finu (putem obrasca Obavijesti iz članka 212. stavak 1. Ovršnog zakona).  To znači da je ovršenik i dalje dužan obavijestiti Finu o svakom zaštićenom primanju odnosno uplatitelju tog zaštićenog primanja kao i o bilo kakvoj promjeni po osnovi zaštićenog primanja. Temeljem zaprimljene obavijesti ovršenika, Fina će potom naložiti banci otvaranje posebnog računa ovršenika (u nastavku teksta: zaštićeni račun), odnosno naložit će banci da se na već otvoreni zaštićeni račun evidentira novo zaštićeno primanje. O broju zaštićenog računa Fina će dostaviti obavijest uplatitelju. Uplatitelj zaštićenog primanja i dalje ima obvezu voditi računa ima li primatelj zaštićeni račun te zaštićeno primanje uplaćivati na zaštićeni račun.

Zaštićeni račun može se otvoriti tako da ovršenik popuni obrazac Obavijesti iz članka 212. stavak 1. Ovršnog zakona te ga u izvorniku dostavi, neposredno u bilo koju jedinicu Fine, ili se može predati putem Finine usluge e-Blokade. Više informacija o usluzi e-Blokade nalazi se na Fininoj web-stranici: https://www.fina.hr/e-blokade-za-gradane.

6. ZAKLJUČAK
Iako je ZIDOZ/20 donesen u hitnom postupku, kao jedna od interventnih mjera u novonastaloj situaciji uzrokovanoj koronavirusom, a sve s ciljem da se zaštiti dostojanstvo ovršenika, ipak se može zaključiti da je izazvao niz komentara izjavljenih dok je bio javno objavljen na stranicama Ministarstva pravosuđa, e-Savjetovanje. Ono što je pohvaljeno kroz izražena mišljenja i komentare, jest činjenica povećanja broja zaštićenih primanja, a to je povećanje, s obzirom na lošu gospodarsku situaciju izazvanu koronavirusom, bilo nužno. No, unatoč povećanju broja zaštićenih primanja i dalje su neka pitanja kod zaštite od ovrhe ostala neriješena. Primjerice, a kako je vidljivo i iz komentara dostavljenih od Hrvatske obrtničke komore, i dalje ostaju neriješeni problemi obrtnika, koji se stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na ostale ovršenike jer se njihova primanja ne mogu zaštititi od ovrhe, što dovodi u pitanje njihovu egzistenciju.

Nadalje, iako je s jedne strane pohvalna odredba o dostavi, da u slučaju kada se dostava obavlja preko e-oglasne ploče suda, da se obavijest o tome ovršeniku dostavi i putem poštanskog pretinca ili osobnog korisničkog pretinca kroz servis e-Građanin, ipak se ukazuje da će se dostava obaviti četiri puta, za što se smatra da nije ni svrhovito ni učinkovito, a u konačnici utjecat će i na troškove dostave, koje će prvotno biti dužan predujmiti ovrhovoditelj, a u konačnici će ih snositi ovršenik.  Uz te, iznesena su i druga mišljenja i komentari koji se i dalje odnose na pitanje troškova postupka, za koja se smatra da ZIDOZ/20 i dalje nije riješio. I dalje ostaje neriješeno pitanje ovrhe koju provode poslodavci, a s obzirom na prijašnji Prijedlog iz 2019. godine. Na kraju se samo može zaključiti da pitanje ovrha, unatoč i ovoj, jednoj od dvadeset u nizu izmjena i dopuna, i dalje ostaje otvorena knjiga o kojoj se treba puno raspravljati, a kako bi se ipak u konačnici postigao cilj i svrha koji se Ovršnim zakonom i treba postići.

[1]    U nastavku teksta: ZIDOZ/20.
[2]    Ovršni zakon iz 1996. (Nar. nov., br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08); Ovršni zakon iz 2010. (Nar. nov., br. 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12, 70/12, 80/12 – Odluka USRH); Ovršni zakon iz 2012. (Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - Odluka USRH, 73/17 i 131/20).
[3]    Člankom 8. stavak 6. OZ/2012 propisano je: „(6) Ako dostava ne uspije na adresi iz stavaka 1., 4. i 5. ovoga članka, dostava će se pokušati obaviti još jednom, u roku koji ne može biti kraći od 30 niti duži od 60 dana. Ako se ni ta ponovljena dostava ne uspije obaviti, dostava će se obaviti isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.“
[4]    Fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost te fizičkoj osobi koja obavlja upisanu djelatnost ako se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću.
[5]    Novim stavkom 9. ZIDOZ/20 propisano je: (9) Iznimno od odredbi ovoga članka, kada sud ili javni bilježnik obavlja dostavu državnim tijelima, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima, pravnim osobama i drugim sudionicima elektroničke komunikacije, ona se obavlja u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način, primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku.
[6]    Zakon o parničnom postupku (Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19), v. Dostava elektroničkim putem (čl. 133.d).
[7]    Izvješće Odbora za pravosuđe: U raspravi je u odnosu na prijedlog da se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave podnose javnim bilježnicima na propisanom obrascu elektroničkim putem postavljeno pitanje kada će biti ispunjeni potrebni preduvjeti elektroničke komunikacije, na što je odgovoreno u roku od šest mjeseci od dana donošenja Zakona. Istaknuto je da svaki javnobilježnički ured nema tehničkih i ljudskih preduvjeta da bi mogao provoditi ovršne postupke, posebno su kao primjer istaknuta velika trgovačka društva sa potrošačkim ugovorima i vođenje velikog broja ovrha, za koja uredi moraju imati posebne tehničke uvjete radi praćenja ovršnih postupaka, slijedom čega je istaknuto da bi se određeni javnobilježnički uredi mogli izuzeti iz sustava dodjele ovrha ukoliko nemaju preduvjeta. Osim toga istaknuto je da se pri tome u potpunosti onemogućava mogućnost tužitelju da bira mjesto gdje će voditi postupak u smislu elektivne nadležnosti, međutim ukazano je na zakonsku odredbu koja propisuje da javni bilježnik u ovršnom postupku djeluje kao povjerenik suda, a sustav u kojem se predmeti dodjeljuju javnim bilježnicima informacijskim sustavom ima svojih i dobrih i loših strana.
[8]    (3) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka otpremit će se na adresu iz članka 8. ovoga Zakona, osim u slučaju iz članka 8. stavka 9. ovoga Zakona.
[9]    (2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik će:
- upozoriti ovršenika da će protiv njega izdati rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako u zakonskom roku ne izvrši obvezu iz prijedloga za ovrhu
- uputiti ovršenika da protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ima pravo izjaviti prigovor u skladu s ovim Zakonom, u kojem će slučaju sud ukinuti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu u kojem je određena ovrha i postupak nastaviti u parnici,
- uputiti ovršenika da spor s ovrhovoditeljem pokuša riješiti izvansudskim putem.