1. UVOD
Prihodovni cenzus i način njegova određivanja za ostvarivanje prava na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna utvrđen je prvi put u okviru reforme sustava zdravstva krajem 2008. godine, s primjenom od 1. siječnja 2009. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 150/08). Utvrđeni prihodovni cenzus iskazan po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini u mjesečnom iznosu nije mogao prelaziti iznos od 45,59 % proračunske osnovice (1.516,32 kune) za člana obitelji osiguranika odnosno 58,31 % (1.939,39 kuna) za osiguranika samca. U proteklom dvanaestogodišnjem razdoblju primjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju nisu promijenjeni iznosi prihodovnog cenzusa kao ni način njegova određivanja, što je onemogućavalo njegovu korekciju, odnosno prilagođavanje prihodovnog cenzusa rastu troškova života. Stoga je Hrvatski sabor, zbog proglašene pandemije/endemije COVID-19, po hitnom postupku, a radi zaštite života i zdravlja ljudi, ali i zbog osiguravanja zakonskih preduvjeta za jačanje održivosti sustava socijalne sigurnosti osiguranih osoba u Republici Hrvatskoj Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 53/20), utvrdio primjereniji način određivanja prihodovnog cenzusa pri ostvarivanju prava na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna.

Dakle, bitna promjena utvrđena izmjenama i dopunom Zakona odnosi se na način određivanja prihodovnog cenzusa, tako da se Zakonom utvrđeni nominalni iznosi prihodovnog cenzusa sada obvezno korigiraju jednom godišnje odlukom Upravnog vijeća HZZO-a, prema promjenama prosječnog iznosa potrošačkih cijena i promjena bruto plaće u Republici Hrvatskoj, a na temelju podataka Državnog ureda za statistiku.

2. NOVOST U NAČINU UTVRĐIVANJA PRIHODOVNOG CENZUSA
Prema izmijenjenim odredbama članka 14.b Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna mogu ostvariti osigurane osobe HZZO-a ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno ne prelazi iznos od 1.563,23 kune, a za osiguranika samca, ako mu njegov ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini mjesečno nije veći od 2.000,00 kuna.

Tako utvrđeni iznosi prihodovnih cenzusa povećavaju se svake kalendarske godine prema stopi povećanja prihodovnog cenzusa koji se utvrđuje tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, u odnosu na godinu koja joj prethodi, i to:

- ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji ili jednak 50 %, stopa usklađivanja prihodovnog cenzusa određuje se tako da se zbroji 30 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70 % stope promjene prosječne bruto plaće ili

- ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa veći od 50 %, stopa usklađivanja prihodovnog cenzusa određuje se tako da se zbroji 70 % stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30 % stope promjene prosječne bruto plaće.

Odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa donosi Upravno vijeće HZZO-a na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu.

S obzirom na to da je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju stupio na snagu 1. svibnja 2020., tako novoutvrđeni nominalni iznosi prihodovnih cenzusa primjenjuju se za razdoblje od 1. svibnja 2020. do 31. prosinca 2020.:

- na osigurane osobe HZZO-a čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos od 1.563,23 kune (do 30. travnja 2020. iznosio je 1.516,32 kune)

- za osiguranika samca ako njegov prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2.000,00 kuna (do 30. travnja 2020. iznosio je 1.939,39 kuna).

Naime, godišnju odluku o usklađenju prihodovnog cenzusa s primjenom od 1. siječnja 2021. Upravno vijeće HZZO-a donijet će na temelju podataka Državnog ureda za statistiku, u skladu sa zakonskim ovlastima, najkasnije do 30. studenoga 2020.

Prema podacima HZZO-a za 2019. godinu, ukupan broj osiguranih osoba koji su prema svim osnovama utvrđenim člankom 14.a i 14.b Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju ostvarili pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna, iznosio je 667.764 osiguranih osoba, i to:

1.1. 1.351 osigurana osoba s invaliditetom koje imaju 100 % oštećenja organizma:

- 15 osoba s privremenim rješenjem o invaliditetu

- 1.351 osoba s trajnim rješenjem o invaliditetu

1.2. 28.406 osiguranih osoba s tjelesnim oštećenjem 100 %:

- 28 osoba s privremenim rješenjem o utvrđenom tjelesnom oštećenju

- 28.378 osoba s trajnim rješenjem o utvrđenom tjelesnom oštećenju

1.3. 40.767 osiguranih osoba s više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi:

- 3.147 osoba s privremenim rješenjem o utvrđenom tjelesnom ili mentalnom oštećenju ili psihičkoj bolesti

- 37.620 osoba s trajnim rješenjem o utvrđenom tjelesnom ili mentalnom oštećenju ili psihičkoj bolesti

482 osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja

46.301 osigurana osoba dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci) odnosno s više od 25 davanja (žene)

4. 170.940. osiguranih osoba redovitih učenika i studenata starijih od 18 godina

5.1. 254.040 osiguranih osoba čiji prihod po članu obitelji ne prelazi 1.516,32 kune

5.2. 124.462 osiguranika samaca čiji prihod nije veći od 1.939,23 kune.

Prema navedenom prikazu ukupno su 378.502 osigurane osobe u 2019. godine ostvarivale pravo na temelju prihodovnog cenzusa na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna.

Povećanje iznosa prihodovnih cenzusa utvrđenih izmjenama i dopunom Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (za članove obitelji povećanje iznosi 46,91 kunu, a za osiguranika samca 60,61 kunu) iako nominalno nije veliko, očekivano će dovesti do povećanja broja osiguranih osoba HZZO-a koje će moći ostvariti pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske već od 1. svibnja u 2020.

Osim toga, Zakonom je utvrđeno da se svake godine prihodovni cenzus usklađuje s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj.

Prema službenim procjenama predlagača Zakona promjene će obuhvatiti dodatnih oko 200.000 novih osiguranih osoba za koje se sredstva za policu dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguravaju iz sredstava državnog proračuna počevši od 2020. godine.

Odredbe Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, koje se odnose na utvrđivanje svih vrsta prihoda obitelji radi ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna na temelju propisanih prihodovnih cenzusa, ostale su nepromijenjene.

Pod prihodom se i dalje smatraju svi primici koje obitelj ostvari na ime dohotka od nesamostalnog rada, dohotka ili dobiti od samostalne djelatnosti, primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te svi drugi primici ostvareni prema posebnim propisima.

Također, u prihod se uračunava: naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), novčana potpora sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, osim jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, novčana naknada za slučaj nezaposlenosti, stalna pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, naknada do zaposlenja, doplatak za djecu, ortopedski doplatak, opskrbnina i obiteljska invalidnina ostvareni prema posebnim propisima.

Navedeni prihod jedino se umanjuje za iznos koji na temelju propisa o obitelji član obitelji plaća za uzdržavanje osobe koja nije član te obitelji.

Dohotkom, u smislu Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, smatra se:

- plaća i drugi oporezivi primici za rad ostvareni od poslodavca (tuzemnog ili inozemnog) umanjena za izdatke prema propisima o porezu na dohodak

- mirovina od tuzemnog ili inozemnog isplatitelja

- dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dohotka i bez umanjenja dohotka za gubitak iz prijašnjih godina

- dobit ostvarena od samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva prije svih umanjenja dobiti i bez umanjenja dobiti za gubitak iz prijašnjih godina

- dohodak s osnove primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak

- dohodak od imovine i imovinskih prava

- dohodak od iznajmljivanja soba i postelja turistima od kojega se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu

- dohodak od dividenda i udjela u dobiti

- dohodak od osiguranja te

- dohodak od povrata doprinosa plaćenih na dio osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa.

Pod obitelji, u smislu Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, smatraju se bračni i izvanbračni drug te ostali članovi obitelji iz članka 10. Zakona obveznom zdravstvenom osiguranju, i to: djeca (rođena u braku, izvan braka ili posvojena, pastorčad) te druga djeca bez roditelja ako ih osiguranik uzdržava, roditelji (otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj), unuci, braća, sestre, djed i baka. Za sve članove obitelji koji se ubrajaju te čiji se svi prihodi zbrajaju u prihodovni cenzus bitno je da žive u zajedničkom kućanstvu, neovisno o tome jesu li zdravstveno osigurani kao članovi obitelji, jesu li sposobni za samostalan život i rad i imaju li sredstva za uzdržavanje.

Postupak utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna na temelju prihodovnog cenzusa HZZO provodi na osnovi zahtjeva osigurane osobe odnosno osiguranika HZZO-a i priloženih dokaza o ispunjavanju propisanih uvjeta sukladno Pravilniku o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna (Nar. nov., br. 156/08, 88/10, 31/16, 116/17 i 106/18).

3. ZAKLJUČAK
Institut prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna uveden je prvi put u sustavu dopunskog zdravstvenog osiguranja Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 150/08), i to kao sastavni dio cjelokupne reforme sustava zdravstva iz 2008. godine. Podrijetlo prihodovnog cenzusa proizlazi iz instituta »oslobađanje od plaćanja doplate (participacije)«, koji je ukinut tada novim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 150/08), odnosno od 1. siječnja 2009. više se nije provodio postupak utvrđivanja prava na oslobađanje od sudjelovanja u dijelu troškova zdravstvene zaštite. Naime, osigurane osobe koje su bile oslobođene od plaćanja doplate prema prije važećem Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je vrijedio do 31. siječnja 2008., imale su pravo osigurati se u dopunskom zdravstvenom osiguranju u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju na teret sredstava državnog proračuna ako su i dalje ispunjavale iste uvjete na osnovi kojih su u skladu s prije važećim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju mogle ostvariti pravo na oslobađanje od plaćanja doplate.

Dakle, socijalni status osiguranih osoba nije tada promijenjen ukidanjem prava na oslobađanje od doplate jer su istovjetni uvjeti iz obveznog zdravstvenog osiguranja za ostvarivanje prava na oslobađanje od doplate bili propisani i za ostvarivanje prava na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna.

Međutim, tako utvrđen prihodovni cenzus, zbog načina njegova određivanja, nije omogućavao korekciju, odnosno prilagođavanje prihodovnog cenzusa rastu troškova života te je nepromijenjeni prihodovni cenzus bio u primjeni više od jednog desetljeća. Stoga je zbog osiguravanja zakonskih preduvjeta za jačanje održivosti sustava socijalne sigurnosti osiguranih osoba u Republici Hrvatskoj Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju utvrđen primjereniji način određivanja prihodovnog cenzusa pri ostvarivanju prava na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret sredstava državnog proračuna.

Dakle, bitna promjena utvrđena izmjenama i dopunom Zakona odnosi se na način određivanja prihodovnog cenzusa, koji se sada obvezno korigira jednom godišnje odlukom Upravnog vijeća HZZO-a, prema promjenama prosječnog iznosa potrošačkih cijena i promjena bruto plaće u Republici Hrvatskoj, na temelju podataka Državnog ureda za statistiku.