1.  SADRŽAJ NOVELE ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU¹ O PRAVU NA OBITELJSKU MIROVINU
Do 31. prosinca 2022. moguće je biranje između vlastite mirovine ili obiteljske mirovine preminulog bračnog druga, tako da se izabire ona mirovina koja je za preživjelog bračnog druga veća. Međutim, novim člankom 74.a Zakona o mirovinskom osiguranju² omogućeno je da se, uz vlastitu mirovinu, iznimno od članka 98. ZOMO-a, može koristiti i 27 % svote obiteljske mirovine preminuloga supružnika, pod sljedećim uvjetima:

• da je preživjeli supružnik jedini korisnik obiteljske mirovine

• da je navršio 65 godina života

• da ukupna svota ukupnih iznosa mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine.

Člancima 4. i 5. Novele ZOMO-a u člancima 75. i 75.a proširen je obuhvat korištenja dijela obiteljske mirovine na izvanbračnog druga, razvedenog bračnog druga koji je ostvario pravo na uzdržavanje te životnog partnera.

Najniži iznos obiteljske mirovine. Najniži iznos obiteljske mirovine određuje se prema stavku 3. članka 74.a ZOMO-a, ako je iznos obiteljske mirovine određen prema stavku 3. toga članka niži od iznosa tri aktualne vrijednosti mirovine, isplaćivat će se iznos od tri aktualne vrijednosti mirovine, ali ne više od 50 % pripadajuće svote obiteljske mirovine.

Najviši iznos obiteljske mirovine. Prema stavku 4. i 5. članka 74.a ZOMO-a, ako zbrojene mirovine iz toga članka iznose više od 80 aktualnih vrijednosti mirovine, dio obiteljske mirovine isplaćivat će se u visini razlike do 80 aktualnih vrijednosti mirovine, što, prema sadašnjoj vrijednosti aktualne vrijednosti mirovine ukupno iznosi 6.212,00 kuna mjesečno, s tim da će se svota toga iznosa usklađivati svaki put jednako kao i mirovine, tako da će uvijek biti najviše do 80 aktualnih vrijednosti mirovine.

Od kada pripada pravo. Pravo na dio obiteljske mirovine ostvaruje se na zahtjev, tako da prema novome članku 74.b stavak 1. ZOMO-a, korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ima pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta za stjecanje toga prava.

Također, ako korisnik obiteljske mirovine nije ostvario pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine odredit će se, također na zahtjev, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka nakon stjecanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu, ali najranije od dana ispunjenja uvjeta (članak 74.b stavak 2). Da bi se omogućilo ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine, trebalo je dopuniti članke 75. i 82. ZOMO-a.

• Povećanje iznosa obiteljske mirovine. Prema članku 8. Novele ZOMO-a, iznosi obiteljske mirovine povećat će se, prema članku 87. točka 13. ZOMO-a, u odnosu na iznos mirovine umrlog osiguranika ili korisnika mirovine, i to:

• za jednoga člana obitelji, sa 70 % – na 77 %

• za dva člana obitelji, sa 80 % – na 88 %

• za tri članova obitelji, sa 90 % – na 100 %

• za četiri i više članova obitelji sa 100 % - na 110 %.

Ista korekcija izvršena je i u odredbama u kojima više osoba, osim članova uže obitelji, ima pravo na obiteljsku mirovinu. Tako je u stavku 2. članka 87. ZOMO-a, prema kojoj se brojevi 1,0 zamjenjuje brojem 1,1, a broj 0,9 zamjenjuje se brojkom 1,0. U istome se članku u stavku 3. broj 1,0 zamjenjuje brojkom 1,1. Također, prema novoj odredbi točke 6. odredba točke 1. primjenjuje se i na korisnike mirovine koji primaju mirovinu prema odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, ako je to za njih povoljnije.

Zabrana ovrhe na obiteljskoj mirovini. Također, prema članku 9. Novele ZOMO-a, dodan je 87.a stavak 1., ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju samo djeca umrlog osiguranika, a udovica je nositelj prava jer obavlja roditeljske dužnosti prema djeci umrlog osiguranika, ili obiteljsku mirovinu koristi uz djecu umrlog osiguranika prema članku 67. stavku 1. točki 3. ZOMO-a ili drugom posebnom propisu, obiteljska mirovina za vrijeme korištenja po tim osnovama ne podliježe ovrsi niti može biti predmet osiguranja. Također, u slučaju da pravo na obiteljsku mirovinu uz članove obitelji iz stavka 87.a ovoga članka ostvaruju i roditelji prema članku 74. stavku 3. ZOMO-a ili drugom posebnom propisu, a roditelji umrlog osiguranika žive odvojeno, dio obiteljske mirovine iz stavka 1. toga članka također ne podliježe ovrsi niti može biti predmet osiguranja.

2. POVEĆANJE MIROVINE ONIH KOJI ODLAZE U MIROVINU NAKON UVJETA ZA STAROSNU MIROVINU
Člankom 7. Novele ZOMO-a u novome stavku 3. članka 85. povećana je svota povećanja mirovine onih koji prvi put odlaze u mirovinu nakon uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu (od 1. siječnja 2023. muškarci sa 65 godina, a žene sa 63 godine i 3 mjeseca) sa 0,35 % na 0,45 % po godini kasnijeg ostvarivanja prava na mirovinu.

3. POVEĆANJE MIROVINE OSIGURANIKA S DUGOGODIŠNJIM OSIGURANJEM
Prema članku 7. Novele ZOMO-a, o izmjeni i dopuni članka 85. ZOMO-a (novi stavci 4. i 5.), povećavaju se i mirovine onih koji su prvi put otišli u mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (osiguranici sa 60 godina života i najmanje 41 godinom mirovinskog staža), tako što će se njihov polazni faktor povećati za 0,15 %, ali najviše za pet godina, ako je mirovina ostvarena nakon navršene 61. godine života.

Tako, za one s dugogodišnjim osiguranjem uvedeno je i kumuliranje koeficijenta, ako su pri ostvarivanju prava na mirovinu navršili dob za starosnu mirovnu, tako što će im se polazni faktor za vrijeme nakon toga povećati za 0,45 % mjesečno, s tim da najveći polazni faktor može iznositi najviše 1,27 %.

Također, prema članku 12. Novele ZOMO-a, o izmjeni i dopuni članka 100. ZOMO-a, o ponovnom određivanju mirovine za dugogodišnjeg osiguranika nakon zaposlenja polazni faktor povećava se za 0,15 % za svaki mjesec u kojemu je bila obustavljena isplata mirovine, ali najviše do ukupno 1,09 %, a korisniku starosne mirovine, koji je navršio starosnu dob za ostvarivanje prava na mirovinu iz članka 33. ZOMO-a, polazni faktor povećava se za 0,25 % po mjesecu obustave isplate mirovine, s tim da ukupan polazni faktor može iznositi najviše 1,15 %.

4. POVEĆANJE IZNOSA NAJNIŽE MIROVINE
Osim toga, prema članku 10. Novele ZOMO-a, kojom je dopunjen članak 90. stavak 2. ZOMO-a, od 1. siječnja 2023. povećan je i iznos najniže mirovine i iznosit će 103 % aktualne vrijednosti mirovine.

5. MIROVINE VOJNIH OSOBA, POLICIJSKIH SLUŽBENIKA, ZAPOSLENIH U PRAVOSUĐU I PROFESIONALNIH VATROGASACA
U članku 8. Novele ZOMO-a, kojim je uređen članak 87. ZOMO-a, o određivanju polaznog faktora za određivanje iznosa mirovine, u stavku 1. u točkama 3. i 4. dodaju se i umirovljeni vojni osiguranici, policijski službenici, zaposleni u pravosuđu i profesionalni vatrogasci, prema prijašnjim propisima, na koje se također odnosi ova odredba o određivanju polaznog faktora za obiteljsku mirovinu prema prijašnjim propisima.

U članku 11. Novele ZOMO-a, koji se odnosi na članak 99. ZOMO-a o korištenju mirovine za vrijeme rada, u točkama 9. i 10. dodane su vojne osobe, službenici unutarnjih poslova i zaposleni na poslovima izvršenja kaznenih sankcija, prema prijašnjim propisima i profesionalni vatrogasci, kao osobe koje imaju pravo na isplatu mirovine za vrijeme zaposlenja. Također, u istome članku u točki 12. dodaju se riječi „ili dijela obiteljske mirovine“.

U članku 12. Novele ZOMO-a, koji se odnosi na članak 100. ZOMO-a, u točki 7. o ponovnom određivanju mirovine nakon rada korisnika vojne mirovine, mirovine policijskog službenika i mirovine zaposlenih u pravosuđu, prema prijašnjim propisima, uneseni su i profesionalni vatrogasci. U istome članku u odredbi stavka 5. broj 0,15 zamjenjuje se brojem 0,25, a brojka 1,09 zamjenjuje se brojkom 1,15.

Kako se vidi, u odredbama članaka 8, 11. i 12. Novele ZOMO-a pridodani su i profesionalni vatrogasci, čija će se mirovina ubuduće određivati na povoljniji način.

6. OSTALE IZMJENE I DOPUNE ZOMO-A
Člankom 1. Novele ZOMO-a izmijenjen je dosadašnji članak 8. ZOMO-a, kojim se usklađuje sa Zakonom o tržištu rada³, a kojim je prestao važiti Zakon o poticanju zapošljavanja. Ista promjena provedena je i u članku 99. stavku 3. točki 7. ZOMO-a (članak 10. stavak 1. Novele ZOMO-a).

Člankom 2. Novele ZOMO-a, u članku 10. brisane su riječi „trgovci pojedinci“, zbog usklađivanja s člankom 92. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima⁴, kojom je propisano brisanje trgovca pojedinca iz sudskog registra.

U članku 6. Novele ZOMO-a, u 82. stavku 1. iza riječi: „na temelju“ dodaje se riječ: „isplaćenih“, tako što se za utvrđivanje vrijednosnih bodova iz članka 81. ZOMO-a stavka 1. uzimaju samo isplaćene plaće koje bi osiguraniku pripale na osnovi zakona, ugovora o radu, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu u odgovarajućem razdoblju, a koji je tu plaću ostvario na osnovi pravomoćne sudske presude, sudske nagodbe ili izvansudske nagodbe potvrđene kod javnog bilježnika.

Člankom 13. Novele ZOMO-a unesen je novi članak 119.a ZOMO-a, kojim je omogućen prestanak svojstva osiguranika u slučaju privremene obustave ili mirovanja obavljanja djelatnosti, ali samo za vrijeme dok im je to odobreno od nadležnog tijela državne uprave.

Osiguranici, koji su u pitanju, mogu navedeno tražiti u roku od 12 mjeseci od dana s kojim je nadležno tijelo odobrilo privremenu obustavu ili mirovanje obavljanja djelatnosti.

U članku 14. Novele ZOMO-a izmijenjen je članak 161. stavak 2. točka 1., koji se odnosi na naknadu stvarne štete povodom isplaćene invalidske mirovine bez obzira na činjenicu što je naknadno utvrđeno da je odnosni osiguranik naknadno stekao pravo na starosnu mirovinu. U istome članku riječ „mirovine“, zamijenjena je riječju „prava iz mirovinskog osiguranja“, čime se širi krug prava iz mirovinskog osiguranja, za koje je dužan dati podatke o nastanku ozljede, koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti.

U članku 15. Novele ZOMO-a, kojom je izmijenjen članak 166. stavak 1. ZOMO-a o primanju isplate mirovine bez osnove, posebno su naznačeni nasljednici osobe prema propisima o nasljeđivanju. U stavku 3. istoga članka odredba je dopunjena tako što je na kraju rečenice dodano još i razdoblje na koje se nepripadna isplata odnosi. U istome članku dodani su još stavci 3. i 4., prema kojima rješenje o utvrđivanju nepripadne isplate mirovine treba sadržavati rok u kojem osoba koja je primila nepripadno isplaćena sredstva može dobrovoljno ispuniti tražbinu uplatom na račun državnog proračuna, kao i da je rješenje iz toga članka ovršna isprava, tako da HZMO može lakše nadoknaditi štetu zbog nepripadne isplate mirovine.

U članku 16. Novele ZOMO-a izmijenjen je članak 162. stavak 2. ZOMO-a o načinu naplate nepripadnog potraživanja i kamatama, tako što se u toj odredbi posebno još navode i nasljednici koji su ostvarili nepripadnu isplatu mirovine preminuloga.

Na kraju ove Novele ZOMO-a, u člancima 17., 18., 19. i 20., koji se odnose na odredbe članaka 171., 172., 173. i 174. ZOMO-a o kaznama, promijenjene su odredbe o kaznama u vrijednosti u eurima.

7. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
Model za određivanje djelomične obiteljske mirovine, uz vlastitu mirovinu, preuzet je iz slovenskoga Zakona o pokojninskem in invalidskem zavarovanju – ZPIZ⁵. Međutim, taj je model prilagođen hrvatskim ekonomskim i socijalnim prilikama. Inače, u državama zapadne Europe može se, uz vlastitu mirovinu (starosnu ili invalidsku), koristiti i obiteljska mirovina iza preminuloga bračnoga druga, uz određena ograničenja glede ukupne svote jedne i druge mirovine, tako da je slovenski i hrvatski primjer na tome tragu.

Može se zaključiti da je ova Novela ZOMO-a najvažnija zbog znatnog povećanja primanja za korisnike obiteljske mirovine, koje su u pravilu manje od starosnih ili invalidskih mirovina, zbog toga što se tim korisnicima povećavaju ukupna primanja, i to određivanjem najnižeg iznosa obiteljske mirovine u visini od tri aktualne vrijednosti mirovine i najvišeg iznosa do ukupno 6.212,00 kuna (80 aktualnih vrijednosti mirovine), prema sadašnjem stanju, s tim da će se taj iznos svaki put usklađivati prema povećanju aktualne vrijednosti mirovine⁶.

Valja napomenuti da se povećava i svota najniže mirovine i bit će 3 % više prema sadašnjem iznosu te mirovine7. Isto tako, povećat će se svote mirovina onih koji odlaze u mirovinu nakon navršene 65. godine života, tako što će im se faktor povećanja povećati sa 0,34 % na 0,45 % po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu toga datuma, a slično povećanje ostvarivat će i korisnici mirovine zbog dugogodišnjeg osiguranja, uključujući i povećanje mirovine zbog ponovnog zaposlenja. Također, u članku 99. ZOMO-a o isplati mirovine za vrijeme zaposlenja, dodani su i profesionalni vatrogasci, uz bivše policijske službenike, vojne osobe i službenike u pravosuđu, a u članku 100. o ponovnom određivanju mirovine nakon zaposlenja povećavaju se također polazni faktori za ponovno određivanje mirovine za bivše policijske službenike, vojne osobe, službenike u pravosuđu i za profesionalne vatrogasce, što će sve također poboljšati standard tih skupina korisnika mirovine.

Valja napomenuti da je u prijelaznim odredbama (članak 22. Novele ZOMO-a) propisano da će se, po službenoj dužnosti, prema članku 8. Novele ZOMO-a ponovno odrediti mirovine koje se povećavaju po tome članku za prijašnje korisnike mirovina (to su mirovne vojnih osiguranika, policijskih službenika, pripadnika pravosuđa i profesionalnih vatrogasaca) i obiteljske mirovine koje se određuju prema broju članova obitelji, te obiteljske mirovine članova obitelji branitelja, kad su određene prema općim propisima o mirovinskom osiguranju. Nadalje, u istome članku određeno je da će se također po službenoj dužnosti odrediti i najniže mirovine (članak 10. Novele ZOMO-a), a dio obiteljske mirovne od 27 % odredit će se na zahtjev korisnika (članak 3. Novele ZOMO-a), tako da će im nova mirovina biti određena od prvoga dana sljedećega mjeseca u kojemu su podnijeli zahtjev. Onima koji do 31. prosinca 2023. podnesu zahtjev za taj dio mirovine, to davanje isplatit će se za čitavu 2023. godinu unatrag. Ostalima, kojima je, prema ovoj Noveli ZOMO-a određeno povećanje mirovine, pravo na mirovinu odredit će se kada budu odlazili u mirovinu, pa dosadašnji korisnici neće biti obuhvaćeni ovim povećanjem mirovina.

Od ostalih izmjena ZOMO-a valja spomenuti dopunu članka 82. ZOMO-a, kojom se prigodom naknadne isplate osobnog dohotka za ponovno određivanje uzimaju u obzir samo stvarno isplaćene plaće, a ne plaće koje su bile naznačene na obrascima za isplatu plaća, čime se sustav zapravo usklađuje sa stvarnim stanjem, na kojemu su bile navedene plaće koje bi trebale biti isplaćene, a ne i ostvarene. Ostale novosti prema Noveli ZOMO-a odnose se:

• na mogućnost prekida staža osiguranja u slučaju privremenog prestanka obavljanja djelatnosti, koje vrijede dok traje prekid, u skladu s odlukom nadležnog tijela o tome prekidu

• na neka poboljšanja teksta ZOMO-a o naplati preplaćenih potraživanja, koja ostvaruje Zavod i

• na odredbe o kaznama, koje će se ubuduće ostvarivati u eurima, a koji će se primjenjivati u sustavu platnog prometa od 1. siječnja 2023.

Kako se može vidjeti iz ove Novele ZOMO-a, najveće promjene odnose se na povećanje mirovina, koje neće biti samo indeksirano, nego i određeno stvarno povećanje, dok će se, primjenom indeksiranja mirovine i dalje usklađivati s ekonomskim kretanjima.