11.12.2017.

Novela Zakona o zemljišnim knjigama

U Zagrebu je 27. studenoga 2017., u Sheraton Zagreb Hotelu, Novi informator organizirao savjetovanje: »NOVELA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA«, koje je okupilo stotinjak sudionika, od zemljišnoknjižnih sudaca, zemljišnoknjižnih referenata, katastarskih službenika, geodeta i drugih stručnjaka koji primjenjuju Zakon o zemljišnim knjigama u praksi.
Povod savjetovanju bilo je donošenje još jedne novele Zakona o zemljišnim knjigama, odnosno točnije Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 108/17), koji je stupio na snagu 16. studenoga 2017. Tim je Zakonom u određenoj mjeri izmijenjen do tada važeći Zakon o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br. 91/96, 68/98 - v. čl. 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, 137/99 - Odluka USRH, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 - Odluka USRH, 55/13 i 60/13 - ispr.).
Tako je, na početku savjetovanja, o razlozima donošenja izmjena i dopuna Zakona o zemljišnim knjigama, uz opći pregled novina, sudionike upoznala Ana Marija Končić, voditeljica Zemljišnoknjižne pisarnice Stalne službe u Sesvetama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pri čemu je posebno govorila o utjecaju informatičkih tehnologija na zemljišnoknjižni postupak, sustavueMatica i eGrađanin,odlučivanju o prigovorima u prvom stupnju te o posebnim zemljišnoknjižnim postupcima. Gospođa Končić, također, sudionicima je izlagala temu »Pojedinačno preoblikovanje zemljišnih knjiga u Bazu zemljišnih podataka (BZP)« i novinama koje u tom području donosi novela Zakona o zemljišnim knjigama iz 2017., te je na zanimljiv način, iz pozicije iskusnog gruntovničara, sudionicima uspjela približiti novu materiju.
O novinama pri sastavljanju zemljišnoknjižnih uložaka u postupku osnivanja/obnove zemljišnih knjiga i ispravnom postupku u postupku osnivanja odnosno obnove zemljišnih knjiga sudionicima je govorio Tomislav Aralica, sudac Županijskog suda u Zagrebu, koji je svoje izlaganje obogatio primjerima iz vlastitog bogatog sudačkog iskustva. 
Nakon izlaganja uslijedila su pitanja sudionika, koja su u najvećem broju postavljena kroz živahnu, interaktivnu diskusiju sudionika i predavača. Takva usmena forma pitanja pokazala se uspješnijom i korisnijom za sudionike od klasičnog ex catedra odgovaranja na pisano postavljene upite.