1. UVOD
Zbog epidemije prouzročene koronavirusom – COVID 19, Vlada Republike Hrvatske je u hitnim postupcima, u cilju očuvanja razine gospodarske aktivnosti i likvidnosti donijela niz mjera koje su bile namijenjene gospodarskim subjektima čije je poslovanje bilo ugroženo, ali je donijela i mjere koje su se odnosile na građane. Jedna od najvažnijih mjera koja se odnosila na građane jest tzv. moratorij nad ovrhama.

Dana 18. travnja 2020. stupio je na snagu Zakon o dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima^[1] te je 1. svibnja 2020. stupio na snagu Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti^[2] temeljem kojih se zastalo s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika odnosno na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.

2. ZASTAJANJE S PROVEDBOM OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA
Dana 18. travnja 2020. stupio je na snagu Zakon temeljem kojeg je Financijska agencija^[3] zastala s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe^[4]. Zakonom je propisano da Fina zastaje s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika za vrijeme trajanja posebnih okolnosti^[5] koje su Zakonom definirane kao događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

Iznimno, Zakonom je propisano da Fina i za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne zastaje s provedbom ovrhe u odnosu na ovršenike fizičke osobe u slučaju:

- ako se ovrha provodila radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta

- druge tražbine kada se ovrha provodila radi namirenja budućih obroka po dospijeću

- tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine

- ako je riječ bila o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka

- u slučaju ovrhe po računu specifične namjene.

S obzirom na zakonsku odredbu, zastajanje s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti odnosilo se samo na ovršenike fizičke osobe, dakle na potrošače i na fizičke osobe koja obavljaju registriranu gospodarsku djelatnost i fizičke osobe koje se bave slobodnim zanimanjem. Zastajanje se nije odnosilo na ovršenike pravne osobe.

Stupanjem na snagu Zakona za velik broj fizičkih osoba provedena je deblokada računa jer je Zakonom propisano da ako ovršenik fizička osoba nakon zastoja provedbe ovrhe nema niti jednu osnovu za plaćanje temeljem koje bi Fina nastavila s provedbom ovrhe, da će Fina bankama ovršenika poslati nalog za deblokadu računa. Računi ovršenika fizičkih osoba bili su deblokirani za cijelo vrijeme trajanja posebnih okolnosti iako je za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Fina imala obvezu zaprimati nove osnove za plaćanje i po njima postupati, ali kada je riječ bila o ovršeniku fizičkoj osobi, Fina je s osnovom za plaćanje postupala tako da je osnovu za plaćanje evidentirala u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje bez slanja naloga bankama za zapljenom novčanih sredstava odnosno prijenos novčanih sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja, odnosno nakon evidentiranja osnove za plaćanje u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje Fina je po osnovi za plaćanje imala obvezu zastati s daljnjim postupanjem, osim u iznimnim zakonom propisanim slučajevima.

Također, Zakonom je propisano da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku rokovi propisani tim Zakonom ili posebnim zakonom vezani uz trajanje blokade računa odnosno postojanje neizvršenih osnova za plaćanje, osim roka za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava koji se računa od primitka osnove za plaćanje u Finu. Važno je napomenuti da se navedena odredba odnosi i na fizičke i na pravne osobe.

Naime, u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima Fina postupa temeljem ZPONS-a, kao lex specialis te temeljem Ovršnog zakona^[6], kao lex generali, tako da po primitku osnove za plaćanje, evidentira je u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, prema vremenu primitka, nakon čega daje nalog banci da izvrši zapljenu novčanih sredstava na rok od 60 dana. Ako u tom roku Fina ne zaprimi odluku suda o odgodi ovrhe, obustavi odnosno proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, po isteku roka od 60 dana, Fina će naložiti banci da iznos zaplijenjenih novčanih sredstava prenese s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja iz osnove za plaćanje. S obzirom na odredbu da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti rok za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava koji se računa od primitka osnove za plaćanje unatoč zastajanju teče te na općenitu odredbu da se ovrha provodi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja, i to s rokom zapljene od 60 dana, u slučaju ako je osnova za plaćanje bila zaprimljena za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, Fina je osnovu za plaćanje bila dužna, nakon utvrđenja mogućnosti postupanja po osnovi za plaćanje, evidentirati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje, ali bez davanja naloga banci za pljenidbu novčanih sredstava u iznosu duga iz osnove za plaćanje.

Iako se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti zastalo s provedbom ovrhe, od primitka osnove za plaćanje rok zapljene od 60 dana počeo je teći. To je dovelo do situacije da iako je istek roka od 60 dana nastupio za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, jer se zastalo s provedbom ovrhe te da se novčana sredstva nisu plijenila niti prenosila na račun ovrhovoditelja, s prestankom trajanja posebnih okolnosti, dakle s 19. listopada 2020., Fina je naložila banci da izvrši zapljenu novčanih sredstava te da ih odmah s računa ovršenika prenese na račun ovrhovoditelja, jer je rok zapljene od 60 dana istekao još za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.

Drukčija je situacija ako je osnova za plaćanje zaprimljena prije nastupa posebnih okolnosti, dakle prije 18. travnja 2020. jer je Zakonom propisano da ako za vrijeme posebnih okolnosti nastupi uvjet za prijenos sredstava koja su zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti, Fina će izdati naloge bankama radi prijenosa zaplijenjenih sredstava ovrhovoditelju.

Vezano uz odredbu da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku rokovi propisani Zakonom ili posebnim zakonom vezani uz trajanje blokade računa odnosno postojanje neizvršenih osnova za plaćanje, Fina za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nije postupala sukladno odredbi članka 12. ZPONS-a^[7]. Fina za cijelo vrijeme trajanja posebnih okolnosti nije postupala sukladno odredbi članka 110. odnosno odredbi članka 429. Stečajnog zakona^[8] te nije nadležnom sudu podnosila prijedloge za otvaranje stečajnog postupka, odnosno zahtjeve za provedbu skraćenog stečajnog postupka te također nije postupala sukladno odredbama Zakona o stečaju potrošača^[9].

Budući da je Zakonom propisano da će posebne okolnosti trajati od dana stupanja na snagu Zakona pa do isteka roka od tri mjeseca nakon njegovog stupanja na snagu te da se iznimno taj rok odlukom Vlade Republike Hrvatske može produljiti za tri mjeseca, važno je napomenuti da je Vlada RH produljila rok trajanja posebnih okolnosti zaključno s 18. listopada 2020. godine. Budući da taj rok dalje nije produljen, nakon prestanka posebnih okolnosti Fina je nastavila s provedbom ovrhe.

3. ZASTAJANE S PROVEDBOM OVRHE NA PLAĆI I DRUGIM STALNIM NOVČANIM PRIMANJIMA
Dana 1. svibnja 2020. stupio je na snagu Zakon o interventnim mjerama temeljem kojeg je poslodavac odnosno isplatitelj drugog stalnog novčanog primanja imao obvezu zastati s ovrhom na plaći i drugom stalnom novčanom primanju, a za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.

I tim Zakonom propisane su iznimke odnosno slučajevi kada se ne zastaje s provedbom ovrhe na plaći odnosno drugom stalnom novčanom primanju, i to:

- ako se ovrha provodila radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta

- druge tražbine kada se ovrha provodila radi namirenja budućih obroka po dospijeću

- tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine

- ako je riječ bila o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka

- u slučaju ovrhe po računu specifične namjene.

Temeljem Zakona o interventnim mjerama poslodavac je bio obvezan zastati s provedbom ovrhe na plaći te cijelu plaću isplatiti radniku (bilo na tekući račun, a u slučaju ako je radnik osim tekućeg računa imao otvoren i zaštićeni račun, tada je poslodavac bio dužan dio plaće isplatiti na zaštićeni, a dio na tekući račun bez obzira na to što računi radnika za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nisu bili blokirani).

S obzirom na izuzeće od zastajanja s provedbom ovrhe na plaći, u praksi se pojavilo kao sporno pitanje što se smatra pod izrazom „druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću“, odnosno pitanje može li se pod „druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka“ smatrati ovrha koju provodi poslodavac temeljem izjave o zapljeni po pristanku dužnika iz članka 202. Ovršnog zakona?

Na upit Hrvatske udruge banaka, o primjeni odredbe članka 4. st. 2. Zakona o interventnim mjerama, Ministarstvo pravosuđa očitovalo se na sljedeći način:

„Članak 4. stavak 2. Zakona o interventnim mjerama propisuje da poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja neće zastati s ustezanjem s plaće odnosno stalnog novčanog primanja, ako se isto provodi radi redovnog izvršavanja obveza koje su osigurane suglasnošću o zapljeni plaće i drugog stalnog novčanog primanja.

Dakle, navedena odredba znači da će se otplata preuzetih obveza u smislu navedenog zakonskog članka provoditi i nakon stupanja na snagu Zakona o interventnim mjerama kao redovno izvršavanje obveza na temelju isprava i drugih suglasnosti koje su izraz volje samih stranaka.

Ukazujemo da će se sukladno Zakonu o interventnim mjerama zastati s ustezanjem s plaće odnosno stalnog novčanog primanja temeljem isprava i drugih suglasnosti za dospjele, a nepodmirene obveze.“

Iz obrazloženja Prijedloga Zakona o dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona, kao i obrazloženja Prijedloga Zakona o interventnim mjerama, s Konačnim prijedlogom zakona pojašnjeno je da se iznimno ovrha nastavlja u odnosu na tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacije), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (u pravilu, druga uzdržavanja i naknade štete radi izgubljenog uzdržavanja), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (riječ je o ovrsi na sredstvima koja ne pripadaju ovršeniku već on njima samo upravlja, npr. račun stambene pričuve).

S obzirom na dano mišljenje te na tekst obrazloženja koji je uz Prijedlog obaju zakona dostavljen u Hrvatski sabor, svakako je potrebno vratiti se na početak priče, odnosno na sam pojam ovrhe i prisilno ostvarenje novčane tražbine, odnosno zakonski propis koji uređuje pitanje ovrhe pa tako i same izjave o zapljeni po pristanku dužnika iz članka 202. Ovršnog zakona.

Naime, odredbom članka 202. Ovršnog zakona propisano je da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Također, propisano je da se ta isprava izdaje u jednom primjerku te da ima značenje pravnog posla na temelju kojeg je ovrhovoditelj stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži te da je poslodavac ovršenika na temelju te isprave dužan zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju po isteku roka od šezdeset dana od dana njezina primitka. Navedenu ispravu s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, putem davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. S obzirom na navedeno, razvidno je da poslodavac, kad zaprimi Izjavu o zapljeni po pristanku dužnika s njom postupa kao da je zaprimio rješenje o ovrsi, a to znači da je tražbina dospjela i da se radi njezina namirenja provodi prisilna naplata. Također, isprava ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe. Vezano uz svojstvo ovršnosti, da bi isprave temeljem kojih se može provesti ovrha bile ovršne isprave, u pravilu, moraju biti ovršne. Ovršnost je svojstvo neke isprave da se na temelju nje može tražiti prisilno ostvarenje tražbine koja je u njoj utvrđena. Upravo temeljna pretpostavka za dopuštenost ovrhe i ovršnost je dospijeće, te u pravilu nije dopušteno provoditi ovrhu niti ju je moguće odrediti ili pokrenuti ovršni postupak radi naplate budućih nedospjelih tražbina osim iznimno, kada je riječ o posebnoj vrsti tražbine.

Vezano uz izjavu iz članka 202. OZ-a, njezin oblik i sadržaj uređen je Pravilnikom o obliku i sadržaju izjave o zapljeni po pristanku dužnika te se Izjava izdaje na obrascu koji je prilog tog Pravilnika.

Iz samog obrasca izjave o zapljeni po pristanku dužnika razvidno je da služi kao instrument osiguranja te da se ona koristi za prisilnu naplatu novčane tražbine u slučaju kada tražbina nije plaćena dobrovoljno, tim više što kada je vjerovnik dostavi poslodavcu, ima učinak rješenja o ovrsi, slijedom čega ovrhovoditelj stječe založno pravo na zaplijenjenoj tražbini. Premda se to založno pravo stječe na osnovi isprave koja ima učinak rješenja o ovrsi, ono bi u osnovi moglo biti dobrovoljno založno pravo jer bi se temeljilo na suglasnosti dužnika.

Vezano uz navedenu problematiku i postupanja temeljem izjave o zapljeni po pristanku dužnika i njezinu dobrovoljnost, postavlja se pitanje prioriteta naplate, kao jednog od osnovnih načela ovršnog prava. Naime, u ovršnom pravu mogući su slučajevi u kojima više ovrhovoditelja namiruju svoje tražbine na istom predmetu ovrhe te se u tom slučaju njihov odnos uređuje prema načelu vremenskog prioriteta (prvenstva), a to znači da se vjerovnici namiruju onim redom kojim su stekli pravo na namirenje, osim ako zakonom nije određeno drukčije.

Vezano uz prioritet naplate, odredbom članka 180. OZ-a, u slučaju kada je više ovrhovoditelja zatražilo ovrhu na plaći, vrijedi pravilo da se prednosni red založnih prava određuje prema danu primitka ovršnoga prijedloga na sud. Ako je ovršni prijedlog upućen kao preporučena pošiljka putem davatelja poštanskih usluga, dan predaje davatelju poštanskih usluga smatra se danom primitka u sudu. Ako su ovršni prijedlozi više ovrhovoditelja primljeni u sudu istoga dana, založna prava imaju isti prednosni red. Tražbine s istim redom prvenstva namiruju se razmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti. Ako zbog provedbe ovrhe na novčanoj tražbini prestaju založna i druga prava koja su stečena prije pokretanja postupka, prednosni red u namirenju tih prava određuje se prema propisima koji uređuju stjecanje reda prvenstva tih prava izvan ovršnoga postupka. Ovdje je važno skrenuti pozornost da se navedeno pravilo o određenju prednosnog reda primjenjuje i u slučaju kada se ovrha na plaći provodi temeljem pravomoćnog i ovršnog javnobilježničkog rješenja o ovrsi. Naime, člankom 284. st. 3. OZ-a propisano je da predajom pravomoćnog i ovršnog javnobilježničkog rješenja o ovrsi isplatitelju stalnog novčanog primanja ovrhovoditelj stječe založno pravo na novčanoj tražbini ovršenika prema isplatitelju stalnog novčanog primanja, ali nije posebno propisano pitanje prednosnog reda pa se u praksi i u tom slučaju primjenjuje članak 180. OZ-a, s tim da se kao trenutak primitka ovršnog prijedloga uzima trenutak primitka ovršnog prijedloga od javnog bilježnika.

Drukčije je kada se ovrha na plaći provodi temeljem izjave o zapljeni po pristanku dužnika, i u tom se slučaju prednosni red određuje prema trenutku dostave privatne isprave poslodavcu, a sukladno članku 202. st. 3. OZ-a.

Iznimno od navedenog je, a kako je prethodno i navedeno, provedba ovrhe radi uzdržavanja djeteta (alimentacija) koja ima prioritet u naplati, a sukladno odredbama Obiteljskog zakona.

S obzirom na navedeno, i dano mišljenje Ministarstva, postavlja se pitanje postupanja poslodavca temeljem članka 4. st. 2. Zakona o interventnim mjerama, a za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, s obzirom na sve prethodno navedene činjenice. Točnije, postavlja se pitanje je li zakonito postupanje vjerovnika da izjavu o zapljeni po pristanku dužnika koristi kao mehanizam dobrovoljne naplate svoje tražbine, a s druge, poslodavac je dužan po primitku izjave o zapljeni po pristanku dužnika postupati kao s rješenjem o ovrsi primjenjujući odredbe OZ-a koje uređuju prisilnu naplatu.

4. NASTAVAK PROVEDBE OVRHE
Vlada Republike Hrvatske donijela je, na sjednici održanoj 16. srpnja 2020., Odluku o produljenju roka trajanja posebnih okolnosti^[10]. Odlukom Vlade produljen je rok trajanja posebnih okolnosti propisan člankom 25.a Zakona do zaključno s 18. listopada 2020. Također, istom Odlukom produljen je rok trajanja posebnih okolnosti propisan člankom 8. st. 1. Zakona o interventnim mjerama do zaključno s 18. listopada 2020. S obzirom na Odluku Vlade Republike Hrvatske, a budući da rok dalje nije produljen, s danom 19. listopada 2020. Fina je nastavila provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po osnovama za plaćanje po kojima je privremeno zastala s postupanjem za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.

Također, s nastavkom provedbe ovrhe odnosno s obzirom na prestanak trajanja posebnih okolnosti, počeli su teći i rokovi koji za vrijeme posebnih okolnosti nisu tekli, slijedom čega je Fina, osim što je nastavila s provedbom ovrhe na novčanim sredstvima, nastavila i s poduzimanjem određenih radnji koje je sukladno zakonskim odredbama, po isteku određenog roka dužna poduzeti.

Na jednak način obvezu s nastavkom provedbe ovrhe na plaći imaju i poslodavci odnosno isplatitelj stalnog novčanog primanja.

Nastavak provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika znači da je Fina s danom 19. listopada 2020. za sve ovršenike fizičke osobe za koje je u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imala evidentirane osnove za plaćanje naložila banci da se provede zapljena i/ili prijenos novčanih sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja iz osnove za plaćanje. Nastavak provedbe ovrhe na plaći odnosno drugom stalnom novčanom primanju znači će poslodavac prilikom isplate plaće za listopad 2020., a koja se obavlja u studenom 2020., nastaviti provoditi ovrhu na plaći.

S obzirom na nastavak provedbe ovrhe, svaki ovršenik može se obratiti Fini odnosno poslodavcu kako bi dobio informaciju po osnovi čega se provodi ovrha i o kojem je iznosu duga riječ. U tom smjeru, Fina je omogućila kroz sustav e-Građani da svatko tko želi saznati tko je protiv njega dostavio u Finu osnovu za plaćanje odnosno tko želi saznati točan iznos svog duga, da putem usluge e-Blokade izvrši uvid i preuzimanje Očevidnika neizvršenih osnova za plaćanje^[11] i slike dokumenta osnove za plaćanje.

Kako je navedeno na web-stranici Fine, usluzi e-Blokade može se pristupiti ako se posjeduje jedna od vjerodajnica s kojom se prijavljuje u sustav e-Građani, a usluga je dostupna na linku https://eblokade.fina.hr/BlokPnop-EBlokade.

Usluga e-Blokade omogućava besplatan uvid i preuzimanje Očevidnika neizvršenih osnova za plaćanje, slike dokumenta osnova za plaćanje, specifikacije izvršenja osnova za plaćanje, podatka o redoslijedu osnove za plaćanje i iznosu nepodmirenih obveza evidentiranih prije te osnove za plaćanje i dokumenata iz sustava jednostavnog postupka stečaja potrošača, i to: Poziv potrošaču na dostavu očitovanja za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača, Poziv potrošaču na dostavu adrese za primanje pismena te Prijedlog za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača.

Putem servisa e-Blokade omogućeno je bez naknade otvoriti ili zatvoriti zaštićeni račun. Naime, svakom građaninu koji nema otvoren zaštićeni račun, a očekuje ovrhu, omogućeno je jednostavnim putem, a bez potrebe dolaska u Fininu poslovnicu, kroz servis e-Blokade zatražiti otvaranje zaštićenog računa. Po primitku takvog zahtjeva, Fina će naložiti banci naznačenoj u zahtjevu da otvori zaštićeni račun, nakon čega će Fina podatak o broju zaštićenog računa bez odgađanja dostaviti ovršeniku te uplatitelju zaštićenog primanja, a sve s ciljem da se primanje koje je u cijelosti ili djelomično izuzeto od ovrhe uplati na zaštićeni račun, a kako bi ovršenik tim novcem mogao slobodno raspolagati.

Također, Fina svim građanima, koji putem sustava e-Građani imaju otvoren svoj Osobni korisnički pretinac (OKP), dostavlja u njihov OKP podatke iz sustava prisilne naplate, i to kroz sljedeće poruke:

- Obavijest o početku blokade računa, koja sadržava sljedeće podatke: broj osnove za plaćanje temeljem koje su računi ovršenika blokirani, ovrhovoditelja po osnovi za plaćanje i ukupan iznos blokade ovršenika u trenutku kreiranja poruke koja se dostavlja u Osobni korisnički pretinac.

- Obavijest o provedenoj osnovi za plaćanje izvršenoj u cijelosti bez blokade računa sadržava sljedeće podatke: obavijest da je zaprimljena nova osnova za plaćanje na izvršenje u Finu, broj osnove za plaćanje i informaciju da je ista osnova za plaćanje u cijelosti izvršena.

- Obavijest o primitku nove osnove za plaćanje za građanina čiji su računi već od prije blokirani sadržava sljedeće podatke: broj novozaprimljene osnove za plaćanje, ovrhovoditelja iz novozaprimljene osnove za plaćanje i ukupan iznos blokade ovršenika u trenutku kreiranja poruke koja se dostavlja u Osobni korisnički pretinac.

- Obavijest o stanju blokade Fina ovu obavijest dostavlja prvi radni dan u mjesecu, s podatkom o ukupnom iznosu blokade ovršenika u trenutku kreiranja poruke koja se dostavlja u Osobni korisnički pretinac i podatkom o broju dana neprekidne blokade.

- Obavijest o deblokadi računa.

- Obavijest o objavi na e-Oglasnoj ploči sudova, Poziv na očitovanje za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača.

Sve navedene poruke dostavljaju se korisniku bez naknade u njegov Osobni korisnički pretinac, odmah po nastanku događaja blokade računa, primitka nove osnove za plaćanje ili deblokade računa.

5. UKIDANJE ZASTOJA TIJEKA ZATEZNE KAMATE
Odredbom članka 25.b. Zakona kao i odredbom članka 7. Zakona o interventnim mjerama propisano je da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ne teku zatezne kamate. S obzirom na navedenu odredbu, Fina je prilikom provedbe ovrhe zastala s obračunom zatezne kamate u odnosu na ovršenike fizičke i pravne osobe jer je za razdoblje od 18. travnja 2020. do 18. listopada 2020. visina zatezne kamate iznosila 0 %.

Po prestanku posebnih okolnosti prekinuto je i postupanje temeljem odredbe članka 25. b Zakona odnosno članka 7. Zakona o interventnim mjerama te se s danom 19. listopada 2020. ponovno započinje s obračunom zatezne kamate.

[1]    Nar. nov., br. 47/20 - u nastavku teksta: Zakon.
[2]    Nar. nov., br. 53/20 - u nastavku teksta: Zakon o interventnim mjerama.
[3]    U nastavku teksta: Fina.
[4]    Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 68/18, 2/20, 46/20, 47/20, 83/20 - u nastavku teksta: ZPONS) razlikuje pojam poslovni subjekt i pojam potrošač. Naime, odredbom članka 3. ZPONS-a propisano je da se pod pojmom poslovni subjekt smatra pravna osoba, fizička osoba koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i fizička osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem, dok pojam potrošača obuhvaća fizičku osoba koja ne obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i koja se ne bavi slobodnim zanimanjem. S obzirom na navedeno, a radi lakšeg razumijevanja, pojam fizička osoba obuhvaća fizičku osobu koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i fizičku osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem te potrošača.
[5]    Članak 25.a Zakona:

     „(1) Posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.“

[6]    Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 - u nastavku teksta: OZ.
[7]    Odredbom članka 12. ZPONS-a propisana je nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje za ovršenika fizičku osobu:

     „Članak 12.

     (1) Ako se tražbina iz osnove za plaćanje ne naplati od ovršenika fizičke osobe u cijelosti u roku od tri godine od primitka u Agenciju, nakon što po toj osnovi za plaćanje nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci uzastopno s računa tog ovršenika, Agencija prestaje s izvršavanjem te osnove za plaćanje za ovršenika iz osnove za plaćanje za kojeg su zadovoljeni navedeni uvjeti.

     (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Agencija neće prestati s izvršavanjem upisane osnove za plaćanje niti nakon isteka roka od tri godine ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta i druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću.

     (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Agencija neće prestati s izvršavanjem upisane osnove za plaćanje niti nakon isteka roka od tri godine ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.

     (4) Ako je po osnovi za plaćanje za koju je ispunjen uvjet iz stavka 1. ovoga članka zaplijenjen određeni iznos, taj iznos ostaje zaplijenjen i nakon prestanka daljnjeg izvršenja osnove, dok se ne steknu uvjeti za prijenos ili prestanak zapljene.“

[8]    Nar. nov., br. 71/15, 104/17.
[9]    Nar. nov., br. 100/15, 67/18.
[10]  Nar. nov., br. 83/20 - u nastavku teksta: Odluka.
[11]  Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje sadržava popis svih osnova za plaćanje koje su evidentirane na teret Vaših računa, a iz slike osnove za plaćanje možete vidjeti ovrhovoditelja koji Vas je blokirao, iznos koji je tražen da se ovrše Vaši računi, datum izdavanja osnove i ostalo.