1.Opće odredbe novog Zakona o lokalnim izborima
Novim Zakonom o lokalnim izborima (Nar. nov., br. 144/12) uređuju se izbori za čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave), kao i izbori za njihova predstavnička tijela. U tom smislu objedinjene su odredbe o pojedinim fazama izbornog postupka koje su dosad bile dio dvaju zakona kojima su bile propisane obje vrste lokalnih izbora,¹ čime je logički gledano pristup novog Zakona jednostavniji i pregledniji. U istom broju Narodnih novina, uz Zakon o lokalnim izborima, objavljeni su i novi Zakon o prebivalištu, Zakon o registru birača, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

1.1.Biračko pravo
Sukladno načelnoj definiciji članka 45. Ustava Republike Hrvatske² (Nar. nov., br. 85/10 - proč. tekst), biračko pravo hrvatskih državljana opće je i jednako, te se ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, a stječe se punoljetnošću. Tako i Zakon o lokalnim izborima člankom 2. propisuje tko ima aktivno biračko pravo na lokalnim izborima, pa pravo birati članove predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i birati općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike imaju birači koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela provode izbori. Novina je svakako odredba stavka 3. tog Zakona da će članove predstavničkih tijela jedinica imati pravo birati i državljani drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim Zakonom. 

Glede pasivnog biračkog prava propisuje se da za člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo provode izbori. Osim toga, za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihova zamjenika³ ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode. Za članove predstavničkog tijela jedinice imaju pravo biti biran i državljani drugih država članica Europske unije, sukladno posebnom zakonu. 

1.2.Raspisivanje i održavanje izbora
Izbore za predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, kao i za nositelje izvršne vlasti u tim jedinicama raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Odlukom Vlade kojom raspisuje izbore, određuje se i dan njihova održavanja. Pritom, od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne smije proteći manje od 30 niti više od 60 dana⁴. 

Člankom 7. Zakona o lokalnim izborima propisuje se da se redoviti izbori za članove predstavničkih tijela jedinica, kao i izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike, održavaju istodobno, kao i dosad, treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine. Međutim, prijevremeni izbori za članove predstavničkih tijela jedinica kojima je mandat prestao zbog raspuštanja, održat će se u roku 90 dana od dana raspuštanja predstavničkog tijela. Isto tako, prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana raspisuju se u slučajevima kad je to propisano Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a održat će se isto u roku 90 dana od dana prestanka mandata općinskog načelnika, gradonačelnika, kao i župana. 

Prijevremeni izbori za članove predstavničkog tijela i za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, u slučaju istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana, održavaju se istodobno u roku 90 dana od istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Osim toga su i prijevremeni izbori za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova pripadnika nacionalnih manjina. Međutim, ako bi se ti prijevremeni izbori trebali održati u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redoviti izbori, a prije njihova održavanja, u toj se jedinici lokalne i regionalne (područne) samouprave prijevremeni izbori ne će održati. Isto tako prijevremeni izbori ne će se održati niti prestane li mandat samo zamjeniku općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabranog zajedno s glavnim nositeljima ovih dužnosti.

1.3.Mandat
Mandat članova predstavničkih tijela jedinica izabranih na redovitim izborima počinje danom konstituiranja predstavničkog tijela i traje do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora, odnosno do stupanja na snagu odluke Vlade o raspuštanju predstavničkih tijela, sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Osim toga, mandat članovima predstavničkih tijela jedinica izabranih na prijevremenim izborima počinje danom konstituiranja predstavničkog tijela i traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovitim izborima. Najzad, mandat općinskog načelnika, gradonačelnika i župana kao i njihovih zamjenika izabranih na redovitim ili na prijevremenim izborima, počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih izbornih rezultata i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novog općinskog načelnika, gradonačelnika, te župana. No, mandat općinskog načelnika, gradonačelnika i župana kao i njihovih zamjenika koje je Vlada Republike Hrvatske razriješila istovremeno kad je raspustila predstavničko tijelo u toj jedinici lokalne i regionalne (područne) samouprave, trajat će do stupanja na snagu odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela i razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika i župana.

2.Postupak kandidiranja
Kandidate na lokalnim izborima mogu predložiti političke stranke i birači (ovlašteni predlagatelji), pri čemu su dužni poštovati načelo ravnopravnosti spolova, u skladu s posebnim zakonom⁵.

Birači koji predlažu kandidacijske liste kao i kandidate moraju, da bi kandidature bile valjane, prikupiti određeni broj potpisa birača u znak potpore njihovim kandidaturama. Potpise birača za predlaganje kandidata za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, te njihovih zamjenika moraju prikupiti i političke stranke. Potpisi se, temeljem članka 10. Zakona o lokalnim izborima, prikupljaju na propisanom obrascu⁶ u koji se unose ime, prezime, nacionalnost, prebivalište, datum rođenja, osobni identifikacijski broj (OIB) kao i spol predloženih kandidata, te i ime, prezime, prebivalište birača, broj važeće osobne iskaznice birača i mjesto izdavanja, te potpis birača. Za kandidate za navedene dužnosti, koji se biraju iz reda pripadnika nacionalnih manjina, u obrasce se unosi i podatak o nacionalnosti.

Treba istaknuti da se Zakonom o lokalnim izborima propisuju i određene zabrane pri kandidiranju. To je, prije svega, zabrana kandidiranja za policijske službenike, djelatne vojne osobe, službenike i namještenike u Oružanim snagama Republike Hrvatske, te se oni ne smiju kandidirati niti za članove odgovarajućih predstavničkih tijela, kao niti za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana. Zabranjeno je i višestruko kandidiranje, pa se nitko ne može istovremeno kandidirati za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i za župana, što se odnosi i na dužnosti njihovih zamjenika.

Pravo da predlože kandidacijske liste i kandidate imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, bilo da liste i kandidate predlažu samostalno ili u koaliciji više političkih stranaka. Člankom 15. Zakona o lokalnim izborima, primijenjen je sustav vezanih lista, pri čemu političke stranke samostalno utvrđuju redoslijed kandidata na kandidacijskim listama i kandidate, na način predviđen statutom političke stranke, odnosno u skladu s posebnim odlukama donesenim na temelju statuta. Takvom je odredbom Zakona način određivanja kandidata maksimalno pojednostavnjen, te je kao takav prepušten volji samih političkih stranaka. Isto tako političke stranke određuju, temeljem odredaba svojih statuta ovlaštenog podnositelja, kandidacijske liste i kandidature.

2.1.Kandidacijske liste
S druge strane, kad kandidacijske liste i kandidate predlažu birači (neovisne liste i kandidati), podnositelji kandidacijske liste skupine birača, odnosno kandidature kandidata skupine birača, prva su tri po redu potpisnika kandidacijske liste, odnosno kandidature, pri čemu kandidat može biti i podnositelj, odnosno potpisnik svoje kandidacijske liste birača, odnosno kandidature.

Da bi kandidacijska lista i kandidatura bila valjana, uz njihov prijedlog, temeljem članka 17. Zakona o lokalnim izborima, potrebno je dostaviti i očitovanja o prihvaćanju kandidature svakog kandidata na listi, odnosno kandidaturi, ovjereno kod javnog bilježnika ili nadležnog izbornog povjerenstva, pri čemu se na očitovanju mora navesti i izjava kandidata o nepostojanju zabrane kandidiranja, kako je već opisano, te izjava o činjenici potrebnog trajanja prebivališta kandidata na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno odredbama tog Zakona.

Pravovaljane kandidacijske liste i kandidature, nadležno će izborno povjerenstvo rješenjem prihvatiti, dok će nepravodobne i nepravovaljane odbaciti, odnosno odbiti. U slučaju dvojbenih situacija, Zakon o lokalnim izborima u članku 22. stavak 3. propisuje da će nadležno izborno povjerenstvo postupiti u korist zaštite postupka kandidiranja, odnosno prava predlaganja kandidacijskih lista i kandidatura, što predstavlja načelo koje će afirmirati zakonitost, ali i funkcionalnost provođenja postupka kandidiranja.

Nakon što utvrdi pravovaljanost podnesenih kandidacijskih lista i kandidatura, nadležno će izborno povjerenstvo objaviti zbirnu listu kandidacijskih lista, odnosno kandidatura. Zbirna lista sadržava naziv svake kandidacijske liste, kao i ime i prezime nositelja svake liste. Kandidacijske liste unose se na zbirnu listu prema abecednom redu punog naziva političkih stranaka. Nadležna izborna povjerenstva, u roku 48 sati od isteka roka za kandidiranje u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, na oglasnoj ploči i internetskim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, objavit će sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i zbirnu listu za izbor članova predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te zbirnu listu pravovaljano predloženih kandidatura za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihova zamjenika te će ih, isto tako, nadležna izborna povjerenstva dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu radi objave cjelovite informacije o svim kandidacijskim listama i kandidaturama. Ove cjelovite informacije temeljem članka 26. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima ne predstavljaju izbornu radnju, u smislu zaštite izbornog prava. 

Člancima 27.-31. propisuju se uvjeti i postupak odustanka od prihvaćene kandidacijske liste, odnosno kandidature, kao i postupak u slučaju smrti kandidata s kandidacijske liste, odnosno kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana.

3.Izborna promidžba
Izborna promidžba (izborna kampanja, agitacija) predstavlja niz radnji koje njezini sudionici poduzimaju u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih izbornih programa biračima. Sudionici izborne promidžbe jesu kandidati, nositelji kandidacijskih lista, skupine birača, političke stranke, odnosno dvije ili više političkih stranaka, koji su naznačeni na objavljenoj listi kandidata i zbirnoj listi. Svi oni imaju pravo na izbornu promidžbu pod jednakim uvjetima. Pritom treba reći da se pitanja troškova izborne promidžbe uređuju posebnim propisima.

Formalno gledano, izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora, kad počinje izborna šutnja koja traje i završava u 19 sati na dan izbora, kad se zatvaraju biračka mjesta. Za vrijeme izborne šutnje⁷ zabranjuje se svako javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, ali i objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe kao i navođenje njihovih izjava i pisanih djela.

Zabranom objavljivanja izbornih procjena, osigurava se slobodan odaziv birača na izbore da se ne bi raznim javno objavljenim manipulacijama u tom smjeru demotivirao izlazak birača onih lista i kandidata kojima bi se tako prognozirao loš izborni rezultat. Izborna promidžba vodi se slobodno, otvoreno, javno i argumentirano, a suprotstavljanje i sučeljavanje treba biti obrazloženo i utemeljeno činjenicama.

Sudionici izborne promidžbe imaju jednake uvjete predizbornog natjecanja i u tu svrhu imaju ravnopravan položaj u predstavljanju u svim lokalnim medijima. Lokalni mediji, kako se propisuje člankom 38. Zakona o lokalnim izborima, u svojim emisijama ili člancima u tiskovinama, koji nisu vezani uz predstavljanje izbornih programa, ne smiju koristiti sadržaje koji bi se mogli tumačiti kao izborna promidžba. Valja istaknuti da su elektronički mediji dužni poštovati načelo jednakog pristupa plaćenoj političkoj promidžbi sudionika izborne promidžbe, te objektivno, nepristrano i uravnoteženo informirati o izbornoj promidžbi.

4.Tijela za provedbu izbora
Tijela za provedbu lokalnih izbora (tijela izbornog postupka) su Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva, te birački odbori. Pritom se, kako je propisano člankom 39. stavak 3. Zakona, na prijedlog Državnog izbornog povjerenstva, gradska i općinska izborna povjerenstva mogu imenovati u istom stalnom sastavu za provedbu izbora u više gradova i općina.

Državno izborno povjerenstvo je stalno i neovisno tijelo čiji se sastav i način izbora uređuje posebnim zakonom.⁸ Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva imaju stalni i prošireni sastav. Stalni sastav ovih izbornih povjerenstava čine predsjednik, potpredsjednik i četiri člana, pri čemu se najmanje trećina članova mijenja na svakim sljedećim izborima. Prošireni sastav izbornog povjerenstva čine tri predstavnika većinske političke stranke, odnosno političkih stranaka i tri dogovorno predložena predstavnika oporbenih političkih stranaka, a određuju se u roku osam dana od stupanju na snagu odluke o raspisivanju izbora. Pojedinosti o sastavu izbornih povjerenstava propisuju se člankom 41. Zakona o lokalnim izborima. Osim toga, biračke odbore čine predsjednik, potpredsjednik i osam članova. Sukladno članku 42. Zakona, četiri člana biračkog odbora određuje većinska politička stranka, odnosno političke stanke, a četiri člana oporbena politička stranka, odnosno političke stranke, sukladno stranačkom sastavu predstavničkog tijela pojedine jedinice.

Treba reći da županijska izborna povjerenstva i Izborno povjerenstvo Grada Zagreba imenuje Državno izborno povjerenstvo. Županijska izborna povjerenstva imenuju gradska i općinska izborna povjerenstva na svom području, a Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, kao i gradska i općinska izborna povjerenstva imenuju i raspuštaju biračke odbore na svom području. Sva navedena izborna povjerenstva moraju biti imenovana odmah nakon stupanja na snagu odluke Vlade RH o raspisivanju izbora, a birački odbori moraju biti imenovani najkasnije deset dana prije održavanja izbora. Sva navedena izborna tijela donose odluke većinom glasova svih članova. Člancima 48.-65. Zakona o lokalnim izborima precizno je uređena nadležnost izbornih povjerenstava i biračkih odbora.

5.Izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisan je sustav razmjernog predstavništva, tako da čitavo područje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave čini jednu izbornu jedinici, pa svi birači s prebivalištem u toj jedinici koji budu pristupili glasovanju, temeljem kandidacijskih lista biraju sve članove predstavničkog tijela te jedinice. U ovo predstavničko tijelo bira se onoliki broj članova koji je utvrđen Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi⁹ Posebno se člankom 78. Zakona o lokalnim izborima propisuje koje su nespojive (inkompatibilne) dužnosti, pa vijećnik predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne će moći, dok mu traje mandat, istovremeno biti, primjerice, predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik, potpredsjednik i ministar, odnosno član Vlade Republike Hrvatske, predsjednik i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, pučki pravobranitelj, kao što ne će smjeti niti obavljati cijeli niz drugih propisanih dužnosti. Zakonom se posebno propisuju uvjeti za mirovanje i prestanak mandata, te zamjenjivanje člana predstavničkog tijela.

Glasovanje za izbor članova predstavničkog tijela jedinice obavlja se na biračkim mjestima na području općine, grada i Grada Zagreba, a glasuje se osobno, glasačkim listićem. Budući da se radi o izbornom sustavu razmjernog predstavništva, uz takozvane vezane liste, glasuje se samo za kandidacijske liste navedene na glasačkom listiću, takve kakve jesu, bez mogućnosti preferencija. Glasački listić na kojem se glasuje za kandidacijsku listu jedinice sadržava: naziv liste, ime i prezime nositelja liste, naputak o načinu glasovanja, te serijski broj listića, uz navođenje kandidacijskih lista na glasačkom listiću redom kojim su navedene na zbirnoj listi kandidacijskih lista jedinice.

5.1.Utvrđivanje rezultata izbora članova predstavničkog tijela
Sukladno članku 84. Zakona o lokalnim izborima pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača. Taj postotak označava prohibitivnu klauzulu ili izborni prag kojemu je svrha ograničavanje sudjelovanja u diobi mandata samo onim kandidacijskim listama koje su dobile veći broj glasova, dakle 5%, čime se osigurava, koliko je to moguće, veća kohezija tako izabranog predstavničkog tijela.

Formula preračunavanja dobivenih glasova u pune mandate d’Hondtovom metodom, člankom 85. Zakona postavljena je na sljedeći način: broj članova predstavničkog tijela jedinice koji će biti izabran sa svake kandidacijske liste utvrđuje se tako da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila svaka lista dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja koliko se članova predstavničkog tijela jedinice bira, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u predstavničkom tijelu osvajaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke koliko se članova predstavničkog tijela bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u predstavničkom tijelu koliko je postigla pojedinačnih rezultata među onoliko brojčano najvećih rezultata koliko se članova predstavničkog tijela bira.

Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova. Ako su dvije ili više lista dobile isti broj glasova te se ne može utvrditi koja bi lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, ono će pripasti svakoj od tih lista. Ako su dvije ili više lista iz stavka 4. ovog članka ostvarile pravo na mjesto u predstavničkom tijelu, broj članova predstavničkog tijela povećat će se i u tom slučaju broj članova predstavničkog tijela može biti paran.

Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu jedinice.

5.2.Konstituiranje predstavničkog tijela
Konstituirajuću sjednicu predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, dakle ministar uprave ili osoba koju on ovlasti u roku 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora. Konstituirajućoj sjednici predstavničkog tijela do izbora predsjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova. Predstavničko tijelo jedinice smatrat će se konstituiranim kad se na sjednici izabere njegov predsjednik.

 
1 Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 3/01, 10/02 - Odluka USRH, 155/02, 45/03, 43/04 - Odluka USRH, 40/05, 44/05 - proč. tekst, 44/06, 109/07, 24/11 i 144/12); Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (Nar. nov., br. 109/07, 125/08, 24/11, 150/11 i 144/12). 
2 Nar. nov., br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 - proč. tekst, 55/01 -ispr. 76/10 i 85/10 - proč. tekst. 
3 Budući da se u ovom slučaju radi o izboru sustavom apsolutne većine, nužno je uz kandidata za neku od funkcija izvršne vlasti u jedinici lokalne i regionalne (područne) samouprave - općinskog načelnika, gradonačelnika i župana - istovremeno izabrati i njegova zamjenika. Kako se izbori za članove predstavničkih tijela tih jedinica provode sustavom razmjernog predstavništva, tako će potencijalni zamjenici izabranim kandidatima biti svi neizabrani kandidati s odgovarajućih stranačkih i neovisnih lista. U konkretnom slučaju o tome koji će od tih neizabranih kandidata doista i postati zamjenik, odlučit će politička stranka o čijoj se listi radi, odnosno nositelj liste ako se radi o neovisnoj listi. 
4 Odluku o raspisivanju izbora Vlada Republike dostavlja Državnom izbornom povjerenstvu istoga dana kad je donesena. 
5 To je Zakon o ravnopravnosti spolova (Nar. nov., br. 82/08). 
6 Sadržaj ovog obrasca i njegov oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo svojim Obvezatnim uputama koje kao takve predstavljaju podzakonski akt. 
7 Smisao je izborne šutnje da se biračima ostavi određeno vrijeme da bez pritiska političke kampanje samostalno, u miru odluče za koga će glasovati, ali i da se osigura potreban mir i red za obavljanje glasovanja. 
8 Vidjeti Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu (Nar. nov., br. 44/06 i 19/07) i Poslovnik Državnog izbornog povjerenstva (Nar. nov., br. 49/07 i 35/11). 
9 Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi (Nar. nov., br. 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12).