1. Uvod

Ustavom Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 41/01 - proč. tekst i 55/01 - isp.) zajamčeno je pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (čl. 132. Ustava Republike Hrvatske. To pravo građani ostvaruju preko lokalnih odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog jednakog i općeg biračkog prava. Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 44/05 - proč. tekst - u nastavku teksta: Izborni zakon), sukladno članku 3., članovi predstavničkih tijela biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem. Sukladno stavku 2. i 3. članka 3. Izbornog zakona, članovi predstavničkih tijela nisu opozivi, prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela, a ne mogu biti pozvani na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovitim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava, a mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovitim izborima. Redoviti izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je sukladno članku 4. Izbornog zakona raspisala Vlada Republike Hrvatske, održani su 15. svibnja 2005. godine. Po objavi službenih rezultata izbora započeo je postupak konstituiranja predstavničkih tijela jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

2. Ovlast za sazivanje konstituirajućih sjednica

Nakon provedenih redovitih izbora, prema odredbi članka 67. stavka 1. Izbornog zakona, konstituirajuće sjednice predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju se sazvati u roku 30 dana od dana službene objave izbornih rezultata. Sukladno stavku 2. članka 67. Izbornog zakona, konstituirajuće sjednice općinskih i gradskih vijeća, saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave (Središnji državni ured za upravu) ili osoba koju on ovlasti, a konstituirajuće sjednice županijskih skupština i Skupštine Grada Zagreba, na temelju stavka 3. članka 67. Izbornog zakona, saziva Vlada Republike Hrvatske. Slijedom navedenih odredaba Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu, odnosno ovlaštene osobe (predstojnici ureda državne uprave u županijama) dužni su sazvati konstituirajuće sjednice općinskih odnosno gradskih vijeća, a Vlada Republike Hrvatske konstituirajuće sjednice županijskih skupština, nakon što su proglašeni službeni rezultati provedenih lokalnih izbora.

3. Sazivanje i tijek konstituirajuće sjednice

Konstituirajuću sjednicu pisanim putem saziva osoba ovlaštena za sazivanje (čl. 67. Izbornog zakona), a za konstituirajuću sjednicu utvrđuje se sljedeći dnevni red: otvaranje konstituirajuće sjednice i utvrđivanje kvoruma, određivanje najstarijeg člana predstavničkog tijela iz reda izabranih članova kao predsjedavajućeg, izbor mandatnog povjerenstva, izvješće mandatnog povjerenstva, utvrđivanje izabranih članova i svečano polaganje prisege, izbor članova povjerenstva za izbor i imenovanja, te izbor predsjednika vijeća, županijske skupštine odnosno skuštine Grada Zagreba. Sjednicu otvara osoba ovlaštena za sazivanje konstituirajuće sjednice i utvrđuje je li na sjednici prisutan dovoljan broj izabranih članova predstavničkog tijela za pravovaljano odlučivanje, prema broju utvrđenom na temelju objavljenih službenih rezultata izbora i statutu pojedine jedinice. Nakon toga vođenje sjednice, prema utvrđenom dnevnom redu za konstituiranje općinskih i gradskih vijeća odnosno županijske skupštine ili skupštine Grada Zagreba, preuzima najstariji izabrani član tog predstavničkog tijela. Pristupa se izboru mandatnog povjerenstva, koje podnosi izvješće, odnosno utvrđuje izabrane članove vijeća odnosno skupštine, koji polažu svečanu prisegu, i to kao svečani, a ne formalni čin. Zadaća mandatnog povjerenstva je da u svom izvješću utvrdi izabrane članove vijeća, na temelju službeno objavljenih rezultata izbora nadležnog izbornog povjerenstva i razloga predviđenih u članku 5. Izbornog zakona.

4. Nespojivost dužnosti i postupak mirovanja

Prema stavku 1. članka 5. Izbornog zakona, član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice, niti član poglavarstva iste jedinice. Nadalje, prema stavku 2. članka 5. Izbornog zakona, član predstavničkog tijela jedinice ne može istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ministar, državni tajnik, zamjenik državnog tajnika, pomoćnik ministra, tajnik ministarstva, ravnatelj državne upravne organizacije, zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije, predstojnik Ureda Vlade Republike Hrvatske, djelatna vojna osoba te službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske, pročelnik i djelatnik u upravnim tijelima i službama iste jedinice, kao ni član uprave trgovačkog društva u pretežnom vlasništvu jedinice te ravnatelj ustanove kojoj je jedinica osnivač. Sukladno stavku 3. članka 5. Izbornog zakona, osoba koja obnaša neku od nespojivih dužnosti može se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice, osim djelatne vojne osobe te službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Međutim, ako ista osoba bude izabrana za člana predstavničkog tijela, dužna je pri konstituiranju predstavničkog tijela izjasniti se o tome prihvaća li dužnost člana ili nastavlja s obnašanjem nespojive dužnosti, u kojem slučaju joj mandat miruje, a zamjenjuje ju zamjenik, u skladu s odredbama članka 8. tog Zakona. Slijedom toga, prema odredbama članka 6. Izbornog zakona, članu predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama ovoga Zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik, u skladu s odredbama ovoga Zakona. Član predstavničkog tijela koji prihvati obnašanje nespojive dužnosti, dužan je u roku 8 dana od prihvaćanja dužnosti o tome obavijestiti predsjednika predstavničkog tijela. Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, član predstavničkog tijela nastavlja s obnašanjem dužnosti u predstavničkom tijelu na temelju prestanka mirovanja mandata, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku predstavničkog tijela u roku 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje mandata člana predstavničkog tijela prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Nastavljanje obnašanja dužnosti člana predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može se tražiti jedanput u tijeku trajanja mandata. O tome postoje dvojbe, može li član predstavničkog tijela koji je izabran u općinsko odnosno gradsko vijeće, ali i u županijsku skupštinu, nakon što se izjasnio o tome da prihvaća jednu od nespojivih dužnosti, tražiti u svakom od predstavničkih tijela nastavljanje obnašanja dužnosti ili samo on osobno jednom u tijeku mandata, bez obzira na dužnosti člana predstavničkog tijela u dvije jedinice ili neke druge nespojive dužnosti iz stavka 2. članka 5. Izbornog zakona. Interpretacijom se može izvesti zaključak da se nastavljanje obnašanja dužnosti može tražiti samo jedanput u tijeku trajanja mandata, bez obzira na to o kojoj se od nespojivih dužnosti radilo (član predstavničkog tijela u drugoj jedinici ili sudac ili sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske itd.). U praksi se, ta odredba interpretira i na drukčiji način, tako da se mandat može aktivirati u svakom predstavničkom tijelu jednom, što ne proizlazi, prema našem stajalištu, iz logičke interpretacije te odredbe.

5. Prestanak dužnosti člana predstavničkog tijela

Na temelju članka 7. Izbornog zakona, članu predstavničkog tijela mandat prestaje prije isteka redovitoga četverogodišnjeg mandata u sljedećim slučajevima: – ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke sukladno pravilima o dostavi, propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, – ako je članu predstavničkog tijela pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke, – ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude, – ako odjavi prebivalište s područja jedinice, danom odjave prebivališta, – mu prestane hrvatsko državljanstvo sukladno odredbama zakona kojim se uređuje hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka, – smrću. Budući da je dužnost člana predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave neopoziva, ostavka predstavlja osobni čin izabranog člana predstavničkog tijela i ovisi samo o njegovoj osobnoj volji. Stoga se u postupku konstituiranja, ali i tijekom mandata, ne može bez osobne volje izabranog člana govoriti o dužnosti podnošenja ostavke, već o mirovanju mandata u slučajevima predviđenim člankom 5. Izbornog zakona ili o prestanku dužnosti na temelju pravomoćne sudske odluke kojom je oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost ili pravomoćne sudske presude kojom je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci ili zbog odjave prebivališta s područja jedinice ili prestanka hrvatskog državljanstva ili smrću. Osim navedenih razloga, dužnost svih članova predstavničkog tijela može prestati prije isteka redovitog mandata i u slučajevima kad Vlada Republike Hrvatske imenuje povjerenika, odnosno iz razloga utvrđenih u članku 86. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (ako raspusti njezino predstavničko tijelo, ako se u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne održe izbori za novo predstavničko tijelo u skladu sa zakonom ili ako se ni u roku 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo). Razlozi za raspuštanje predstavničkog tijela propisani su člankom 84. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, a prema točki 4. članka 84. tog Zakona, Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, raspustiti predstavničko tijelo jedinice, ako ne izabere općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u roku 30 dana od dana konstituiranja predstavničkog tijela. O tim razlozima, prema utvrđenim rokovima, dužni su brinuti i izabrani članovi predstavničkih tijela čije konstituiranje je u tijeku nakon provedenih lokalnih izbora, a koji su održani 15. svibnja 2005. godine, ali i ovlaštene osobe koje sazivaju konstituirajuće sjednice nakon proglašenja službenih rezultata provedenih lokalnih izbora.

6. Zamjenik člana predstavničkog tijela

Prema članku 8. Izbornog zakona, članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ako članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran. Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član, a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste, a člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član, a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat. Nadalje, za razliku od načina određivanja zamjenika člana stranačke, odnosno koalicijske liste, člana predstavničkog tijela izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.

7. Izbor predsjednika predstavničkog tijela

Predstavničko tijelo općine, grada, županije ili grada Zagreba, sukladno članku 32. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela, a na temelju članka 34. tog Zakona, predsjednik predstavničkog tijela bira se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Da bi se pristupilo izboru predsjedniku predstavničkog tijela jedinice, potrebno je prije toga pristupiti izboru povjerenstva za izbor i imenovanja, koje će nakon toga pristupiti utvrđivanju prijedloga, odnosno predložiti predstavničkom tijelu kandidata za predsjednika, o kojem predstavničko tijelo provodi glasovanje. Na postupak izbora članova radnih tijela potrebnih za konstituiranje predstavničkog tijela (mandatno povjerenstvo, povjerenstvo za izbor i imenovanja), kao i na postupak izbora predsjednika predstavničkog tijela, osim odredbi Zakona, primjenjuju se odredbe statuta, poslovnika o radu predstavničkog tijela i drugih općih akata svake jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. Ako se konstituirajuća sjednica ne održi u zakazanom roku, ovlašteni sazivač odmah će sazvati novu konstituirajuću sjednicu koja se treba održati u roku od 15 dana i tako sve do izbora predsjednika predstavničkog tijela, kad se predstavničko tijelo smatra konstituiranim, odnosno do isteka roka od 90 dana od dana objave službenih rezultata izbora, kad Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 86. stavka 1. točke 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi imenuje provjerenika, u slučaju da predstavničko tijelo nije izabralo predsjednika, odnosno nije konstituirano. Ujedno će Vlada Republike Hrvatske raspisati nove izbore u jedinici lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj predstavničko tijelo nije konstituirano. Prema odredbi čl. 34. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi prestavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Ovlast predsjednik predstavničkog tijela su da saziva sjednice predstavničkog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja to tijelo.