1. OKVIR ZA RASPRAVU
Postoji niz dokumenata kojima se na različite načine propisuju indikatori za mjerenje integriteta pravosuđa, a njihovim pregledom jasno se izdvaja nekoliko ključnih vrijednosti koje treba zadovoljiti svaki pravosudni sustav. Riječ je, u stvari, o čimbenicima koji karakteriziraju jedan kvalitetan pravosudni sustav (standard kakvom treba težiti), a jedan od glavnih je svakako transparentnost (javnost, publicitet).¹

2. TRANSPARENTNOST DONOŠENJA STEČAJNOG ZAKONA
Nakon problema koji su nastali oko razine transparentnosti procesa pisanja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku², kolokvijalno nazvanog Lex Agrokor, postalo je jasno da je sam proces donošenja zakona jednako bitan kao i rezultat, pa je iz tog razloga važno od početka inzistirati na transparentnosti, što je za stečajni zakon i njegove novele³ pa i podzakonske akte bilo moguće kroz e-savjetovanje. Dakle, savjetovanja sa širokim krugom interesnih grupa i njihovo uključivanje bitan su čimbenik u fazi donošenja SZ-a iako nije istraženo u kojoj mjeri relevantni komentari imaju ili su imali utjecaja na sadržaj akata. U svakom slučaju osigurano je adekvatno razdoblje za dostavljanje komentara u fazi njihova donošenja.

3. OPĆE ODREDBE O TRANSPARENTNOSTI U STEČAJNOM ZAKONU
U skladu s odredbama Direktive (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132⁴ zadnjim izmjenama i dopunama SZ-a (Nar. nov., br. 36/22 – u nastavku teksta: ZID SZ/22) uvedena su nova pravila o ranom upozoravanju dužnika i pristupu informacijama. Naime, što prije dužnik može otkriti financijske teškoće i poduzeti odgovarajuće radnje za otklanjanje njihovih štetnih posljedica, veća je vjerojatnost da će izbjeći nesolventnost. Stoga je propisano da se dužniku osigurava pristup jasnom i transparentnom sustavu ranog upozoravanja na okolnosti koje bi mogle dovesti do prijeteće nesposobnosti plaćanja, osobito u slučaju njegova propuštanja izvršenja određenih vrsta plaćanja, a putem kojeg se sustava dužnik upozorava da je potrebno bez odgode djelovati. Dužnik se može koristiti uslugama savjetovanja koje pružaju javne ili privatne organizacije, s ciljem izrade strategije na temelju koje bi se izbjegao nastanak prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Dodatno je propisano da je poslodavac obvezan najmanje jednom godišnje obavijestiti radnike o novostima glede sustava ranog upozoravanja te postupaka i mjera koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza). Usto, istaknuto je da dužnicima i cjelokupnoj javnosti na raspolaganju stoje relevantne i ažurirane informacije o pristupu sustavu ranog upozoravanja te o postupcima koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza) na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, pri čemu informacije moraju biti lako dostupne i predstavljene na način prilagođen korisnicima. Nadalje, na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova javno su dostupni podaci o sadržaju i načinu sastavljanja planova restrukturiranja, posebice prilagođeni potrebama mikro, malih i srednjih poduzeća, na hrvatskom i engleskom jeziku. Tu uspostavu sustava ranog upozoravanja za subjekte maloga gospodarstva osigurava ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt, a ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poduzetništvo i obrt te ministra nadležnog za financije pravilnikom uređuje sustav ranog upozoravanja, zatim način njegova korištenja te način objave propisanih informacija. Predmetni pravilnici trebali su biti doneseni 30 dana nakon stupanja na snagu ZID SZ /22, no još nisu doneseni.

ZID SZ/22 uveo je i nova pravila o prikupljanju podataka koje će obavljati ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i generirati na godišnjoj osnovi i nacionalnoj razini podatke o postupcima koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga, po vrsti postupaka te koji, između ostaloga, obuhvaćaju podatke o broju postupaka, prosječnoj duljini trajanja, broju neuspjelih postupaka, potom broj potvrđenih planova restrukturiranja, prosječan trošak postupka, prosječnu naplatu za osigurane i neosigurane vjerovnike, broj poduzetnika koji je pokrenuo novi posao te broj izgubljenih radnih mjesta (detalji su propisani pravilnikom⁵).

4. TRANSPARENTNOST RADA SUDA U STEČAJNIM PREDMETIMA
Dodjeljivanje predmeta u rad putem sustava e-spis u okviru stečajnih sudova slijedi objektivne i unaprijed utvrđene kriterije, čime se ostvaruje i štiti pravo na nezavisnog i nepristranog suca. Ovaj sustav, koji se ubraja među naprednije sustave te vrste u EU-u, osigurava automatsku raspodjelu predmeta sucima prema unaprijed postavljenim parametrima, dok predsjednik suda vodi računa o raspoređivanju sudaca na odgovarajuće poslove na godišnjoj osnovi.

Sudovi također imaju odgovornost prema javnosti, u čijoj službi obavljaju svoju djelatnost, da redovito pružaju informacije o svom radu, što je i posebno izraženo u stečajnim predmetima kroz e-oglasne ploče. Naime, prema SZ-u sva se sudska pismena dostavljaju objavom pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, a dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana objave pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Ta se objava pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova smatra dokazom da je dostava obavljena svim sudionicama, pa i onima za koje je propisana posebna dostava. ZID SZ/22 je naznačio i da se sudska pismena dostavljaju objavom pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, a iznimno dostava pismena između suda i FINA-e obavlja se putem jedinstvenoga informacijskog sustava e-Spis.

Daljnji važan kanal javnosti rada pravosuđa je objavljivanje sudskih presuda, zajedno s obrazloženjem. E-oglasna ploča kao i postojeći pretraživači ukazuju da nije riječ samo o izabranim odlukama kojima pristup imaju samo suci, već su dostupne i široj javnosti. Dakle, može se načelo govoriti o punom pristupu sudskim odlukama koji omogućava pristup široj javnosti u svrhu njezina informiranja o radu pravosuđa. Kažemo načelno jer su programi okrenuti “proizvođačima” podataka, a ne korisnicima podataka izvan pravosuđa pa postoji potreba da se uspostavi kvalitetniji mehanizam za kompiliranje, obradu, analizu i objavljivanje presuda kao i statističkih podataka. Od navedenog moramo razgraničiti koliko su koja obrazloženja dosljedna, jasna, nedvosmislena i neproturječna. Empirijsko istraživanje pokazuje da velik dio odluka omogućuje da se slijede razlozi koji su doveli suca do takve odluke. Iz svega navedenoga može se zaključiti da su sudske presude dostupne javnosti, uključujući i profesionalnu pravničku.

Radi transparentnosti, 2015. u SZ-u su izmijenjena pravila o unovčenju stečajne mase. Bez ulaska u analizu navedenih pravila stečajni upravitelj dužan je unovčiti imovinu stečajne mase u skladu s odlukama skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika. Međutim, ako vjerovnici nisu na izvještajnom ročištu drukčije odredili način i uvjete prodaje, oni se unovčavaju primjenom odredbe članaka 247. i 249. SZ-a. Stečajni upravitelj dužan je, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka, FINA-i bez odgode dostaviti podatke o svim nekretninama koje se prodaju u stečajnom postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost veća od 50.000,00 kn radi upisa u Očevidnik nekretnina i pokretnina, uz naznaku da se prodaju u stečajnom postupku. Samu prodaju nekretnine provodi FINA. Prodaja nekretnina obavlja se elektroničkom javnom dražbom te počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi. Poziv na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi obvezno sadrži način i uvjete prodaje, datum i vrijeme početka i završetka elektronička dražbe, vrijeme kada osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu razgledati nekretninu, kao i druge potrebne podatke. Taj se poziv objavljuje i na mrežnim stranicama FINA-e.

Iako se anonimizacija u pravosuđu opravdava potrebom zaštite osobnih podataka pojedinca protiv moguće zloupotrebe, a što je posebno relevantno u doba brzog i lakog prijenosa podataka online, postoje doktrinarna stajališta koja anonimizaciju vide, između ostalog, kao narušavanje načela transparentnosti i otvorenosti pravosuđa. U svakom slučaju, pitanje je predstavlja li objavljivanje osobnih podataka na e-oglasnoj ploči u postupcima stečaja, kao informacija izričito vezanih uz identificiranu fizičku osobu ili osobu čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, povredu pravila zajamčenih Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (u nastavku teksta: Opća uredba).⁶ Iako Odluka VSRH-a⁷ o anonimizaciji ne daje odgovor za svaku potencijalnu konkretnu situaciju koja se u praksi može pojaviti (ali vjerujemo da će dati smjernice koje će pomoći sudovima da donesu ispravne odluke), možemo tvrditi da je postupanje sudova kao i objava odluka na e-oglasnoj ploči pod uvjetima kako je navedeno u Općoj uredbi dopušteno. Stoga, navedenim postupanjem sudovi ne krše pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka pojedinaca/građana, osobito jer je njihovo postupanje u skladu s odredbama posebnih zakona. No, transparentnost pravosuđa ne predstavlja snažan i nedvosmislen argument protiv anonimizacije sudskih akata jer je i iz anonimiziranog dokumenta moguće saznati važne informacije o sudskoj praksi, pravnim stajalištima sudova, tumačenju i/ili primjeni zakona.

Također, Sudski poslovnik⁸ predviđa da se transparentnost rada suda osigurava javnim raspravljanjem, objavljivanjem sastava suda, davanjem obavijesti javnosti o tijeku sudskog postupka te objavljivanjem sudskih odluka i drugih informacija za javnost. Ipak, smatramo da bi se komunikacijskom strategijom trebala obuhvatiti pitanja pravovremenog reagiranja na neosnovane kritike ili napade protiv pravosuđa i/ili nositelja pravosudnih funkcija, kako bi se zaštitio njihov ugled i integritet.

5. TRANSPARENTNOST RADA STEČAJNOG UPRAVITELJA
U fokusu zanimanja posebno su stečajni upravitelji. Oni su osobe koje odrađuju „najprljaviji“ dio posla i dolaze na kraju najčešće tužne priče. Prema odredbama SZ-a, stečajni upravitelj je glavno operativno tijelo svakog stečajnog postupka i zastupnik je po zakonu stečajnog dužnika. Za najširu javnost pa i medije upravitelj je osoba s krajnje opasnim namjerama. SZ je 2015. uveo najveće promjene u izbor stečajnih upravitelja kako bi se otklonila svaka sumnja u „povezanost suca i stečajnoga upravitelja“. Tako je određeno da će se u stečajnim postupcima stečajni upravitelj određivati na temelju automatske dodjele u skladu s listom stečajnih upravitelja. ZID SZ/22 mijenja uvjete pod kojima neka osoba može biti stečajni upravitelj. Također, stečajni upravitelj dužan je podnositi na propisanom obrascu pisana izvješća o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase, i to najmanje jedanput u tri mjeseca. Ta se izvješća objavljuju na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova bez odgode (čl. 89. SZ-a).

Daljnja percepcija je i da je stečajni upravitelj teret za državni proračun, što apsolutno ne stoji jer je on samo vanjski suradnik trgovačkog suda („produžena ruka suda“), znači osoba koja nije u radnom odnosu sa sudom, nego obavlja dužnost na temelju ugovora o djelu sui generis pa je podložan volji stečajnog suca koji nadzire njegov rad te volji stečajnih vjerovnika, koji, bez velikih problema i procedure, mogu umjesto postojećeg predložiti imenovanje novog stečajnog upravitelja (čl. 91. SZ-a). Što se tiče nagrade i naknade troškova upravitelja, oni imaju pravo na nagradu za svoj rad i naknadu stvarnih troškova. Nagradu stečajnom upravitelju rješenjem određuje sud prema Uredbi kojom Vlada RH utvrđuje kriterije i način obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima.⁹ Rješenje o određivanju nagrade i naknade troškova također se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Pravo na žalbu imaju stečajni upravitelj, dužnik pojedinac i svaki stečajni vjerovnik.

6. UMJESTO ZAKLJUČKA I NEKA OTVORENA PITANJA
Odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama¹⁰ primjenjuju se i na rad sudova. Pristup informacijama podliježe proceduri koja prvenstveno podrazumijeva podnošenje zahtjeva fizičke ili pravne osobe te postupak nadležnog tijela nakon prijma zahtjeva. Zakon predviđa i izuzetke, prema kojima se može uskratiti pristup cijeloj informaciji ili njezinu dijelu ako se utvrdi da postoji jedan od Zakonom propisanih izuzetaka. Kada je u pitanju takva tzv. reaktivna transparentnost pravosudnih institucija, iskustva podnošenja zahtjeva za pristup informacijama pokazuju da trgovački sudovi imaju pretežno usuglašen pristup pri razmatranju zahtjeva, tumačenja zakonskih odredbi te ustupanja traženih informacija.

Imajući na umu važnost transparentnosti rada sudova u domeni stečajnog postupka hrvatska legislativa pokazuje tzv. proaktivnu transparentnost, preporučenu od međunarodnih čimbenika, čime se umnogome olakšava i provođenje analiza, a u isto vrijeme, objavljivanje odluka na e-oglasnoj ploči štedi vrijeme nužno za procesuiranje formalnih zahtjeva za pristup informacijama. Štoviše, u posljednje se vrijeme poduzimaju sustavne aktivnosti radi unaprjeđenja stečajnog postupka u cijelosti, pa tako i u dijelu koji se odnosi na afirmaciju proaktivne transparentnosti. Time vrijednost transparentnosti, odnosno otvorenosti stečajnog postupka postaje bitan aspekt njegova uspješnog funkcioniranja u širem društvenom kontekstu. Transparentnost stečajnog postupka ima za svrhu osigurati nadzor javnosti nad funkcioniranjem pravosudnih institucija, a ključan je aspekt transparentnosti mogućnost pristupa informacijama o radu pravosudnog sustava. No, unatoč većoj transparentnosti i dalje postoje zloporabe odnosno ponašanja koja obuhvaćaju one situacije kada pravila nisu povrijeđena, ali su primijenjena na situacije koje su umjetno stvorene samo zato da bi se koristila određena prava.

Daljnja analiza detektira određene nedorečenosti koje načelno ne idu nauštrb načela transparentnosti, ali svakako predstavljaju osjetljive točke.

Tako se u stečajnim postupcima postavlja pitanje odnosa načela transparentnosti i tajnosti određenih podataka gospodarskih subjekata. Riječ je o načelima koja na prvi pogled nemaju ničega zajedničkog, već se međusobno isključuju. Ipak, u nekim situacijama ta se dva pojma (načela) pojavljuju istodobno, pa se postavlja pitanje kojem od tih načela u stečajnim postupcima treba dati prednost, odnosno treba li ustrajati na realizaciji načela javnosti/transparentnosti ili pak osigurati tajnost određenih podataka. Sam pojam poslovne tajne ne može se jednoznačno odrediti i razlikuje se od države do države, a nema jedinstvenu definiciju te usklađenu pravnu zaštitu ni u pravu EU-a.

Poslovna tajna općenito bi se mogla definirati kao informacija koja ima ekonomsku vrijednost i čija bi se tajnost trebala zaštititi. Sud Europske unije je u svojim odlukama izrazio stajalište da je zaštita poslovnih tajni opće načelo i da stranke nemaju pravo na neograničen i apsolutan pristup svim informacijama koje se odnose na postupak u pitanju te da se pravo pristupa informacijama mora izravnati prema pravu drugih gospodarskih subjekata na zaštitu njihovih povjerljivih informacija i poslovnih tajni.

Objavljivanje informacija ograničeno je i odredbama Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.¹¹ Navedeni dokumenti štite, između ostalog, poslovne informacije kao povjerljive informacije gospodarskih subjekata.

U skladu s tim, određeni podaci mogu se ne objaviti ako bi objava takvih podataka ometala provedbu zakona ili na drugi način bila protivna javnom interesu, štetila opravdanim tržišnim interesima određenog gospodarskog subjekta, javnog ili privatnog ili bi mogla dovesti u pitanje pošteno tržišno natjecanje među njima. U svakom slučaju, iako SZ ne sadržava odredbe o povjerljivosti, njihova općenita formulacija i sadržaj uključuje povjerljivost određenih podataka pa s obzirom na to da pristup podacima u stečajnim postupcima treba biti pravilo, iznimke u smislu zaštite poslovne tajne treba usko tumačiti.

Daljnji problem, a vezan uz anonimizaciju, može biti vođenje postupka stečaja potrošača nad imovinom maloljetnika.¹² Naime, pravni položaj maloljetnih osoba u suvremenim zakonodavstvima potpuno je drukčiji od statusa, odnosno pravnog položaja punoljetnih osoba. Razloga je niz, a prvenstveno zbog činjenice da su maloljetnici posebna kategorija osoba čija se osobnost odlikuje posebnim psihofizičkim, emotivnim i socijalnim karakteristikama koje zahtijevaju sasvim drukčiji oblik društveno-pravnog reagiranja na njihova ponašanja. Stoga aktivnosti u suvremenom zakonodavstvu afirmiraju poseban pristup prema mladima u odnosu na odrasle punoljetne osobe.

Taj pristup nadopunjuje se jednom zaštitničkom filozofijom i praksom proizašlom iz restorativnog pristupa.

Dakle, pitanje je predstavlja li objavljivanje osobnih podataka na e-oglasnoj ploči u postupcima stečaja potrošača nad imovnom maloljetnika, kao informacija izričito vezanih uz identificiranu fizičku osobu ili osobu čiji se identitet može utvrditi, povredu pravila zajamčenih ne samo Općom uredbom, već i Ustavom RH¹³ (čl. 63.)?

U konačnici iako neka pitanja nisu u cijelosti i nedvosmisleno regulirana (primjerice, zakonodavac nije naveo koji podaci mogu biti označeni poslovnom tajnom), ne može se govoriti o normativnoj nedostatnosti, pa u cilju davanja ocjene razine i kvaliteta proaktivne transparentnosti, možemo konstatirati da je rad trgovačkih sudova u domeni stečajnog prava na visokoj razini te prati standarde informacijsko-tehnološkog okruženja.