Ugovor o javnoj nabavi mora biti u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Nakon sklapanja ugovora slijedi njegovo izvršenje, koje također mora biti u skladu s istim uvjetima.

Zakon o javnoj nabavi, u članku 105. pod određenim uvjetima dopušta odstupanje od odredaba ugovora prilikom njegova izvršenja. Također, Direktiva 2014/24/EU, u članku 72. određuje uvjete pod kojima javni naručitelji mogu ugovore izmijeniti bez obveze provedbe novog postupka javne nabave.

Važeći Zakon o javnoj nabavi[1], u članku 105. st. 2. propisuje sljedeće osnovno pravilo: 

Naručitelj na osnovi rezultata i pregleda ocjene ponuda donosi odluku o odabiru kojom se odabire najpovoljnija ponuda ponuditelja s kojim će se sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum. Odluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja (uz propisane iznimke), a izvršnošću odluke nastaje ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum. Nadalje, Zakon propisuje da naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum niti pristupiti izvršenju prije izvršnosti odluke o odabiru. Dakle, za mogućnost sklapanja te kasnijeg izvršenja ugovora o javnoj nabavi bitan je trenutak izvršnosti odluke o odabiru.

Ugovorne strane, a pogotovo naručitelj i odgovorna osoba naručitelja moraju imati na umu da Zakon, u članku 182. st. 1. t. 11. propisuje prekršaj pravne osobe ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave:

- ako sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum koji nije u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom (čl. 105. st. 1.).

Zakon ne propisuje prekršaj koji bi sankcionirao nezakonito postupanje naručitelja prilikom izvršenja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. Međutim, takvo postupanje treba promatrati u kontekstu članka 105. st. 4. Zakona, koji propisuje da se izmjene ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja smatraju novim ugovorom za koji je javni naručitelj obvezan provesti novi postupak javne nabave ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovno određuju osnovne elemente toga ugovora. Bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi, u smislu prethodne odredbe, propisane su člankom 105. st. 5. Zakona, primjerice bitne izmjene su one koje znatno proširuju predmet ugovora na robu, radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom. U tom slučaju postojala bi mogućnost dokazivanja da postupanje naručitelja, ako ugovorne strane bitno izmijene ugovor bez provedbe novog postupka javne nabave, ima obilježja prekršaja propisanog člankom 182. st. 1. toč. 1. Zakona, dakle:

Nakon što je ugovor o javnoj nabavi sklopljen, slijedi njegovo izvršenje. Isto pravilo koje vrijedi pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi vrijedi i za izvršenje na sljedeći način:

Glede obveze kontrole izvršenja Zakon sadržava sljedeću bitnu odredbu:

- javni naručitelj obvezan je kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom.

Zakon ne propisuje nikakvu daljnju »razradu« navedene zakonske obveze. Stoga se prepušta naručiteljima da odrede način kontrole, osobe koje će provoditi kontrolu, sadržaj kontrole, tj. što će sve kontrola obuhvaćati, postupanje kada se utvrdi da se ugovor ne izvršava sukladno uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom itd. 

Nadalje, Zakon ne propisuje da izvršenje ugovora podliježe kontroli od strane nekog nadležnog tijela. Stoga, kao jedno od mogućih normativnih rješenja, uz kontrolu od strane naručitelja kao do sada, nameće se potreba propisivanja nadležnosti za provođenje kontrole izvršenja ugovora, primjerice kroz inspekcijski nadzor. Time bi se, uz propisivanje prekršaja za nezakonitosti u izvršenju ugovora, mogao postići značajan preventivni učinak u cilju sprječavanja nezakonitosti vezanih uz izvršenje ugovora.

Uz navedeno, potrebno je napomenuti da Zakon, u članku 105. st. 8. propisuje da se na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi, uz odredbe ovoga Zakona, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Izvršenje ugovora o javnoj nabavi trebalo bi biti u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. S obzirom na sadržaj dokumentacije za nadmetanje odnosno sve uvjete koje ona može sadržavati te, slijedom toga, sadržaj odabrane ponude, postavlja se pitanje jesu li dopuštena bilo kakva odstupanja u izvršenju ugovora. U tom smislu treba imati na umu odredbe članka 105. st. 4. Zakona o izmjenama ugovora o javnoj nabavi, a koje propisuju sljedeće:

Analizom navedene odredbe može se doći do zaključka da ona uređuje dvije moguće situacije u svezi s izmjenom ugovora tijekom njegova izvršenja (trajanja):

1. ako su izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovno određuju osnovne elemente toga ugovora 

- u kojem je slučaju potrebno provesti novi postupak javne nabave zbog takvih bitnih izmjena

2. ako izmjene nisu bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i ne predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovno određuju osnovne elemente toga ugovora 

- u kojem slučaju nije potrebno provesti novi postupak javne nabave zbog takvih izmjena koje nisu bitne.

Zakon, nadalje, u članku 105. st. 5. propisuje pod kojim uvjetima, odnosno koje se izmjene smatraju bitnim izmjenama ugovora. Dakle, ako naručitelj prilikom izvršenja ugovora o javnoj nabavi ocijeni da su se stekli uvjeti, odnosno pojavila potreba za takvim bitnim izmjenama, da bi izmjena ugovora bila dopuštena sukladno Zakonu, naručitelj mora provesti novi postupak javne nabave u kojem će biti donesena nova odluka o odabiru i sklopljen novi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum.

Zakon kao bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi propisuje sljedeće:

1. izmjene koje uvode uvjete koji bi, da su bili određeni u osnovnom postupku javne nabave, omogućili sudjelovanje dodatnih ponuditelja uz one koji su sudjelovali ili različitih ponuditelja od onih koji su sudjelovali, ili odabir drukčije ponude od odabrane, ili

2. izmjene koje znatno proširuju predmet ugovora na robu, radove ili usluge koje nisu obuhvaćene osnovnim ugovorom, ili

3. izmjene koje mijenjaju ekonomsku ravnotežu u korist ponuditelja na način koji nije bio predviđen u uvjetima osnovnog ugovora o javnoj nabavi, ili

4. izmjene koje mijenjaju ugovornu stranu odabranog ponuditelja.

Zakon, nadalje, u članku 105. st. 6. propisuje uvjete pod kojima se izmjene ugovora o javnoj nabavi neće smatrati bitnim izmjenama:

1. mogućnost izmjene ugovora (opseg i priroda mogućih izmjena, uvjeti pod kojima izmjene mogu nastati) bila je predviđena na jasan i nedvojben način u dokumentaciji za nadmetanje i ugovoru o javnoj nabavi, pod uvjetom da to ne omogućava promjenu pravne prirode ugovora o javnoj nabavi;

2. ukupna vrijednost svih izmjena bez PDV-a manja je od 10% iznosa osnovnog ugovora o javnoj nabavi bez PDV-a, pod uvjetom da to ne mijenja pravnu prirodu ugovora o javnoj nabavi;

3. do promjene ugovorne strane odabranog ponuditelja došlo je na temeljupravnog sljedništva koje je posljedica njegove statusne promjene, pod uvjetom da to nije izvršeno u cilju izbjegavanja primjene ovoga Zakona te da gospodarski subjekt koji postaje nova ugovorna strana, zadovoljava sve uvjete i zahtjeve koji su bili predviđeni u osnovnom postupku javne nabave.

Dakle, pod navedenim uvjetima neće se raditi o bitnim izmjenama ugovora pa naručitelj, sukladno članku 105. st. 4. Zakona, ne bi morao provesti novi postupak javne nabave. Ako ne mora provesti postupak javne nabave, nameće se daljnji zaključak da naručitelj može ugovor izmijeniti npr. dodatkom ugovora, a to u biti znači da naručitelj nije izvršavao ugovor o javnoj nabavi sukladno »sadržaju osnovnog ugovora« (čl. 105. st. 4. Zakona), ali je ipak izvršenje ugovora s takvom izmjenom dopušteno i sukladno Zakonu.

Osim propisanih uvjeta pod kojima se izmjene ugovora o javnoj nabavi neće smatrati bitnima, Zakon u članku 105. st. 7. dopušta još jednu izmjenu ugovora, ako se radi o izmjeni ugovora o građenju. Zakon propisuje da u tom slučaju nije potrebno sklapanje dodatka ugovora o građenju, stoga se takva izmjena također ne bi smatrala bitnom izmjenom ugovora, odnosno radilo bi se o izmjeni ugovora koja je dopuštena bez obveze provedbe novog postupka javne nabave. Zakon propisuje sljedeće uvjete za takvu izmjenu: 

- ako se prema ugovoru o građenju u skladu s običajima i praksom u graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje konačnim obračunom, neovisno o tome je li građenje ugovoreno po sustavu »ključ u ruke« ili se ta cijena utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno izvedenim radovima obračunanim u skladu s građevinskom knjigom,

- za slučaj da ukupan iznos prema konačnom obračunu nije viši od 5 % od predvidive cijene građenja utvrđene ugovorom te da je ugovorom o građenju tako određeno.

Direktiva 2014/24/EU za javne naručitelje, u članku 72. sadržava odredbe o izmjeni ugovora tijekom njegova trajanja (Napomena: Direktiva 2014/25/EU za sektorske naručitelje na vrlo sličan način uređuje isto pitanje.). Navedenu Direktivu treba imati na umu s obzirom na potrebu usklađivanja Zakona o javnoj nabavi s njezinim odredbama. Analizom odredaba Direktive 2014/24/EU može se uočiti veći broj novina, odnosno drukčijeg uređenja izmjena ugovora o javnoj nabavi u odnosu na važeći Zakon.

Direktiva određuje da je ugovore i okvirne sporazume moguće mijenjati bez novog postupka nabave u skladu s ovom Direktivom u svim sljedećim slučajevima:

- Ako su izmjene, bez obzira na njihovu novčanu vrijednost, predviđene u prvotnoj dokumentaciji o nabavi putem jasnih, preciznih i nedvosmislenih revizijskih klauzula, koje mogu uključivati klauzule o izmjeni cijene, ili opcija.

- U tim klauzulama navodi se opseg i priroda mogućih izmjena ili opcija kao i uvjeti u kojima se mogu upotrijebiti.

- Njima se ne predviđaju izmjene ili opcije koje bi izmijenile cjelokupnu prirodu ugovora ili okvirnog sporazuma.

Mogućnosti tih izmjena u nastavku navode se u uvodnom dijelu Direktive (111).^[2] U njemu se navodi:

- Za dodatne radove, usluge ili robu koju isporučuje početni ugovaratelj, koja se pokazala potrebnom i koja nije uključena u prvotnu nabavu, ako promjena ugovaratelja:

a) nije moguća zbog gospodarskih ili tehničkih razloga, kao što su zahtjevi za međuzamjenjivošću i interoperabilnošću s postojećom opremom, uslugama ili instalacijama koje se nabavljaju u okviru prvotne nabave

b) prouzročila bi značajne teškoće ili znatno udvostručavanje troškova za javnog naručitelja.

- Međutim, bilo koje povećanje cijene ne smije biti veće od 50 % vrijednosti prvotnog ugovora - ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, to se ograničenje primjenjuje na vrijednost svake izmjene - takve uzastopne izmjene ne smiju imati za cilj zaobilaženje ove Direktive.

- U svrhu izračuna cijene - ažurirana je cijena referentna vrijednost kada ugovor uključuje klauzulu o indeksaciji.

Direktiva^[3], u uvodnom dijelu (108) pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora.

Napominje se da je javni naručitelj koji je izmijenio ugovor iz navedenih razloga, obvezan to objaviti na propisani način.

- Ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnosti koje pažljivi javni naručitelj nije mogao predvidjeti

b) izmjenom se ne mijenja cjelokupna priroda ugovora

c) svako povećanje cijene nije veće od 50 % vrijednosti prvotnog ugovora ili okvirnog sporazuma - ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, to se ograničenje primjenjuje na vrijednost svake izmjene - takve uzastopne izmjene ne smiju imati za cilj zaobilaženje ove Direktive.

- U svrhu izračuna cijene - ažurirana je cijena referentna vrijednost kada ugovor uključuje klauzulu o indeksaciji.

Direktiva^[4], u uvodnom dijelu (109) pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora.

- Ako novi ugovaratelj zamjenjuje onoga kojemu je javni naručitelj prvotno dodijelio ugovor iz sljedećih razloga:

a) zbog nedvosmislene revizijske klauzule ili opcije u skladu s točkom (a) čl. 72. Direktive (Napomena: vidi: 1. IZMJENA CIJENE ILI OPCIJA - REVIZIJSKE KLAUZULE O IZMJENAMA UGOVORA)

b) zbog općeg ili djelomičnog pravnog sljedništva prvotnog ugovaratelja, nakon restrukturiranja poduzeća, uključujući preuzimanje, spajanje, stjecanje ili insolventnost, od strane drugog gospodarskog subjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kriterije za kvalitativni odabir, pod uvjetom da to ne znači druge značajne izmjene ugovora te da nema za cilj zaobilaženje primjene ove Direktive

c) u slučaju da sam javni naručitelj preuzme obveze glavnog ugovaratelja prema svojim podugovarateljima, ako je takva mogućnost predviđena u nacionalnom zakonodavstvu, u skladu s člankom 71. (Napomena - čl. 71. Direktive - obveza neposrednog plaćanja podugovarateljima).

Direktiva^[5], u uvodnom dijelu (110) pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora.

- Nadalje, bez bilo kakve potrebe za provjerom jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 4. točaka od (a) do (d) Direktive 2014/24/EU(Napomena: vidi: 1.-4.), ugovore je jednako moguće izmijeniti bez potrebe za novim postupkom nabave u skladu s ovom Direktivom, ako je vrijednost izmjene manja od sljedećih vrijednosti:

a) od pragova iz članka 4. Direktive(Napomena: europski pragovi)

b) od 10 % prvotne vrijednosti ugovora za ugovore o uslugama i nabavi robe i 15 % prvotne vrijednosti ugovora za ugovore o radovima.

- Međutim, izmjena ne smije mijenjati cjelokupnu prirodu ugovora ili okvirnog sporazuma.

- Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, vrijednost se procjenjuje na temelju neto kumulativne vrijednosti uzastopnih izmjena.

- U svrhu izračuna cijene - ažurirana je cijena referentna vrijednost kada ugovor uključuje klauzulu o indeksaciji.

Direktiva, u uvodnom dijelu (107)^[6] pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora.

Direktiva, u članku 72. st. 1. t. e) određuje mogućnost izmjena bez obveze provedbe novog postupka javne nabave, ako izmjene bez obzira na njihovu vrijednost nisu značajne u smislu stavka 4. članka 72. Direktive. Nadalje, a vezano uz takvu mogućnost izmjena, Direktiva u članku 72. st. 4. navodi koje se izmjene ugovora ili okvirnog sporazuma smatraju značajnima, a radi se o sljedećim izmjenama:

- izmjena ugovora ili okvirnog sporazuma tijekom njegova trajanja smatra se značajnom ako njome ugovor ili okvirni sporazum postaju značajno različiti po svojoj naravi od prvotno zaključenog 

- u svakom slučaju, ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. članka 72. Direktive(Napomena: vidi: točke 1.-5.), izmjena se smatra značajnom ako je ispunjen jedan ili više od sljedećih uvjeta:

(a) izmjenom se unose uvjeti koji bi, da su bili dio prvotnog postupka nabave, dopustili prihvaćanje drugih natjecatelja od onih koji su prvotno odabrani ili prihvaćanje ponude različite od ponude koja je izvorno prihvaćena ili privlačenje dodatnih sudionika u postupak nabave;

(b) izmjenom se mijenja ekonomska ravnoteža ugovora ili okvirnog sporazuma u korist ugovaratelja na način koji nije predviđen prvotnim ugovorom ili okvirnim sporazumom;

(c) izmjenom se značajno povećava opseg ugovora ili okvirnog sporazuma;

(d) ako novi ugovaratelj zamijeni onoga kojemu je prvotno javni naručitelj dodijelio ugovor, osim u slučajevima navedenima u stavku 1. točki (d) čl. 72. Direktive (Napomena: vidi toč. 4.).

Direktiva^[7], u uvodnom dijelu (107) pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora.

Zaključno, kao novinu, treba napomenuti da Direktiva u članku 73. propisuje moguće razloge raskida ugovora o javnoj nabavi, a jedan od razloga može biti vezan uz značajnu (bitnu) izmjenu ugovora. 

Tako, Direktiva propisuje da su države članice dužne osigurati da javni naručitelji mogu, barem u sljedećim okolnostima i pod uvjetima koji su određeni primjenjivim nacionalnim pravom, raskinuti ugovor tijekom njegova trajanja:

(b) ako je u vrijeme dodjele ugovora ugovaratelj bio u jednoj od situacija iz članka 57. stavak 1. te je stoga trebao biti isključen iz postupka nabave;

(c) ako se ugovor nije trebao dodijeliti ugovaratelju u svjetlu ozbiljne povrede obveza prema Ugovorima i ovoj Direktivi, a koju je proglasio Sud Europske unije u postupku iz članka 258. UFEU-a.

Direktiva^[8], u uvodnom dijelu (112) pojašnjava uvjete ove izmjene ugovora.

[1] Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14).
[2] U njemu se navodi da bi javni naručitelji trebali u pojedinim ugovorima imati mogućnost izmjena ugovora u obliku revizijskih klauzula ili opcija, no takve klauzule ne bi im trebale omogućiti neograničenu diskreciju. U ovoj Direktivi trebalo bi stoga odrediti mjeru u kojoj je moguće mijenjati prvotni ugovor. Stoga bi trebalo pojasniti da dovoljno jasno sastavljene revizijske klauzule ili opcije mogu, primjerice, predvidjeti indeksaciju cijena ili osigurati da je komunikacijska oprema koja se isporučuje tijekom određenog razdoblja prikladna i u slučaju izmjene komunikacijskih protokola ili drugih tehnoloških izmjena. Također trebalo bi biti moguće predvidjeti u okviru dovoljno jasnih klauzula prilagodbe ugovora izazvane tehničkim teškoćama koje su se pojavile tijekom izvođenja ili održavanja. Trebalo bi također podsjetiti da bi ugovori mogli, primjerice, uključivati i standardno održavanje kao i predvidjeti aktivnosti izvanrednog održavanja koje bi mogle biti potrebne za osiguravanje kontinuiteta javnih usluga.
[3]Navodi se:- da se javni naručitelji mogu naći u situacijama kada su potrebni dodatni radovi, roba ili usluge; u tim slučajevima može biti opravdana izmjena prvotnog ugovora bez novog postupka nabave, osobito kada su dodatne isporuke namijenjene za djelomične zamjene ili za proširenje postojećih usluga, robe ili instalacija, kada bi promjena dobavljača obvezivala javnog naručitelja da nabavi materijal, radove ili usluge s drukčijim tehničkim svojstvima, što bi dovelo do neusklađenosti ili nerazmjernih tehničkih poteškoća u radu i održavanju.
[4]Navodi se da javni naručitelji mogu biti suočeni s vanjskim okolnostima koje nisu mogli predvidjeti u trenutku dodjele ugovora, posebno ako će za izvršenje ugovora biti potrebno duže razdoblje. U tom slučaju potreban je određeni stupanj fleksibilnosti kako bi se ugovor prilagodio tim okolnostima bez provođenja novog postupka nabave. Pojam nepredvidivih okolnosti podrazumijeva okolnosti koje nisu mogle biti predviđene usprkos temeljnoj pripremi prvotne dodjele od strane javnog naručitelja, uzimajući u obzir sva dostupna sredstva, narav i obilježja određenog projekta, dobru praksu u određenom području te potrebu osiguravanja prikladnog odnosa između sredstava potrošenih na pripremu dodjele i njezinu predviđenu vrijednost. Međutim, to se ne može primjenjivati u slučajevima u kojima izmjena uzrokuje promjenu naravi cjelokupne nabave, primjerice zamjenom radova, robe ili usluga koje je potrebno nabaviti nečim različitim ili temeljnom promjenom vrste nabave, jer se u takvim slučajevima može pretpostaviti mogući utjecaj na rezultate.
[5]Navodi se da, u skladu s načelima jednakog postupanja i transparentnosti, uspješan ponuditelj ne bi trebao, primjerice, ako je ugovor raskinut zbog nedostataka u izvedbi, biti zamijenjen drugim gospodarskim subjektom bez ponovnog nadmetanja. Međutim, uspješan ponuditelj koji izvršava ugovor trebao bi moći, posebno ako je ugovor dodijeljen većem broju poduzeća, iskusiti određene strukturne promjene tijekom izvršavanja ugovora, poput isključivo internih reorganizacija, preuzimanja, spajanja i kupnji ili insolventnosti. Takve strukturne promjene ne bi trebale automatski podrazumijevati potrebu za provedbom novih postupaka nabave za sve javne ugovore koje taj ponuditelj izvršava.
[6] Navodi se da izmjene ugovora čiji su rezultat neznatne izmjene vrijednosti ugovora do određene razine, uvijek bi trebale biti moguće bez potrebe provođenja novog postupka nabave. S tim ciljem te kako bi se osigurala pravna sigurnost, ova bi Direktiva trebala predvidjeti pragove »de minimis« ispod kojih nije potrebno provoditi novi postupak nabave. Izmjene ugovora iznad tih pragova trebale bi biti moguće bez potrebe provođenja novog postupka nabave u onoj mjeri u kojoj su u skladu s relevantnim uvjetima iz ove Direktive.
[7]Navodi se da je potrebno pojasniti uvjete u kojima izmjene ugovora tijekom njegova izvršavanja zahtijevaju pokretanje novog postupka nabave, uzimajući u obzir relevantnu sudsku praksu Suda Europske unije. Pokretanje novog postupka nabave potrebno je u slučaju materijalnih izmjena prvotnog ugovora, pogotovo u slučaju izmjena opsega i sadržaja uzajamnih prava i obveza stranaka, uključujući raspodjelu prava intelektualnog vlasništva. Takve izmjene ukazuju na namjeru stranaka da ponovno pregovaraju o ključnim uvjetima toga ugovora. To posebno može biti slučaj ako bi izmijenjeni uvjeti utjecali na rezultate postupka da su bili dio prvotnog postupka.
[8] Navodi se da su javni naručitelji ponekad suočeni s okolnostima koje zahtijevaju rani raskid javnih ugovora kako bi se zajamčila sukladnost s obvezama prema pravu EU u području javne nabave. Države članice stoga bi trebale osigurati da javni naručitelji imaju mogućnost, pod uvjetima određenima nacionalnim pravom, raskinuti javni ugovor tijekom njegova trajanja ako tako zahtijeva pravo EU.