1. UVOD
Zakon o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika¹ uređuje plaće i druga materijalna prava sudaca i državnih odvjetnika te zamjenika državnih odvjetnika i kroz godine je pretrpio znatne promjene.

Korjenita promjena dogodila se 2014., kada je Ustavni sud Republike Hrvatske odlučio² da plaće pravosudnih dužnosnika moraju biti uređene zakonom, za razliku od dotadašnjeg režima kada je osnovica plaće pravosudnih dužnosnika bila propisivana odlukama Vlade Republike Hrvatske.

Tako je Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2009. (Nar. nov., br. 40/09) osnovica iznosila 4.873,83 kune, dok je Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2013. smanjena za 3 % na 4.727,615 kuna. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2014. visina osnovica smanjena je za dodatnih 6 %, na iznos od 4.443,958 kuna. Izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2019. (Nar. nov., br. 16/19) provedeno je povećanje osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u visini od 6 %, na 4.710,595 kuna, koja je vrijedila i do stupanja na snagu ovih izmjena.

Motivacija za posljednju novelu³ ovoga Zakona bila je povećanje plaće prvostupanjskim pravosudnim dužnosnicima (sucima i zamjenicima državnih odvjetnika), kao najnižoj razini u pravosudnom sustavu, koji su dugi niz godina etiketirani kao ‘’najopterećenija i najpotplaćenija’’, ali i najbrojnija skupina pravosudnih dužnosnika.⁴

Zakon je izglasan u hitnom postupku iz razloga brojnosti provedenih pravosudnih reformi koje su rezultirale povećanjem radnog opterećenja pravosudnih dužnosnika, kontinuiranim povećanjem učinkovitosti pravosudnog sustava te potrebe daljnjeg smanjenja broja neriješenih predmeta i kraćeg trajanja sudskih postupaka, a kako bi se žurnom intervencijom u plaće pravosudnih dužnosnika poboljšao njihov materijalni položaj.⁵

2. PREGLED IZMJENA
Novelom je preciziran naziv samog Zakona jer se njime, osim plaća kao dosad, uređuju i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika. Slijedom navedenog, člankom 2. ZID ZPSDPD-a izmijenjen je djelokrug koji se uređuje Zakonom tako da su osim plaća, obuhvaćena i druga materijalna prava predsjednika i sudaca svih sudova te državnih odvjetnika i njihovih zamjenika (čl. 1. Zakona).

Osim toga, dopunjen je taksativno navedeni niz dužnosnika koji se smatraju pravosudnim dužnosnicima tako da su tu uvršteni i suci i predsjednik Visokog kaznenog suda Republike koji je s radom počeo 1. siječnja 2021., dok su brisani suci i predsjednici prekršajnih sudova jer su ti sudovi pripojeni općinskim sudovima, kao posebni odjeli unutar općinskih sudova.

Člankom 3. ZID ZPSDPD-a promijenjena je osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika, koja je sada izražena u eurima koji je službena valuta Republike Hrvatske od 1. siječnja 2023. te sada iznosi 706,50 eura bruto, što predstavlja povećanje od 13,004 % u odnosu na dosadašnju osnovicu od 4.710,595 kuna bruto (čl. 4. st. 2. Zakona).⁶

Također, izmijenjeni su i koeficijenti za izračun plaće pravosudnih dužnosnika u prvostupanjskim pravosudnim tijelima tako da za suce općinskih, upravnih i trgovačkih sudova te zamjenike općinskih državnih odvjetnika koeficijent sada iznosi 4,21 umjesto dosadašnjih 3,54 (čl. 4. st. 3. ZID ZPSDPD-a), ali je i brisana odredba koja je propisivala povišeni koeficijent predsjednicima županijskih, općinskih, upravnih i trgovačkih sudova te županijskim i općinskim državnim odvjetnicima u onim sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju više od 21, odnosno 51 ili 100 sudaca ili zamjenika.

Nadalje, člankom 6. ZID ZPSDPD-a izmijenjen je propisani iznos naknade za odvojeni život od obitelji te visina priznatih troškova putovanja tako da su ti iznosi sada izraženi u valuti euro, kao službenoj valuti Republike Hrvatske.

Sada rješenje o utvrđivanju plaće pravosudnog dužnosnika i drugih materijalnih troškova iz članka 8. (naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana, naknada troškova za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem pravosudne dužnosti, naknada troškova prijevoza na posao i s posla ako je dužnosniku mjesto rada različito od mjesta prebivališta, odnosno boravišta) donosi čelnik pravosudnog tijela, dakle predsjednik suda ili državni odvjetnik, umjesto kao do sada ministarstvo pravosuđa za plaće, odnosno čelnik pravosudnog tijela (čl. 9. Zakona).

Drugostupanjsko tijelo za odlučivanje o žalbama protiv navedenih akata i dalje je ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, kojemu se može izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prvostupanjskog rješenja. Na taj način razdvojeno je odlučivanje u prvom i drugom stupnju te povjereno različitim tijelima.

Valja naglasiti da spomenute izmjene Zakona pretpostavljaju i odgovarajuće usklađenje relevantnih odredbi drugih zakona koji uređuju istu ili sličnu materiju, i to Zakona o sudovima i Zakona o državnom odvjetništvu.

Procijenjeni trošak provedbe ovog Zakona za pet mjeseci u 2023. u okviru razdjela 109 Ministarstva pravosuđa i uprave, ukupno iznosi 9.693.302 eura i osigurat će se preraspodjelom sredstava u okviru limita ukupnih rashoda navedenog razdjela.⁷

3. ZAKLJUČAK
Budući da je posljednjih godina višestrukim povećanjima osnovice za izračun plaće državnih službenika iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 56/22) od 18. svibnja 2022. (u nastavku teksta: KU) zabilježen porast plaća državnih službenika koji su se svojim primanjima približili ili čak nadmašili prvostupanjske pravosudne dužnosnike (općinske, trgovačke i upravne suce i zamjenike općinskih državnih odvjetnika), ove zakonodavne izmjene predstavljaju dugo očekivano rješenje za onaj dio sudačke populacije koja čini čak 60 % sudačkog korpusa i koji je najviše opterećen brojem predmeta.

Naime, od 1999. do danas prosječna plaća u Republici Hrvatskoj porasla je šest puta više od prosječne sudačke plaće.

U budućnosti bilo bi poželjno sustavno uređenje plaća sudaca tako da se donese jedinstveni zakon kojim bi se uvela indeksacija plaća u skladu s europskom praksom – određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, uz sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća drugostupanjskih sudaca s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.⁸

Osim toga, analogno s materijalnim pravima državnih službenika koja proizlaze iz KU-a valjalo bi proširiti opseg materijalnih prava pravosudnih dužnosnika na određene dodatke na plaću koji pripadaju i službenicima kao što su, primjerice, naknada troškova prijevoza na posao i s posla bez obzira na to je li dužnosniku mjesto rada različito od mjesta prebivališta, odnosno boravišta, regres za korištenje godišnjeg odmora te uvećanje osnovne plaće ako pravosudni dužnosnik ima završen poslijediplomski specijalistički studij (univ. spec.), znanstveni stupanj magistra znanosti ili znanstveni stupanj doktora znanosti⁹ jer ne postoji pravno objašnjenje zašto bi ti dodaci na plaću bili priznati isključivo državnim službenicima.

Naime, iz izvješća o provedenom Savjetovanju o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona predloženo je ovakvo rješenje, međutim prijedlog nije prihvatila Vlada Republike Hrvatske, s objašnjenjem da trenutačno nisu osigurana dodatna proračunska sredstva za povećanje opsega priznatih dodataka na plaće pravosudnih dužnosnika.

* Viša sudska savjetnica u Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske.
1 Nar. nov., br. 10/99, 25/00, 1/01, 30/01, 59/01, 114/01, 64/02, 153/02, 17/04, 8/06, 142/06, 34/07, 134/07, 146/08, 155/08, 39/09, 155/09, 14/11, 154/11, 12/12, 143/12, 100/14, 147/14, 120/16, 16/19 i 71/23 – u nastavku teksta: Zakon.
2 Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4039/2009, U-I-25427/2009 i U-I-195/2010, od 18. srpnja 2014.
3 Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (Nar. nov., br. 71/23 - u nastavku teksta: ZID ZPSDPD).
4 Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona Vlade Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Prijedlog) - dostupno na: https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2023-06-15/162607/PZ_513.pdf - posjećeno 5. 7. 2023.
5 Prijedlog, str. 3.
6 Izvješće Odbora za pravosuđe o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 51 (u nastavku teksta: Izvješće), dostupno na: https://www.sabor.hr/radna-tijela/odbori-i-povjerenstva/izvjesce-odbora-za-pravosude-o-prijedlogu-zakona-o-izmjenama-148 - pristupljeno 5. 7. 2023.
7 Izvješće.
8 Usporedba rasta prosječne sudačke i prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, dostupno na: http://uhs.hr/archives/39983 - posjećeno 5. 7. 2023.
9 Čl. 38. st. 8. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike glasi:
Osnovna plaća uvećat će se:
• ako službenik ima završen poslijediplomski specijalistički studij (univ. spec.) za 5 %
• ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti za 8 %
• ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15 %.